Početak javnih tribina čiji je cilj da informišu građane šta bi Crnoj Gori donijelo buduće članstvo u NATO obilježila su otkazivanja sesija u pojedinim gradovima dok u drugim, poput Herceg Novog tribina nije održana zbog toga što niko od građana nije došao.
Neke od održanih tribina obilježili su i manji incidenti poput onog u kojem su nedavno učestvovali studenti Ekonomskog fakulteta i ambasador Slovačke František Lipka. Zašto i pored uloženog novca i truda veći dio javnosti za sada pokazuje, ili otvoreno protivljenje ili nezaintersovanost za nastojanja države da putem javnih tribina pridobije njihovu veću podršku za članstvo u Alijansi?
Prema posljednjim podacima CEDEM-a 37 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u NATO, protiv je 38 posto, dok četvrtina anketiranih, odnosno 25 odsto nema stav po tom pitanju.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je na nedavnoj plenarnoj sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a, koja je održana u Pragu, istakao da je podrška javnog mnjenja za NATO u Crnoj Gori stabilna sa trendom blagog rasta kao i da će strategija vlasti u narednom periodu biti usmjerena ka neopredijeljenom dijelu građana, uz napor da ih informiše i pomogne da razviju povjerenje kao i da ukaže na prednosti članstva u NATO.
No, da će taj put biti težak možda najbolje oslikava podatak da sinoćna javna tribina u Herceg Novom nije ni održana jer nije bilo zainteresovanih građana, kao i da je u Nikšiću otkazana zbog navodnog tehničkog propusta u organizaciji skupa. Iako je Nikšić danima bio oblijepljen plakatima na kojima su Vlada i Ambasada Slovačke pozivali na tribinu o NATO-u, rijetke zainteresovane građane je na Filozofskom fakultetu dočekala prazna sala.
Među onima koji, za sada malobrojnim zainteresovanim građanima na javnim tribinama govore o prednosti budućeg članstva Crne Gore u NATO je i američka ambasadorka Sju Kej Braun kao i njene kolege, ambasadori Italije, Slovačke i Slovenije.
Na samom početku javnih tribina, u ponedjeljak u Podgorici, studenti Ekonomskog fakulteta, koji bio domaćin skupa, izviždali su ambasadora Slovačke Františeka Lipku, nakon što je izjavio da je napad NATO-a na Murino 1999. godine bio "navigacijska greška".
U čemu je problem? Zašto Komunikaciona strategija u koju je država uložila dosta novca i truda ne daje odgovarajuće rezultate?
Milica Kovačević iz Info centra o evroatlantskim integracijama kaže da nije problem nedostatak podrške već to što je do sada fokus bio na tom da se građani ubijede da podrže članstvo Crne Gore u NATO
"Vrlo je malo bilo pokušaja da se sa građanima razgovara da se čuje šta su razlozi njihovog protivljenja ili šta su razlozi njihove nezainteresovanosti , i da im se na kraju krajeva pruže odgovarajuće informacije koje će im pomoći da učvrste ili da promijene te svoje stavove . Mi smo kroz dosadašnji rad Centra za demokratsku tranziciju mi smo primijetili tu apatiju građana koji su dominatno kroz izborne kampanje prethodnih godina. Bili izloženi kampanjama da podrže određenu odluku i oni se ne osjećaju da mogu nešto da promijene u ovoj situaciji, da je nekome njihvovo mišljenej bitno i zato odbijaju da učestvuju u ovoj temi i ostaju negdje po strani".
Novinarka Vijesti Dušica Tomović koja piše o pitanjima bezbjednosti o odbrane primjećuje da su javne tribine o NATO u proteklih nekoliko dana doživjele pravi fijasko. Tomović kaže da ima jak utisak kako nekome u državi zapravo odgovara da podrška članstvu Crne Gore u NATO stagnira jer da nije tako promijenili bi dosadašnju Komunikacionu strategiju koja evidentno nije dala rezultate i primijenili bi mnogo suptilnije nsčine da pridobiju veću podršku javnosti.
