Lideri, ministri vanjskih poslova i diplomate iz desetina arapskih, evropskih, afričkih i drugih zemalja okupili su se u subotu, 21. oktobra u Kairu na mirovnom samitu s ciljem deeskalacije nasilja u Gazi.
Ali nakon višesatnih govora, sastanak je završen bez dogovora oko zajedničke izjave, dok sukob Izraela i Hamasa u kojem su poginule hiljade civila i koji je doveo do humanitarne katastrofe u Gazi, ulazi u treću sedmicu, pišu svjetski mediji.
Bez zajedničke izjave
Arapski lideri na samitu u Kairu u subotu osudili su izraelsko bombardovanje Gaze pozivajući na prekid ofanzive, dok su zapadne zemlje uglavnom izražavale skromnije ciljeve kao što je humanitarna pomoć za civile, napisao je Rojters (Reuters) naglasivši da zajedničke izjave o obuzdavanju nasilja nije bilo zbog odsustva Izraela i visokih američkih zvaničnika.
Jordanski kralj Abdulah osudio je ono što je nazvao globalnom šutnjom o izraelskim napadima u kojima su hiljade ljudi u Gazi ubijene i preko milion je ostao bez krova nad glavom.
"Poruka koju arapski svijet čuje je da su palestinski životi manje važni od izraelskih", rekao je, dodajući da je ogorčen i ožalošćen aktima nasilja nad nedužnim civilima u Gazi, na Zapadnoj obali i u Izraelu.
Francuska je, ističe Rojters, pozvala na stvaranje humanitarnog koridora u Gazi za koji je rekla da bi mogao dovesti do prekida vatre.
I Britanija i Njemačka pozvale su izraelsku vojsku na suzdržanost, a Italija je istakla da je važno izbjeći eskalaciju.
Sjedinjene Države, najbliži saveznik Izraela i značajan akter u svim prošlim mirovnim naporima u regionu, poslale su samo svog otpravnika poslova u Kairo koji se nije javno obratio na sastanku.
Sastanak je trebao istražiti kako zaustaviti širi regionalni rat, ističe Rojters, dodajući da su diplomate znale da će javni dogovor biti težak zbog osjetljivosti oko poziva na prekid vatre, da li uključiti spominjanje napada Hamasa i prava Izraela da se brani.
Izrael je obećao da će militantnu grupu Hamas koju podržava Iran izbrisati "s lica zemlje" zbog šokantnog napada 7. oktobra, najsmrtonosnijeg napada palestinskih militanata u 75-godišnjoj istoriji Izraela, napisao je Rojters dodajući da je palestinskim civilima rečeno da se kreću na jug unutar Gaze radi vlastite sigurnosti, iako je obalni pojas dugačak samo 45 km i iako su izraelski zračni udari ciljali i jug.
Arapske države strahuju da bi ofanziva mogla trajno protjerati stanovnike Gaze iz njihovih domova, pa čak i u susjedne države - kao što se dogodilo kada su Palestinci pobjegli ili bili prisiljeni napustiti svoje domove u ratu 1948. nakon stvaranja Izraela.
Region gubi strpljenje
Oštra kritika Egipta i Jordana upućena tokom subotnjeg samita Izraelu zbog njegovih akcija u Gazi je znak da dva zapadna saveznika koji su sklopili mir s Izraelom prije nekoliko decenija gube strpljenje, ocijenio je Asošiejtid pres (The Associated Press).
Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sissi, koji je bio domaćin samita, ponovo je odbacio bilo kakve razgovore o protjerivanju 2,3 miliona Palestinaca iz Gaze na Sinajsko poluostrvo dok je jordanski kralj Abdulah II nazvao izraelsku opsadu i bombardovanje Gaze "ratnim zločinom".
Govori su, prema ocjeni AP-ja, odražavali sve veći gnjev u regionu, čak i među onima koji su bliski povezani s Izraelom a koji su često radili kao posrednici, jer rat ulazi u treću sedmicu sa sve većim žrtvama i ne nazire mu se kraj.
Egipat je posebno zabrinut zbog masovnog priliva Palestinaca koji prelaze na njegovu teritoriju, nečega za što se plaši da će, između ostalog, ozbiljno potkopati nade za palestinsku državu.
U svom uvodnom obraćanju, el-Sissi je rekao da je Egipat oštro odbacio "prisilno raseljavanje Palestinaca i njihovo prebacivanje u egipatsku teritoriju na Sinaju", dok je jordanski kraj izrazio svoje "nedvosmisleno odbijanje" bilo kakvog raseljavanja Palestinaca, ističe AP, dodajući da je Jordan već domaćin najvećem broju raseljenih Palestinaca iz prethodnih izraelsko-palestinskih ratova.
U međuvremenu, Izrael je naredio više od polovine od 2,3 miliona Palestinaca u Gazi da se evakuišu sa sjevera na jug unutar teritorije koju je potpuno zatvorio, efektivno gurnuvši stotine hiljada Palestinaca prema egipatskoj granici.
Amos Gilad, bivši izraelski zvaničnik odbrane, rekao je da dvosmislenost Izraela po tom pitanju ugrožava ključne veze s Egiptom. "Mislim da je mirovni sporazum s Egiptom veoma važan, od ključnog značaja za nacionalnu sigurnost Izraela i Egipta i cjelokupnu strukturu mira u svijetu", rekao je.
