Crna Gora poslednjih je dana pojačala kontrole mlječnih prozivoda. Nadležni tvrde da je tržište, za sada, bezbjedno. Uznemiravajuće informacije o povlačenju mlijeka sa tržišta u regionu otvora pitanje bezbjednosti hrane koja, u uvozno orjentisanoj crnogorskoj ekonomiji, završava na tamošnjem tržištu. Postavlja se pitanje koliko su česte kontrole hrane i zasto informacije o štetnim proizvodima najčešće dolaze iz drugih država?
Preko evropskog sistema brzog upozoravanja na moguću štetnost hrane zemlje članice EU se u poziciji da veoma brzo budu alarmirane i da neki prozvod stave na crnu listu.
Dok se na sajtu uprave za inspekcijske poslove može pronaći spisak opasnih, neprehrambrenih proizvoda, sa detaljnim informacijama o porijeklu, proizvođaču, uvozniku, takvih crnih lista nema, kada je riječ o hrani. Zato i informacije o štetnosti pojedinih proizvoda najčešće dolaze iz drugih država, gdje alarm takozvanog RASF sistema zazvoni mnogo češće nego što je to slučaj u Crnoj Gori.
Razlog za to je, kako objašnjavaju u Upravi za inspekcijske poslove, što se roba kontroliše već na granici, tako da male količine sporne hrane završe na tržištu, kaže pomoćnik Uprave za inspekcijske poslove Spaso Popović.
"Ukoliko na domaćem tržištu nađemo neke nebezbjedne proizvode to nijesu tolike količine da bi to bio alarm za za širu javnost u smislu da se moraju slati informacije toj međunarodnoj instituciji za bezbjednost hrane. Naprotiv, radi se o manjim količinama koje se uvijek stavljaju van prometa ili se uništavaju. Imali smo slučaj kada su kolege bile u Rožajama prije nekoliko dana pronašli spornih 20 kilograma sira ili 10 kilograma mesa. Oko toga ne treba dizati pompu nego je to sasvim redovan posao inspekcija koje rade na terenu", kaže Popović.
Podaci govore da je tokom prošle godine u Crnoj Gori uništeno 412 kilograma hrane, dok je pola tone stavljeno van prometa. Od broja uzetih uzoraka na graničnim prelazima, 10 odsto proizvoda nije bilo ispravno, a u unutrašnjoj kontroli 20 procenta, podaci su Uprave.
Zakon o bezbjednosti hrane obavezuje nadležne da obavijeste potrošače o postojanju eventualne opasnosti od proizvoda koji završe na domaćem tržištu. Procjenu rizika na graničnim prelazima rade inspektori na kojima je da odluče koji će se proizvod slati na analizu.
Statistika govori da se nepravilnosti više odnose na kvalitet proizvoda, a manje na prisustvo otrovnih materija, te da se češće analiziraju neprehrambreni nego prehrambreni proizvodi, ukazuje Danijela Šuković, pomoćnica direktora Centra za ekotoksikološka ispitivanja:
"Moram reći da se ne radi o toksikatima nego o povećanoj vlagi i slično u nekim određenim uzorcima. Mnogo je više uzoraka predmet upotrebe tipa igračke ili slično, s obzirom na to da su oni koji nama donose na analize a mi negdje tu statistiku ostavljamo ljudima koji su procijenili rizik i donijeli nama da to analiziramo."
Nadležne službe, međutim tvrde da su česte analize i prehrambrenih proizvoda, te da se sve čini da zdrava i ispravna hrana završi na trpezi crnogorskog potrošača.
"Ništa nije 100 posto sterilno niti je 100 posto ispravno. Ali možemo da tvrdimo da sve radimo na tome da građane, potrošače, zaštitimo", kaže za RSE glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban.
U Centru za zaštitu potrošača kažu da su rijetke primjedbe na bezbjednost hrane, češće na njen kvalitet, ali i u ukazuju da do sada to potrošačko udruženje nije radilo analize prehrambrenih proizvoda jer za to nije bilo novca.
"Nemamo takve pritužbe a mi nijesmo bili u mogućnosti da pravimo neke uporedne analize, da plaćamo laboratorije i tako dalje jer nijesmo imali novca. Nekih iskustava u tom smislu nemamo", kaže direktorica Centra Olga Nikčević.
Iskustva Hrvatske, koja je na pragu ulaska u EU, govore da tamošnje institucije rade svoj posao. Ipak, tamošnja udruženja potrošača negoduju što nema češćih kontrola u trgovinama i što se mora vjerovati deklaracijama, prenosi za naš program predsjednik tamošnjeg saveza udruženja hrvatskih potrošača, Nenad Kurtović:
"Mi želimo više nadzora u trgovinama, pogotovo na hrani jer je sve svedeno na deklaraciju a uskoro ulaskom u EU čak ni ta deklaracija više neće morati da bude na hrvatskom što smo imali do sada. Mi se protivimo tome jer naši ljudi još uvijek nijesu dovoljno educirani da mogu to na nekim drugim jezicima imat sve podatke, ali sada je cijela priča kod nas jedna, kod vas potpuno druga."
