Privremena parlamentarna komisija za provođenje presude u slučaju Sejdić - Finci ni na sjednici u utorak nije donijela nijedan bitan zaključak. Još jednom su predstavnici političkih partija ponovili odranije poznate stavove, a naredna sjednica biće održana 13. februara.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u slučaju Sejdić - Finci protiv BiH prije više od dvije godine. Ovom presudom naložene su izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda državnog Parlamenta i Predsjedništvo BiH. Osim što su formirale dvije komisije za primjenu ove odluke, vlasti BiH nisu uradile ništa na primjeni presude.
Parlamentarna komisija za provođenje odluke u slučaju Sejdić - Finci radi četiri mjeseca. Nakon sjednice ponovo nema vidljivih rezultata i približenih stavova političkih opcija o tome na koji način primijeniti odluku Suda u Strazburu.
Jedini bitniji kompromis postignut je oko toga da se obim ustavnih promjena u BiH u ovom trenutku svodi na primjenu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Skoro da je izvjesno da će i o ovom, baš kao i u slučaju formiranja vlasti u BiH ili državnog budžeta, kompromis i odluku donositi šest stranačkih lidera.
„Suština današnjih zaključaka je da se vidi da li je do 13. februara moguće postići političku saglasnost na nivou komisije. Ukoliko to ne bude moguće, zatražićemo pomoć predsjednika šest političkih stranaka da vidimo da li je moguće da oni postignu političku saglasnost oko pitanja koja se tiču amandmana na Ustav koji bi značili implementaciju prseude u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH“, kazao je predsjedavajući komisije Šefik Džaferović.
Beriz Belkić, iz Stranke za BiH, ne vjeruje da će komisija postići dogovor oko izmjena bh. Ustava u segmentu provođenja presude iz Strazbura:
„Iz dana u dan se potvrđuje sve više da ćemo morati sačekati da gospodari života i smrti u BiH, dakle ovih šest ljudi, odluči na koje način će implementirati ovu presudu“, kazao je Belkić.
Članovi komisije iz RS-a čekaju stav Narodne skupštine RS-a, koja bi ovo pitanje trebala razmatrati na sjednici zakazanoj za 7. februar.
„Mislim da izabrani predstavnici treba da rješavaju ta pitanja, političke partije u svom krugu treba da te političke stavove utvrđuju, a onda u domovima, u predstavničkim tijelima to treba da bude provođeno. Očigledno je da je u BiH uvedena praksa da političke partije, ovih šest političkih partija koje imaju najviše izabranih predstavnika, usaglašavaju te prijedloge. Ako budu efikasnije, nije to loše rješenje. Ako tih šest lidera uspostave funkcionalnije odnose u BiH, ja to pozdravljam“, kazao je poslanik SDS-a u državnom Parlamentu Borislav Bojić.
Šehić: Pravna nesigurnost i neprincipijelnost
Na pitanje da li će i ovo pitanje morati da rješavaju predsjednici šest vladajućih političkih partija u BiH, Borjana Krišto, iz HDZ-a BiH, odgovara:
„Posao koji treba uraditi - to je Parlamentarna skupština, znači jedan i drugi dom. To podrazumijeva i ustavnu i poslovničku proceduru, a naravno ovo pitanje je prije svega političko pitanje, pa onda i pravno, tako da i rad kroz jedan i drugi dom, znači kroz parlamentarnu proceduru je politički rad.“
Rad parlamentarne komisije još jednom je pokazao da u BiH ne postoji politička volja da se svi građani dovedu u ravnopravan položaj, kaže Vehid Šehić koji u komisiji zastupa Vijeće nacionalnih manjina.
„Imamo jednu pravnu nesigurnost, imamo jednu pravnu neprincipijelnost i sigurno da mnogi kalkulišu u ovoj državi. Tamo gdje mu odgovara princip jedan čovjek – jedan glas, on će to prihvatiti, tamo gdje mu ne odgovara, on je protiv toga. I to hrani sukobljene političke stavove u BiH. Rezultat je veliki stepen nepovjerenja. Dok se ne utvrde principi na koji način po vertikali, kada gledamo arhitektruru ove države, trebamo riješiti probleme, ova država niti će biti funkcionalna, niti će biti efikasna“, rekao je Šehić.
Komisija ima rok da do 12. marta Parlamentarnoj skupštini BiH dostavi prijedloge za usklađivanje Ustava BiH i Izbornog zakona sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. Rok za završetak posla oko provođenja presude u slučaju Sejdić - Finci u poslednjoj rezoluciji postavila je i Parlamentarna Skupština Vijeća Evrope.
BiH bi ovaj posao morala okončati do 15. aprila ukoliko ne želi da njeni predstavnici budu suspendovani iz rada institucija Vijeća Evrope. Članovima parlamentarne komisije u utorak je, kaže predsjedavajući Šefik Džaferović, podijeljena i ova rezolucija.
„Ja apelujem na sve političke subjekte u BiH da vrlo ozbiljno shvate ovu situaciju kako bi BiH ispunila svoje obaveze“, pozvao je Džaferović.
Podsjećamo, presudom u slučaju Sejdić - Finci naložene su izmjene Ustava BiH.
Dervo Sejdić i Jakob Finci žalili su se da im je usljed odredbi Ustava i Izbornog zakona BiH onemogućeno da se kandiduju za pozicije delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i na izborima za člana Predsjedništva BiH zbog njihovog romskog i jevrejskog porijekla. Vlasti BiH nisu uradile ništa na primjeni ove presude iako je komisija Vijaća ministara radila na tome skoro godinu dana.
