Demokratski omladinski pokret (DOP) u BiH u suradnji sa Mladim ambasadorima mira Vijeća Evrope, upriličio je javnu debatu o temi "Ustav BiH, promjene ustava i ljudska prava - slučaj Sejdić i Finci “.
I mladi su razgovarali o tome kako promijeniti Ustav BiH, ostvariti u potpunosti zaštitu ljudskih prava i provesti presudu u slučaju Sejdić-Finci.
Demokratski omladinski pokret (DOP) organizovao je debatu kojom se željelo ponovo skrenuti pažnju na značaj ustavnih promjena. Predsjednik ove nevladine organizacije, Ernad Deni Čomaga, istakao je kako DOP podržava preporuke udruženja mladih pravnika BiH, a navodi neke od njih.
„Dotaći ću se samo izbora za Dom naroda i izbora za Predsjedništvo države. U preambuli bi trebalo da se promijeni 'zajedno s ostalima'. Ta riječ 'ostali', meni barem, jako pogrdno zvuči. Trebalo bi da znači 'nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni' jer ima i onih koji nisu opredijeljeni i koje ne pripadaju ni manjinama niti konstitutivnim narodima. To je jedna stvar koju su mladi pravnici razložili. Kada je u pitanju Dom naroda – da bude: Dom naroda je predstavništvo konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina, nacionalno neopredijeljenih i entiteta. Dom naroda se sastoji od 23 delegata, od kojih se 13 bira iz Federacije BiH uključujući pet Bošnjaka, pet Hrvata, dvoje Srba i jednog predstavnika nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, a deset iz Republike Srpske – petero Srba, dvoje Bošnjaka, dvoje Hrvata i jednog predstavnika nacionalnih manjina. Znači, kroz ovo bi i Bošnjaci u RS-u i Hrvati u RS-u, a i Srbi u Federaciji imali pravo da učestvuju u izboru za Dom naroda", rekao je on.
O preporukama o Predsjedništvu Čomaga kaže:
"Kada je u pitanju Predsjedništvo – predsjednik i potpredsjednik će pripadati različitim konstitutivnim narodima i nacionalnim manjinama, odnosno nacionalno neopredjeljenim. Predviđa se, znači, četiri člana Predsjedništva BiH koji će se rotirati na godišnjem nivou, gdje će jedan biti predsjednik. Jasno napraviti distinkciju između onoga koje su nadležnosti predsjednika, zapravo onoga ko predsjedava, i koje su nadležnosti predsjednika i potpredsjednika.“
Član DOP-a Kerim Hodžić je razočaran radom Skupštinske komisije za izradu amandmana na Ustav BiH.
„Primijetio sam da je na sjednici Parlamentarne komisije, s obzirom da sam bio na sjednici te komisije kada je bila javna debata o ovoj temi, bilo dosta priče, dosta prijedloga, međutim, predstavnici partija koji se nalaze u toj komisiji dogovorili su se opet da se ništa nisu dogovorili, otišli su i ništa nije bilo. Zaključci su bili u medijima, ali ne vidim rezultata, premda je to bilo prije pet mjeseci“, navodi Hodžić.
Finci: Ništa prije općinskih izbora
Javnoj debati prisustvovao je i Jakob Finci koji je, govoreći o neimplementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, izjavio da Bosna i Hercegovina još jednom pokazala kako nije u stanju da implementira ljudska prava onako kako ih propisuje Evropska konvencija.
„U Bosni i Hercegovini su zaštita konstitutivnih naroda i prava konstitutivnih naroda zamjena za ljudska prava. Vi kao jedinka, kao čovjek, kao ljudsko biće, nemate nikakvo pravo. Imate pravo samo kao pripadnik nacionalne grupe – e, onda vas država štiti, zato što ste vi predstavnik i član te nacionalne grupe, a vjerujem, pogotovo među mladima, da ima jako puno onih koji nisu spremni da budu utjerani u te nacionalne torove, nego hoće da budu čovjek u punom kapacitetu te riječi. Čini se da je to kod nas teško i da kod nas ljudska prava teško mogu da se odbrane na takav način“, ocijenio je Finci.
O tome kako vidi daljnji razvoj situacije, Finci kaže:
„Moja je pretpostavka da se ništa neće desiti do općinskih izbora u oktobru ove godine jer, naravno, važno je da ja pokažem 'svojim' glasačima, a mi, umjesto popisa stanovništva imamo izbore. Kad saberete glasove koje dobiju srpske stranke, koje dobiju bošnjačke stranke, koje dobiju hrvatske stranke, glasovi odgovaraju u cijelosti onome što je broj pripadnika te nacionalne grupe ovdje, naravno, s rijetkim izuzecima stranaka koje nemaju nacionalni predznak i koje se zovu, recimo, Naša stranka, Građanska liberalna stranka, koji dobiju malo glasova, ali glasova onih koji neće da budu svrstani u te torove. Ja pretpostavljam da se do oktobra 2012. neće ništa desiti, da ćemo 2013. nadalje raspravljati. Onda kad udarimo glavom o zid ćemo odlučiti da je ipak dobro da pored naše velike pameti koju imamo, pozovemo Venecijansku komisiju, da nam još jednom da recept koji nam je dala već 2005. - kako to treba promijeniti.“
Jakob Finci je također naglasio da presuda Evropskog suda nije nova obaveza za Bosnu i Hercegovinu, nego stara, koja je preuzeta još 2002. godine, kada je Bosna i Hercegovina ušla u Vijeće Evrope, i potvrđena je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine. Evropski sud je svoju odluku donio 2009. - a rješenja još uvijek nema.
