Crna Gora je, otvorivši više od polovine poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU, duboko zagazila u ovaj proces ali, iako se iz Brisela već godinama ukazuje na izostanak rezultata u istragama, optužnicama i presudama za ratne zločine iz devedesetih – pomaka nema.
Evropska komisija u svom najnovijem Izvještaju, u vezi sa poglavljem 23 koje se odnosi na reformu pravosuđa i osnovna prava i koje je uz poglavlje 24 najvažnije za dalji napredak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, ima ozbiljne zamjerke.
Već treću godinu uzastopce, Evropska komisija zamjera što se u Crnoj Gori ne istražuje komandna odgovornost u vezi sa ratnim zločinima iz devedesetih.
„Do sada nije bilo optužbi za komandnu odgovornost, saučesništvo, pomaganje i podsticanje“, kaže se u Izvještaju EK koja Tužilaštvu sugeriše „proaktivniji pristup u praćenju otvorenih optužbi za ratne zločine“.
„Smatram da, iako je propala stvar u slučaju pravosnažnog oslobađanja ljudi po ovim optužnicama, ipak nije sve propalo jer se i ovi slučajevi mogu procesuirati ukoliko se otkriju nove činjenice i ukoliko se optuže ljudi za ono za šta nijesu bili optuženi, a trebalo je i, naravno, ostaje da se optuže i procesuiraju svi koji nijesu bili obuhvaćeni optužnicama koje su već propale pred sudom. Mislim da ima razloga za optimizam. Na kraju krajeva, uzimajući u obzir i da ratni zločini ne zastarijevaju, ostaje da vidimo da pravosuđe dokaže da je sposobno da samostalno i stručno primijeni zakon i obezbijedi pravdu“, ocjenjuje direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Na teritoriji Crne Gore, tokom devedesetih godina, počinjena su četiri ratna zločina za koja su osuđene samo četiri osobe, najniže u lancu odgovornosti, dok slučaj bombardovanja Dubrovnika nije ni pokrenut. Za deportaciju bosanskih izbjeglica, zločine u Bukovici, kao i Kaluđerski laz niko nije osuđen, a najčešći razlog oslobađanja od optužbi je nedovoljno dokaza.
Za slučaj Morinj osuđene su četiri osobe, za krivično djelo ratni zločin protiv zarobljenika na zatvor od dvije do četiri godine.
Ocjene Evropske komisije u vezi sa izostankom rezultata u istragama i optužnicama za ratne zločine iz devedesetih, komentarisao je za TV Vijesti.
„To su složena vremena, kada je naše zakonodavstvo, kako procesno, tako i materijalno prolazilo kroz promjene i kada je dolazilo do miješanja kontinentalnog i anglosaksonskog prava i to je situacija kada je bilo veoma teško podnositi optužnice i pred sudom rješavati presude“, ocjenjuje dlavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
„Građanska alijansa već duži niz godina ukazuje na činjenicu da se Crna Gora nije na odgovarajuć način suočila sa ratnom prošlošću“, rekao je koordinator ove NVO Milan Radović, dodajući da se u Crnoj Gori sada dešava podizanje spomenika i materijalna obeštećenja žrtava, ali da nije bilo adekvatnih istraga, optužnica i pravosnažnih presuda.
„Nijesu obuhvaćena lica ni po komandnoj ni po nalogodavnoj odgovornosti pa, imajući u vidu te činjenice, ocjene EK su logične“, kaže koordinator Građanske alijanse Milan Radović.
„Jedan od razloga je što institucije nijesu nezavisne. Imamo situaciju da se vlast koja je bila u vrijeme događanja tih zločina nije promijenila. Institucije su dugi niz godina bile vrlo podložne političkim uticajima. Neke promjene možemo registrovati tek u posljednjih godinu – godinu i po“, konstatuje Radović.
