Ustavni sud Bosne i Hercegovine promijenio je u ponedjeljak 19. juna pravilnik po kojem radi ova institucija kako bi spriječio moguću blokadu održavanja plenarnih sjednica.
Ustavni sud je na vandrednoj sjednici izbrisao član kojim je bilo propisano da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati ''najmanje jedan sudac iz Republike Srpske i tri suca iz Federacije''.
Ustavni sud BiH čini devet sudaca, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).
Tri suca imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.
Zastupnički dom Federacije nije imenovao nedostajućeg suca nakon što je prije deset mjeseci u mirovinu otišao Mato Tadić. Imenovanje bi se trebalo naći na dnevnom redu 21. juna i predmet je političkih sporenja između različitih stranaka u ovom entitetu.
Narodna skupština Republike Srpske sedam mjeseci odgađa imenovati novog suca koji bi zamijenio suca Miodraga Simovića koji je također u mirovini.
Ustavni sud BiH stavio je 2. marta 2023. privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj.
Narodna skupština RS je nakon toga u aprilu donijela zaključak kojim je pozvala suca Zlatka M. Kneževića da podnese ostavku te, pored ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.
Knežević je nakon toga najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu mirovinu. Mandat sucu traje do 70. godine.
Stranke iz RS-a na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, ali i Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića u Federaciji BiH, godinama se zalažu za odlazak trojice stranih sudaca umjesto kojih bi se izabrali domaći.
Nakon odluke Ustavnog suda BiH od 19. juna da promijeni svoj pravilnik o radu, plenarne sjednice moći će se održati i ako u sudu ne bude nijednog suca iz Republike Srpske.
Odlaskom Kneževića u mirovinu, ako ne budu imenovana dva suca iz RS-a i jedan iz Federacije BiH, u sudu će ostati šest sudaca. Za održavanje sjednice potrebno je prisustvo pet sudaca. Da bi se usvojila neka odluka potrebno je da za nju glasa pet sudaca.
Venecijanska komisija pozvala Skupštinu RS da povuče poziv za ostavku Kneževića
Venecijanska komisija pozvala je 19. juna Narodnu skupštinu Republike Srpske da povuče svoj poziv za ostavku upućen sucu i potpredsjedniku Ustavnog suda BiH Zlatku Kneževiću.
Ovo tijelo Vijeća Evrope koje se bavi ustavnim i izbornim pitanjima i općenito djelovanjem demokratskih institucija, navelo da je ''ozbiljno zabrinuto'' zbog poziva iz parlamenta tog entiteta.
''Osnovna garancija nezavisnosti Ustavnog suda je da njegovi članovi ne mogu biti opozvani, smijenjeni, niti oni koji su ih imenovali od njih mogu zatražiti da podnesu ostavku iz političkih razloga'', navodi se u saopćenju.
Iz Ustavnog suda BiH su 19. juna saopćili da su vanrednu sjednicu održali kako bi razmotrili ''vanredne okolnosti u kojima se Ustavni sud našao zbog političkih pritisaka na potpredsjednika Zlatka M. Kneževića''.
Konstatirano je da se ovaj sud suočava ''s najvećom krizom u posljednjih 28 godina postojanja''. U saopćenju nakon sjednice se izražava ''bezrezervna podrška'' sucu Kneževiću te ''najoštrije osuđuju svi politički pritisci'' na njega.
''Niko drugi, niti jedan zakonodavni ili izvršni organ, nema ustavnu nadležnost da 'povuče' suca koji je izabran u Ustavni sud BiH. Jedini način na koji može prestati funkcija sucu u Ustavnom sudu je onaj koji propisuje Ustav BiH'', naglašava se u saopćenju.
Iz Ustavnog suda BiH su zaključili da Ustav BiH ne poznaje mogućnost da ovaj sud bude u blokadi i da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti kao i da se ''takva mogućnost ne može propisati bilo kojim drugim pravnim aktom niže pravne snage od Ustava BiH''.
Prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće, a njihovo neprovođenje predstavlja kazneno djelo. Trenutno nije izvršeno pet odluka koje se tiču neustavnosti zakona donesenih na različitih nivoima, uključujući i državni.