I mladi su razgovarali o tome kako promijeniti Ustav BiH, ostvariti u potpunosti zaštitu ljudskih prava i provesti presudu u slučaju Sejdić-Finci.
Demokratski omladinski pokret (DOP) organizovao je debatu kojom se željelo ponovo skrenuti pažnju na značaj ustavnih promjena. Predsjednik ove nevladine organizacije, Ernad Deni Čomaga, istakao je kako DOP podržava preporuke udruženja mladih pravnika BiH, a navodi neke od njih.
„Dotaći ću se samo izbora za Dom naroda i izbora za Predsjedništvo države. U preambuli bi trebalo da se promijeni 'zajedno s ostalima'. Ta riječ 'ostali', meni barem, jako pogrdno zvuči. Trebalo bi da znači 'nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni' jer ima i onih koji nisu opredijeljeni i koje ne pripadaju ni manjinama niti konstitutivnim narodima. To je jedna stvar koju su mladi pravnici razložili. Kada je u pitanju Dom naroda – da bude: Dom naroda je predstavništvo konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina, nacionalno neopredijeljenih i entiteta. Dom naroda se sastoji od 23 delegata, od kojih se 13 bira iz Federacije BiH uključujući pet Bošnjaka, pet Hrvata, dvoje Srba i jednog predstavnika nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, a deset iz Republike Srpske – petero Srba, dvoje Bošnjaka, dvoje Hrvata i jednog predstavnika nacionalnih manjina. Znači, kroz ovo bi i Bošnjaci u RS-u i Hrvati u RS-u, a i Srbi u Federaciji imali pravo da učestvuju u izboru za Dom naroda", rekao je on.
O preporukama o Predsjedništvu Čomaga kaže:
"Kada je u pitanju Predsjedništvo – predsjednik i potpredsjednik će pripadati različitim konstitutivnim narodima i nacionalnim manjinama, odnosno nacionalno neopredjeljenim. Predviđa se, znači, četiri člana Predsjedništva BiH koji će se rotirati na godišnjem nivou, gdje će jedan biti predsjednik. Jasno napraviti distinkciju između onoga koje su nadležnosti predsjednika, zapravo onoga ko predsjedava, i koje su nadležnosti predsjednika i potpredsjednika.“
Član DOP-a Kerim Hodžić je razočaran radom Skupštinske komisije za izradu amandmana na Ustav BiH.
„Primijetio sam da je na sjednici Parlamentarne komisije, s obzirom da sam bio na sjednici te komisije kada je bila javna debata o ovoj temi, bilo dosta priče, dosta prijedloga, međutim, predstavnici partija koji se nalaze u toj komisiji dogovorili su se opet da se ništa nisu dogovorili, otišli su i ništa nije bilo. Zaključci su bili u medijima, ali ne vidim rezultata, premda je to bilo prije pet mjeseci“, navodi Hodžić.
Finci: Ništa prije općinskih izbora
Javnoj debati prisustvovao je i Jakob Finci koji je, govoreći o neimplementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, izjavio da Bosna i Hercegovina još jednom pokazala kako nije u stanju da implementira ljudska prava onako kako ih propisuje Evropska konvencija.
„U Bosni i Hercegovini su zaštita konstitutivnih naroda i prava konstitutivnih naroda zamjena za ljudska prava. Vi kao jedinka, kao čovjek, kao ljudsko biće, nemate nikakvo pravo. Imate pravo samo kao pripadnik nacionalne grupe – e, onda vas država štiti, zato što ste vi predstavnik i član te nacionalne grupe, a vjerujem, pogotovo među mladima, da ima jako puno onih koji nisu spremni da budu utjerani u te nacionalne torove, nego hoće da budu čovjek u punom kapacitetu te riječi. Čini se da je to kod nas teško i da kod nas ljudska prava teško mogu da se odbrane na takav način“, ocijenio je Finci.
O tome kako vidi daljnji razvoj situacije, Finci kaže:
„Moja je pretpostavka da se ništa neće desiti do općinskih izbora u oktobru ove godine jer, naravno, važno je da ja pokažem 'svojim' glasačima, a mi, umjesto popisa stanovništva imamo izbore. Kad saberete glasove koje dobiju srpske stranke, koje dobiju bošnjačke stranke, koje dobiju hrvatske stranke, glasovi odgovaraju u cijelosti onome što je broj pripadnika te nacionalne grupe ovdje, naravno, s rijetkim izuzecima stranaka koje nemaju nacionalni predznak i koje se zovu, recimo, Naša stranka, Građanska liberalna stranka, koji dobiju malo glasova, ali glasova onih koji neće da budu svrstani u te torove. Ja pretpostavljam da se do oktobra 2012. neće ništa desiti, da ćemo 2013. nadalje raspravljati. Onda kad udarimo glavom o zid ćemo odlučiti da je ipak dobro da pored naše velike pameti koju imamo, pozovemo Venecijansku komisiju, da nam još jednom da recept koji nam je dala već 2005. - kako to treba promijeniti.“
Jakob Finci je također naglasio da presuda Evropskog suda nije nova obaveza za Bosnu i Hercegovinu, nego stara, koja je preuzeta još 2002. godine, kada je Bosna i Hercegovina ušla u Vijeće Evrope, i potvrđena je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine. Evropski sud je svoju odluku donio 2009. - a rješenja još uvijek nema.