U Bukureštu je završena konferencija zemalja jugoistočne Evrope, u organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju, na kojoj su sumirani rezultati šta su zemlje uradile u proteklih godinu dana u ispunjavanju ciljeva iz Strategije jugoistočna Evropa 2020., koja ima za cilj poboljšanje ovih sedam ekonomija i zapošljavanje jednog miliona ljudi u regiji. Načinjeni su prvi koraci, no ekonomski pokazatelji su znatno lošiji nego prije dvije godine kada je strategija nastajala.
Vlade sedam zemalja - BiH, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Albanije, podržale su prošle godine Strategiju jugoistočne Evrope 2020. i obavezale se da će raditi na ispunjavanju ciljeva poput poboljšanja ekonomije, zapošljavanja, uspostavljanja bolje regionalne saradnje, finansiranja zajedničkih naučnih programa, uspostave zajedničke energetske i transportne infrastrukture i slično. No rezultati nisu zadovoljavajući.
Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović napominje da su se prilike u EU nakon posljednjih izbora promijenile i da to zemlje regiona trebaju ozbiljno shvatiti:
„Proces pridruživanja EU na kakav smo navikli je završen ulaskom Hrvatske. Mi smo na početku jednog potpuno novog procesa pridruživanja. U kojem će, pre svega, ekonomija i stanje ekonomije u regionu i u svakoj pojedinoj zemlji biti ključno za odluku da se proces pridruživanja pojedine zemlje podrži ili ne. Kriza je razorila ovaj region. Osamsto hiljada ljudi od 2008. do danas je ostalo bez posla. Mi vidimo nezaposlenost kao najveći problem regiona. I otuda Savet za regionalnu saradnju u svojoj šestoj godini potpuno jasno definiše da je to pravac u kojem treba da ide, da pomogne državama da se bore sa krizom“, naglašava Svilanović.
Ministar ekonomije Crne Gore Vladimir Kavarić smatra da bez poboljšanja regionalne saradnje zemlje imaju male šanse da se pridruže EU:
„Zemlje regiona ne trebaju više da posmatraju jedna drugu kao konkurente u borbi za strane investicije, nego prije kao partnere u privlačenju investicija, odnosno u konkurentskoj utakmici sa nekim drugim regionima svijeta, tako da danas kada sa bilo kojim od kolega iz regiona razgovaram oko onoga što su suštinske teme za ekonomski razvoj, više nije pitanje da li nego kako“, kaže Kavarić.
Predstavnica srbijanske vlade Kori Udovički kaže da je Strategija dobro osmišljena ali da vlade trebaju ažurnije raditi na njenoj provedbi:
„Stići na taj put zahteva da se koncentrišemo uz napor da prevaziđemo nasleđe iz prošlosti, stvorimo ambijent koji omogućava da se privredni rast dešava. To znači da menjamo sebe, da menjamo i to kako regulišemo privredu i to kako radimo kod kuće itd..“, smatra Kori Udovički.
BiH i ovaj put kaska za susjedima, te nije usvojila ni akcioni plan kojim se preciziraju aktivnosti na poboljšanju bh. ekonomije. Direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić nada se da će se i bh. zvaničnici pokrenuti:
„Prema informacijama koje sam prikupila prije ovog sastanka, u narednih mjesec dana bi se trebale održati konsultacije u BiH koje će provesti Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Znači da bi u narednih mjesec dana taj posao trebao biti završen“, ocjenjuje Nevenka Savić.
Sanjin Arifagić iz Vijeća za regionalnu saradnju napominje da EU finansira mnoge programe koje zemlje JIE mogu koristiti za poboljšanje svojih ekonomija, ali i ekonomije regiona:
„Prošle sedmice je održan Nadzorni odbor instrumenta koji se zove Okvir za investicije zapadnog Balkana, koji na raspolaganju ima preko milijardu eura u narednih pet godina za razvoj projekata infrastrukture. Jedan od zaključaka Okvira je da će korisiti našu Strategiju kao osnov za svoj rad u narednih šest, sedam godina. Također, i fond od 145 miliona eura koji će direktno investirati u kapital brzorastućih firmi u našem regionu. Znači, pričamo o instrumentu koji će faktički na neki način povećati pristup kapitalu onim kompanijama koje ovom trenutku ne mogu naći investitora na našem lokalnom tržištu, te se nadamo da ćemo kroz ovaj instrument stimulisati i druge strane investitore da dođu i, koristeći subvenciju ovog fonda, da investiraju svoj privatni novac u regiji. To su neki od konkretnih instrumenata koji postoje i koji su nam raspoloživi za implementaciju Strategije i koje treba spomenuti“, zaključuje Sanjin Arifagić.
