Najava Vlade u ponedjeljak da će Crna Gora za svog kandidata za Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija predložiti dosadašnjeg šefa diplomatije Igora Lukšića, bila je izneneđenje za političku javnost, ali i medije u Crnoj Gori.
To je pokrenulo brojna pitanja među kojima je ključno - koliko su realne šanse da Lukšić zauzme tu prestižnu međunarodnu poziciju, posebno u konkurenciji uglednih kanditata iz regiona.
"Želim da vas informišem da je Vlada donijela odluku da potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija dr Igora Lukšića, kandiduje za funkciju Generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija", saopšteno je.
Time je premijer Milo Đukanović nakon sjednice održane u ponedjeljak Vlade prekinuo medijska nagađanja i javna šuškanja o tome kako dosadašnji šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić odlazi sa te pozicije zbog navodnih neslaganja sa njim i različitih viđenja koje imaju o pojedinim pitanjima, kao što je bilo najnovije Lukšićevo viđenje o "tehničkom kabinetu", koji bi - umjesto aktuelne Vlade - organizovao predstojeće parlamentarne izbore.
U prilog kandidovanju Lukšića za jednu od najprestižnijih međunarodnih funkcija Đukanović je naveo njegovu bogatu političku biografiju, u kojoj je, osim postojeće funkcije, Lukšić pokrivao i mjesto premijera i ministra finansija.
Na pitanje da li su imali konsultacije sa uticajnim zemljama članicama Ujedinjenih nacija, Đukanović je odgovorio kako je preliminirana komunikacija bila afirmativna.
"Mislimo da bi, naravno, bio veliki uspjeh ukoliko bi Crna Gora dobila tu poziciju, ukoliko bi Igor Lukšić postao Generalni sekretar", rekao je Milo Đukanović.
Nakon zvaničnog kandidovanja Lukšića, jedno od prvih pitanja koje se postavlja je koliko su realne šanse da bude izabran za prvog čovjeka Svjetske organizacije, ako mu je za to potrebna podrška stalnih članica Savjeta bezbjednosti, među kojima je i Rusija, sa kojom Crna Gora ima sve zategnutije odnose zbog njenog pridruživanja NATO-u?
Miodrag Vuković, član parlamentarnog odbora za međunarodne odnose, ispred vladajuće Demokratske partije socijalista, taj faktor uzima u obzir, ali računa i na uticaj crnogoskog lobiranja kod značajnih zemalja.
"Bez toga nema ozbiljne državne, pa i politike u međunarodnim relacijama, da bi promovisali bilo koju ideju. Mislim da će državne službe, naša diplomatska predstavništva, državni zvaničnici, sve strukture države Crne Gore, i u zemlji i u inostranstvu, odraditi svoj dio posla u adekvatnijoj promociji našeg kandidata", kaže Vuković, te ističe:
"U ovom trenutku treba razmišljati, i mislim da tako svi u Crnoj Gori pa i naš kandidat razmišlja, da su šanse jednake, da je sama činjenica da smo u situaciji da predložimo svog čovjeka, nešto što mnogo znači i za državu i za kandidata."
Miljenik Zapada
Igor Lukšić u dijelu domaće javnosti, ali i inostranih medija, dugo je slovio kao miljenik Zapada, posebno Njemačke kao uticajne članice EU, koja je u njemu vidjela reformski potencijal i političke ideje koje konkurišu višedecenijskoj vladavini Mila Đukanovića.
U posljednje vrijeme pojedini podgorički mediji spekulisali su o tome kako se Lukšić, nakon što se odrekao svih partijskih funkcija, distancira od Đukanovićeve politike.
Takođe, indikativno je da je Lukšić naimenovan kao kandidat za tako visoki međunarodni položaj u trenutku dok su mediji spekulisali kako bi upravo on, nakon Svetozara Marovića, mogao biti sljedeća tzv. krupna riba, koju bi DPS mogao da žrtvuje zbog njegove uloge u budvanskim malverzacijama sa državnim zemljištem, u periodu dok je bio ministar finansija.
Zato u odluci Vlade Dritan Abazović iz Građanskog pokreta URA vidi samo politički marketing vladajućeg DPS-a, koji šalje poruke da ima uglednike tog formata da zauzmu značajnu međunarodnu poziciju, dok joj se drugi visoki funkcioneri hapse zbog sumnje da su predvodili organizovanu kriminalnu grupu.
"To je pokušaj izazivanja privida da u DPS-u sve funkcioniše na jedinstven način, iako znamo da nije tako. Gospodin Lukšić je javno rekao da se neće više kandidovati za funkciju unutar stranke, svi znamo da su njegovi odnosi sa Đukanovićem, nakon što ga je sklonio sa mjesta premijera pogoršani. Da su mu, po njegovim tvrdnjama, namještane afere", smatra Abazović, te naglašava:
"U svakom slučaju, ovo je nastavak one priče da je Đukanović u 'odličnim odnosima', kako sa Marovićem tako i sa Lukšićem. Jednoga je smjestio u zatvor, drugoga će kandidovati da smjesti na poziciju generalnog sekretara UN-a i to je taj folklor koji će vjerovatno piti vodu, da se tako žargonski izrazim, među građanima Crne Gore."
Podsjetimo, novi generalni sekretar Ujedinjenih nacija zbog novog načina izbora ovoga puta trebalo bi da bude neko iz Istočne Evrope. Zato su do sada kandidature potvrdili hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić, bivši predsjednik Slovenije Danilo Tirk, bivši predsjednik Generalne skupštine UN-a Srđan Kerim iz Makedonije.
Dosadašnjem prvom čovjeku UN-a, Ban Ki Munu, mandat ističe 31. decembra 2016. godine.