Tomović smatra da građani ne reaguju pozitivno na javne rasprave zato što im vlada kroz razne strategije bukvalno nameće stav da je članstvo u NATO jedina opcija
"Vratiću se na situaciju koja se desila prošle godine. U periodu kada vlada bukvalno nije provodila bilo kakve aktivnosti, tri do četiri mjeseca, po ozbiljnim istraživanjima podrška je u tom periodu porasla. To je apsurdno ali tako se dogodilo. To bi i tada jednoj ozbiljnoj vladi ukazalo da to što radi nije dobro i da čak iritira građane.Ovaj model koji su preuzeli i koji je dao dobre rezultate u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj očigledno ne daje rezultate u Crnoj Gori. Crna Gora je specifična sredina. Crna Gora je bila žrtva bombardovanja, NATO intervencije i očigledno je da ta priča u koju su oni krenuli ne samo da ne daje rezultate, nego jednostavno dolazi do toga da pada podrška za NAT0"
Do sada su svi pokušaji i projekti vlasti bili gotovo bez većeg uticaja na povećanje podrške građana za članstvo u NATO. Aleksandar Dedović iz Alfa centra podsjeća na minule beskorisne i skupe projekte među kojima je bila i tzv. besplatna NATO info telefonska linija.
,,Možda da počnem sa, po meni, jednom veoma skupom izradom strategije koja je pokušala da nam otkrije koji su to protivnici članstva Crne Gore u NATO i koja je na neke tri stranice, prije pet godina objasnila da su protivnici članstva Srbi, neobrazovani, siromašni i žene. Smatram da je mnogo novca poreskih obveznika dato u izradu te strategije, koja je poslije tri mjeseca završila u nekoj kanti za smeće. Bilo je tu drugih aktivnosti kao što je postavljanje bilborda u vrijeme kada građani Crne Gore nijesu imali ni predstavu šta je to NATO. Tu su bile i skupe aktivnosti u preskupim hotelima, uz čašu šampanjca. Onda i nekakve speaking ture čiji i sami naziv javnosti nije bio jasan" pojašnjava Dedović.
Neke od održanih tribina obilježili su i manji incidenti poput onog u kojem su nedavno učestvovali studenti Ekonomskog fakulteta i ambasador Slovačke František Lipka. Zašto i pored uloženog novca i truda veći dio javnosti za sada pokazuje, ili otvoreno protivljenje ili nezaintersovanost za nastojanja države da putem javnih tribina pridobije njihovu veću podršku za članstvo u Alijansi?
Prema posljednjim podacima CEDEM-a 37 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u NATO, protiv je 38 posto, dok četvrtina anketiranih, odnosno 25 odsto nema stav po tom pitanju.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je na nedavnoj plenarnoj sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a, koja je održana u Pragu, istakao da je podrška javnog mnjenja za NATO u Crnoj Gori stabilna sa trendom blagog rasta kao i da će strategija vlasti u narednom periodu biti usmjerena ka neopredijeljenom dijelu građana, uz napor da ih informiše i pomogne da razviju povjerenje kao i da ukaže na prednosti članstva u NATO.
No, da će taj put biti težak možda najbolje oslikava podatak da sinoćna javna tribina u Herceg Novom nije ni održana jer nije bilo zainteresovanih građana, kao i da je u Nikšiću otkazana zbog navodnog tehničkog propusta u organizaciji skupa. Iako je Nikšić danima bio oblijepljen plakatima na kojima su Vlada i Ambasada Slovačke pozivali na tribinu o NATO-u, rijetke zainteresovane građane je na Filozofskom fakultetu dočekala prazna sala.
Među onima koji, za sada malobrojnim zainteresovanim građanima na javnim tribinama govore o prednosti budućeg članstva Crne Gore u NATO je i američka ambasadorka Sju Kej Braun kao i njene kolege, ambasadori Italije, Slovačke i Slovenije.