Gilad je rekao da premijer Benjamin Netanyahu treba direktno razgovarati s liderima Egipta i Jordana i javno reći da Palestinci neće ući u njihove zemlje.
U svom obraćanju na mirovnom samitu u Kairu, predsjednik Palestinske uprave (PA) Mahmoud Abbas je poručio da palestinski narod neće biti raseljen, prenosi Politiko (Politico).
"Nikada nećemo prihvatiti ovo prisilno raseljavanje i stajaćemo visoko na našoj zemlji", rekao je Abbas u subotu.
"Upozoravamo na opasnost od raseljavanja naših civila iz njihovih kuća ili njihovog raseljavanja sa Zapadne obale ili iz Jerusalema", rekao je Abbas, lider Palestinske uprave koja je zadužena za poluautonomne dijelove Zapadne obale koju je okupirao Izrael.
Suptilna promjena retorike
Iako su evropski lideri stigli u Kairo znajući da, kako tvrde izvori, ne mogu potpisati nacrt egipatske deklaracije u kojoj se ne spominje pravo Izraela da se brani od Hamasa, primjedbe nekoliko evropskih lidera su jasno stavile do znanja da ih je sve veći broj poginulih civila i humanitarna katastrofa u Gazi primorala na suptilnu promjenu u retorici, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).
Ponavljajući pravo Izraela da se brani, evropski čelnici su u subotu bili ujednačeni u pozivima Izraelu da treba djelovati u skladu s međunarodnim pravom i pozvali su na veću zaštitu palestinskih civila, tačke koje su bile manje naglašene u prvih nekoliko dana nakon Hamasovih napada na Izrael 7. oktobra.
Uprkos nedostatku zajedničke izjave na samitu, evropski zvaničnici su rekli da su lideri Grčke, Kipra, Italije i Španije, kao i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, željeli da se pojave u Kairu, makar samo da demonstriraju svojim arapskim partnerima da su zabrinuti za civile u Gazi.
U većem dijelu muslimanskog svijeta, odgovor Zapada izazvao je kritike zbog licemjerja i dvostrukih standarda u neuspjehu da osudi opsadu i izraelske zračne napade na civile u Gazi — za koje kritičari kažu da je ista vrsta nasilja koju zapadne zemlje spremno opisuju kao "ratni zločin" kada je Rusija napala Ukrajinu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dolila je, kako naglašava Njujork tajms, ulje na vatru s nekoliko pogrešnih koraka uključujući jednostranu najavu jednog od njenih komesara - kasnije povučenu - da će EU obustaviti pomoć Gazi nakon napada Hamasa 7. oktobra.
Posljednjih dana, kako se humanitarna situacija u Gazi pogoršavala i broj poginulih civila rastao, postalo je jasno da evropski lideri, ističe list, žele poslati drugačiji signal.
Svaki zapadni zvaničnik na samitu spomenuo je potrebu da se osigura stalan priliv humanitarne pomoći u Gazu, a nekoliko zemalja je na samitu najavilo da će povećati svoja sredstva za takvu pomoć. Von der Leyen je također najavila utrostručenje pomoći Palestincima, napisao je Njujork tajms, naglasivši da je EU najveći donator pomoći Palestincima.
Iako bi ostatak svijeta mogao smatrati da je EU u potpunosti usklađena s Izraelom, unutar Unije su porasle kritike stavovima Von der Leyen, što je čak izazvalo rijetko pismo pritužbi članova osoblja Evropske komisije. U pismu, koje je potpisalo oko 850 zaposlenih i lično je upućeno Von der Leyen, navodi se da je Komisija dala "odriješene ruke ubrzanju i legitimitet ratnog zločina u Pojasu Gaze".
Humanitarna pomoć
Samit u Kairu 21. oktobra je počeo nakon što je istog dana 20 kamiona koji su prevozili pomoć, prešlo granicu u Rafi i ušlo u Gazu nakon dvije sedmice rata, ističe BBC dodajući da humanitarne organizacije, međutim, upozoravaju da to neće biti dovoljno.
Oko 500 kamiona dnevno ulazilo je u Gazu prije početka rata a oko 1,2 miliona ljudi koji žive na toj teritoriji se, prema tvrdnjama Ujedinjenih nacija (UN), oslanjalo na pomoć u hrani.
Tokom svog obraćanja na samitu, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je na "humanitarni prekid vatre" u ratu, zahtijevajući globalnu "akciju za okončanje ove strašne noćne more". Palestincima je potrebna "stalna isporuka pomoći Gazi u obimu koji je potreban", rekao je.
Ujedinjene nacije će biti odgovorne za distribuciju pomoći, s tim da će veliki dio vjerovatno biti poslat školama UN-a u kojima se nalaze hiljade skloništa i bolnicama.
Jedan od kamiona koji su u subotu prešli prijelaz u Rafi bio je natovaren kovčezima, javio je reporter BBC-ja koji gledao kako kamioni ulaze u Gazu.
Izraelska vojska je saopštila da je pomoć bila samo za južnu Gazu i ponovila pozive stanovnicima sjevernog pojasa Gaze da napuste svoje domove. Oni bi se trebali kretati južno od Wadi Gaze u centru teritorije, navodi se.
Ministarstvo zdravlja u Gazi kaže da je u izraelskim zračnim napadima u protekle dvije sedmice ubijeno više od 4.300 ljudi, od čega su više od polovine žena i djece.
Facebook Forum