Vlade sedam zemalja - BiH, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Albanije, podržale su prošle godine Strategiju jugoistočne Evrope 2020. i obavezale se da će raditi na ispunjavanju ciljeva poput poboljšanja ekonomije, zapošljavanja, uspostavljanja bolje regionalne saradnje, finansiranja zajedničkih naučnih programa, uspostave zajedničke energetske i transportne infrastrukture i slično. No rezultati nisu zadovoljavajući.
Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović napominje da su se prilike u EU nakon posljednjih izbora promijenile i da to zemlje regiona trebaju ozbiljno shvatiti:
„Proces pridruživanja EU na kakav smo navikli je završen ulaskom Hrvatske. Mi smo na početku jednog potpuno novog procesa pridruživanja. U kojem će, pre svega, ekonomija i stanje ekonomije u regionu i u svakoj pojedinoj zemlji biti ključno za odluku da se proces pridruživanja pojedine zemlje podrži ili ne. Kriza je razorila ovaj region. Osamsto hiljada ljudi od 2008. do danas je ostalo bez posla. Mi vidimo nezaposlenost kao najveći problem regiona. I otuda Savet za regionalnu saradnju u svojoj šestoj godini potpuno jasno definiše da je to pravac u kojem treba da ide, da pomogne državama da se bore sa krizom“, naglašava Svilanović.
Ministar ekonomije Crne Gore Vladimir Kavarić smatra da bez poboljšanja regionalne saradnje zemlje imaju male šanse da se pridruže EU:
„Zemlje regiona ne trebaju više da posmatraju jedna drugu kao konkurente u borbi za strane investicije, nego prije kao partnere u privlačenju investicija, odnosno u konkurentskoj utakmici sa nekim drugim regionima svijeta, tako da danas kada sa bilo kojim od kolega iz regiona razgovaram oko onoga što su suštinske teme za ekonomski razvoj, više nije pitanje da li nego kako“, kaže Kavarić.
Predstavnica srbijanske vlade Kori Udovički kaže da je Strategija dobro osmišljena ali da vlade trebaju ažurnije raditi na njenoj provedbi:
„Stići na taj put zahteva da se koncentrišemo uz napor da prevaziđemo nasleđe iz prošlosti, stvorimo ambijent koji omogućava da se privredni rast dešava. To znači da menjamo sebe, da menjamo i to kako regulišemo privredu i to kako radimo kod kuće itd..“, smatra Kori Udovički.
BiH i ovaj put kaska za susjedima, te nije usvojila ni akcioni plan kojim se preciziraju aktivnosti na poboljšanju bh. ekonomije. Direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić nada se da će se i bh. zvaničnici pokrenuti:
„Prema informacijama koje sam prikupila prije ovog sastanka, u narednih mjesec dana bi se trebale održati konsultacije u BiH koje će provesti Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Znači da bi u narednih mjesec dana taj posao trebao biti završen“, ocjenjuje Nevenka Savić.
Sanjin Arifagić iz Vijeća za regionalnu saradnju napominje da EU finansira mnoge programe koje zemlje JIE mogu koristiti za poboljšanje svojih ekonomija, ali i ekonomije regiona:
„Prošle sedmice je održan Nadzorni odbor instrumenta koji se zove Okvir za investicije zapadnog Balkana, koji na raspolaganju ima preko milijardu eura u narednih pet godina za razvoj projekata infrastrukture. Jedan od zaključaka Okvira je da će korisiti našu Strategiju kao osnov za svoj rad u narednih šest, sedam godina. Također, i fond od 145 miliona eura koji će direktno investirati u kapital brzorastućih firmi u našem regionu. Znači, pričamo o instrumentu koji će faktički na neki način povećati pristup kapitalu onim kompanijama koje ovom trenutku ne mogu naći investitora na našem lokalnom tržištu, te se nadamo da ćemo kroz ovaj instrument stimulisati i druge strane investitore da dođu i, koristeći subvenciju ovog fonda, da investiraju svoj privatni novac u regiji. To su neki od konkretnih instrumenata koji postoje i koji su nam raspoloživi za implementaciju Strategije i koje treba spomenuti“, zaključuje Sanjin Arifagić.