Na samom početku javnih tribina, u ponedjeljak u Podgorici, studenti Ekonomskog fakulteta, koji bio domaćin skupa, izviždali su ambasadora Slovačke Františeka Lipku, nakon što je izjavio da je napad NATO-a na Murino 1999. godine bio "navigacijska greška".
U čemu je problem? Zašto Komunikaciona strategija u koju je država uložila dosta novca i truda ne daje odgovarajuće rezultate?
Milica Kovačević iz Info centra o evroatlantskim integracijama kaže da nije problem nedostatak podrške već to što je do sada fokus bio na tom da se građani ubijede da podrže članstvo Crne Gore u NATO
"Vrlo je malo bilo pokušaja da se sa građanima razgovara da se čuje šta su razlozi njihovog protivljenja ili šta su razlozi njihove nezainteresovanosti , i da im se na kraju krajeva pruže odgovarajuće informacije koje će im pomoći da učvrste ili da promijene te svoje stavove . Mi smo kroz dosadašnji rad Centra za demokratsku tranziciju mi smo primijetili tu apatiju građana koji su dominatno kroz izborne kampanje prethodnih godina. Bili izloženi kampanjama da podrže određenu odluku i oni se ne osjećaju da mogu nešto da promijene u ovoj situaciji, da je nekome njihvovo mišljenej bitno i zato odbijaju da učestvuju u ovoj temi i ostaju negdje po strani".
Novinarka Vijesti Dušica Tomović koja piše o pitanjima bezbjednosti o odbrane primjećuje da su javne tribine o NATO u proteklih nekoliko dana doživjele pravi fijasko. Tomović kaže da ima jak utisak kako nekome u državi zapravo odgovara da podrška članstvu Crne Gore u NATO stagnira jer da nije tako promijenili bi dosadašnju Komunikacionu strategiju koja evidentno nije dala rezultate i primijenili bi mnogo suptilnije nsčine da pridobiju veću podršku javnosti.
Tomović smatra da građani ne reaguju pozitivno na javne rasprave zato što im vlada kroz razne strategije bukvalno nameće stav da je članstvo u NATO jedina opcija
"Vratiću se na situaciju koja se desila prošle godine. U periodu kada vlada bukvalno nije provodila bilo kakve aktivnosti, tri do četiri mjeseca, po ozbiljnim istraživanjima podrška je u tom periodu porasla. To je apsurdno ali tako se dogodilo. To bi i tada jednoj ozbiljnoj vladi ukazalo da to što radi nije dobro i da čak iritira građane.Ovaj model koji su preuzeli i koji je dao dobre rezultate u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj očigledno ne daje rezultate u Crnoj Gori. Crna Gora je specifična sredina. Crna Gora je bila žrtva bombardovanja, NATO intervencije i očigledno je da ta priča u koju su oni krenuli ne samo da ne daje rezultate, nego jednostavno dolazi do toga da pada podrška za NAT0"
Do sada su svi pokušaji i projekti vlasti bili gotovo bez većeg uticaja na povećanje podrške građana za članstvo u NATO. Aleksandar Dedović iz Alfa centra podsjeća na minule beskorisne i skupe projekte među kojima je bila i tzv. besplatna NATO info telefonska linija.
,,Možda da počnem sa, po meni, jednom veoma skupom izradom strategije koja je pokušala da nam otkrije koji su to protivnici članstva Crne Gore u NATO i koja je na neke tri stranice, prije pet godina objasnila da su protivnici članstva Srbi, neobrazovani, siromašni i žene. Smatram da je mnogo novca poreskih obveznika dato u izradu te strategije, koja je poslije tri mjeseca završila u nekoj kanti za smeće. Bilo je tu drugih aktivnosti kao što je postavljanje bilborda u vrijeme kada građani Crne Gore nijesu imali ni predstavu šta je to NATO. Tu su bile i skupe aktivnosti u preskupim hotelima, uz čašu šampanjca. Onda i nekakve speaking ture čiji i sami naziv javnosti nije bio jasan" pojašnjava Dedović.