Zbog činjenice da nije urađeno ništa, Dervo Sejdić podnio je novu apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu protiv BiH, od koje traži odštetni zahtjev u iznosu od 250.000 KM.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u slučaju Sejdić - Finci protiv BiH prije više od dvije godine. Ovom presudom naložene su izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda državnog Parlamenta i Predsjedništvo BiH. Osim što su formirale dvije komisije za primjenu ove odluke, vlasti BiH nisu uradile ništa na primjeni presude.
Parlamentarna komisija za provođenje odluke u slučaju Sejdić - Finci radi četiri mjeseca. Nakon sjednice ponovo nema vidljivih rezultata i približenih stavova političkih opcija o tome na koji način primijeniti odluku Suda u Strazburu.
Jedini bitniji kompromis postignut je oko toga da se obim ustavnih promjena u BiH u ovom trenutku svodi na primjenu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Skoro da je izvjesno da će i o ovom, baš kao i u slučaju formiranja vlasti u BiH ili državnog budžeta, kompromis i odluku donositi šest stranačkih lidera.
„Suština današnjih zaključaka je da se vidi da li je do 13. februara moguće postići političku saglasnost na nivou komisije. Ukoliko to ne bude moguće, zatražićemo pomoć predsjednika šest političkih stranaka da vidimo da li je moguće da oni postignu političku saglasnost oko pitanja koja se tiču amandmana na Ustav koji bi značili implementaciju prseude u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH“, kazao je predsjedavajući komisije Šefik Džaferović.
Beriz Belkić, iz Stranke za BiH, ne vjeruje da će komisija postići dogovor oko izmjena bh. Ustava u segmentu provođenja presude iz Strazbura:
„Iz dana u dan se potvrđuje sve više da ćemo morati sačekati da gospodari života i smrti u BiH, dakle ovih šest ljudi, odluči na koje način će implementirati ovu presudu“, kazao je Belkić.
Članovi komisije iz RS-a čekaju stav Narodne skupštine RS-a, koja bi ovo pitanje trebala razmatrati na sjednici zakazanoj za 7. februar.
„Mislim da izabrani predstavnici treba da rješavaju ta pitanja, političke partije u svom krugu treba da te političke stavove utvrđuju, a onda u domovima, u predstavničkim tijelima to treba da bude provođeno. Očigledno je da je u BiH uvedena praksa da političke partije, ovih šest političkih partija koje imaju najviše izabranih predstavnika, usaglašavaju te prijedloge. Ako budu efikasnije, nije to loše rješenje. Ako tih šest lidera uspostave funkcionalnije odnose u BiH, ja to pozdravljam“, kazao je poslanik SDS-a u državnom Parlamentu Borislav Bojić.
Šehić: Pravna nesigurnost i neprincipijelnost
Na pitanje da li će i ovo pitanje morati da rješavaju predsjednici šest vladajućih političkih partija u BiH, Borjana Krišto, iz HDZ-a BiH, odgovara:
„Posao koji treba uraditi - to je Parlamentarna skupština, znači jedan i drugi dom. To podrazumijeva i ustavnu i poslovničku proceduru, a naravno ovo pitanje je prije svega političko pitanje, pa onda i pravno, tako da i rad kroz jedan i drugi dom, znači kroz parlamentarnu proceduru je politički rad.“
Rad parlamentarne komisije još jednom je pokazao da u BiH ne postoji politička volja da se svi građani dovedu u ravnopravan položaj, kaže Vehid Šehić koji u komisiji zastupa Vijeće nacionalnih manjina.
„Imamo jednu pravnu nesigurnost, imamo jednu pravnu neprincipijelnost i sigurno da mnogi kalkulišu u ovoj državi. Tamo gdje mu odgovara princip jedan čovjek – jedan glas, on će to prihvatiti, tamo gdje mu ne odgovara, on je protiv toga. I to hrani sukobljene političke stavove u BiH. Rezultat je veliki stepen nepovjerenja. Dok se ne utvrde principi na koji način po vertikali, kada gledamo arhitektruru ove države, trebamo riješiti probleme, ova država niti će biti funkcionalna, niti će biti efikasna“, rekao je Šehić.
Komisija ima rok da do 12. marta Parlamentarnoj skupštini BiH dostavi prijedloge za usklađivanje Ustava BiH i Izbornog zakona sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. Rok za završetak posla oko provođenja presude u slučaju Sejdić - Finci u poslednjoj rezoluciji postavila je i Parlamentarna Skupština Vijeća Evrope.
BiH bi ovaj posao morala okončati do 15. aprila ukoliko ne želi da njeni predstavnici budu suspendovani iz rada institucija Vijeća Evrope. Članovima parlamentarne komisije u utorak je, kaže predsjedavajući Šefik Džaferović, podijeljena i ova rezolucija.
„Ja apelujem na sve političke subjekte u BiH da vrlo ozbiljno shvate ovu situaciju kako bi BiH ispunila svoje obaveze“, pozvao je Džaferović.
Podsjećamo, presudom u slučaju Sejdić - Finci naložene su izmjene Ustava BiH.
Dervo Sejdić i Jakob Finci žalili su se da im je usljed odredbi Ustava i Izbornog zakona BiH onemogućeno da se kandiduju za pozicije delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i na izborima za člana Predsjedništva BiH zbog njihovog romskog i jevrejskog porijekla. Vlasti BiH nisu uradile ništa na primjeni ove presude iako je komisija Vijaća ministara radila na tome skoro godinu dana.
Zbog činjenice da nije urađeno ništa, Dervo Sejdić podnio je novu apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu protiv BiH, od koje traži odštetni zahtjev u iznosu od 250.000 KM.