U Crnoj Gori narednih mjeseci slijedi kampanja edukacije potrošača , ali i uporednih analiza bezbjednosti proizvida koje će raditi Centar za zastitu potrošača. To će, moguće je, biti test i za nadležne državne organe koji navode da rade svoj posao.
Preko evropskog sistema brzog upozoravanja na moguću štetnost hrane zemlje članice EU se u poziciji da veoma brzo budu alarmirane i da neki prozvod stave na crnu listu.
Dok se na sajtu uprave za inspekcijske poslove može pronaći spisak opasnih, neprehrambrenih proizvoda, sa detaljnim informacijama o porijeklu, proizvođaču, uvozniku, takvih crnih lista nema, kada je riječ o hrani. Zato i informacije o štetnosti pojedinih proizvoda najčešće dolaze iz drugih država, gdje alarm takozvanog RASF sistema zazvoni mnogo češće nego što je to slučaj u Crnoj Gori.
Razlog za to je, kako objašnjavaju u Upravi za inspekcijske poslove, što se roba kontroliše već na granici, tako da male količine sporne hrane završe na tržištu, kaže pomoćnik Uprave za inspekcijske poslove Spaso Popović.
"Ukoliko na domaćem tržištu nađemo neke nebezbjedne proizvode to nijesu tolike količine da bi to bio alarm za za širu javnost u smislu da se moraju slati informacije toj međunarodnoj instituciji za bezbjednost hrane. Naprotiv, radi se o manjim količinama koje se uvijek stavljaju van prometa ili se uništavaju. Imali smo slučaj kada su kolege bile u Rožajama prije nekoliko dana pronašli spornih 20 kilograma sira ili 10 kilograma mesa. Oko toga ne treba dizati pompu nego je to sasvim redovan posao inspekcija koje rade na terenu", kaže Popović.
Podaci govore da je tokom prošle godine u Crnoj Gori uništeno 412 kilograma hrane, dok je pola tone stavljeno van prometa. Od broja uzetih uzoraka na graničnim prelazima, 10 odsto proizvoda nije bilo ispravno, a u unutrašnjoj kontroli 20 procenta, podaci su Uprave.
Zakon o bezbjednosti hrane obavezuje nadležne da obavijeste potrošače o postojanju eventualne opasnosti od proizvoda koji završe na domaćem tržištu. Procjenu rizika na graničnim prelazima rade inspektori na kojima je da odluče koji će se proizvod slati na analizu.
Statistika govori da se nepravilnosti više odnose na kvalitet proizvoda, a manje na prisustvo otrovnih materija, te da se češće analiziraju neprehrambreni nego prehrambreni proizvodi, ukazuje Danijela Šuković, pomoćnica direktora Centra za ekotoksikološka ispitivanja:
"Moram reći da se ne radi o toksikatima nego o povećanoj vlagi i slično u nekim određenim uzorcima. Mnogo je više uzoraka predmet upotrebe tipa igračke ili slično, s obzirom na to da su oni koji nama donose na analize a mi negdje tu statistiku ostavljamo ljudima koji su procijenili rizik i donijeli nama da to analiziramo."
Nadležne službe, međutim tvrde da su česte analize i prehrambrenih proizvoda, te da se sve čini da zdrava i ispravna hrana završi na trpezi crnogorskog potrošača.
"Ništa nije 100 posto sterilno niti je 100 posto ispravno. Ali možemo da tvrdimo da sve radimo na tome da građane, potrošače, zaštitimo", kaže za RSE glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban.
U Centru za zaštitu potrošača kažu da su rijetke primjedbe na bezbjednost hrane, češće na njen kvalitet, ali i u ukazuju da do sada to potrošačko udruženje nije radilo analize prehrambrenih proizvoda jer za to nije bilo novca.
"Nemamo takve pritužbe a mi nijesmo bili u mogućnosti da pravimo neke uporedne analize, da plaćamo laboratorije i tako dalje jer nijesmo imali novca. Nekih iskustava u tom smislu nemamo", kaže direktorica Centra Olga Nikčević.
Iskustva Hrvatske, koja je na pragu ulaska u EU, govore da tamošnje institucije rade svoj posao. Ipak, tamošnja udruženja potrošača negoduju što nema češćih kontrola u trgovinama i što se mora vjerovati deklaracijama, prenosi za naš program predsjednik tamošnjeg saveza udruženja hrvatskih potrošača, Nenad Kurtović:
"Mi želimo više nadzora u trgovinama, pogotovo na hrani jer je sve svedeno na deklaraciju a uskoro ulaskom u EU čak ni ta deklaracija više neće morati da bude na hrvatskom što smo imali do sada. Mi se protivimo tome jer naši ljudi još uvijek nijesu dovoljno educirani da mogu to na nekim drugim jezicima imat sve podatke, ali sada je cijela priča kod nas jedna, kod vas potpuno druga."
U Crnoj Gori narednih mjeseci slijedi kampanja edukacije potrošača , ali i uporednih analiza bezbjednosti proizvida koje će raditi Centar za zastitu potrošača. To će, moguće je, biti test i za nadležne državne organe koji navode da rade svoj posao.
