U Hrvatskoj se u srijedu obilježava Dan antifašističke borbe, na spomen prvog partizanskog odreda u Hrvatskoj, formiranog pred točno 70 godina nedaleko Siska.
“Smrt fašizmu – sloboda Europi”, poručio je obraćajući se u ime država članica antifašističke koalicije ukrajinski veleposlanik u Hvatskoj Oleksandar Levčenko.
“Hrvatskog antifašizma nema bez partizanskog pokreta,” poručio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović okupljenima u šumi Brezovica nedaleko Siska na 70. obljetnici osnivanja prvog partizanskog odreda u Hrvatskoj, 22. lipnja 1941. godine, dodajući kako su prošla vremena kada se na povijest gledalo sa strašću.
“Došlo je vrijeme kada na povijest gledamo razumom, kada pomirbu i razumijevanje onoga što se dogodilo prebacujemo s jednog individualnog nivoa, sa osobnih razračunavanja i obračuna - na pouke. Te pouke domoljublja, junaštva, žrtvovanja za dobro pouke su koje su razumjeli i naši branitelji tijekom Domovinskog rata. Antifašizam je duhovni otac Domovinskog rata i obrane naše državnosti”, poručio je Josipović.
Josipović je prozvao – kako je kazao – virtualni antifašizam koji ne dopušta obnovu nekih spomenika, koji ne poštuje saborsku Deklaraciju o antifašizmu i ne poštuje prava antifašističkih boraca.
“Virtualni antifašizam bi antifašizam bez partizana i uz prezir njihova znakovlja. Ali Hrvatska neće virtualni antifašizam! To pokazujete i vi ovdje, to pokazuju mlade generacije – vidim ovdje jako puno mladih ljudi koji cijene ono što su njihovi očevi i djedovi učinili”, kazao je on.
Jakovina: Hrvatska kakvu imamo proizvod partizanske borbe
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Ratko Maričić podsjetio je da je malena Hrvatska imala u postotku najveći pokret otpora fašizmu u Europi sa 78 brigada, 17 divizija i pet korpusa čime je sa 230 tisuća boraca bila najjača grupacija u okviru Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
“Povijesna istina naše narodnooslobodilačke borbe ispisana je velikim slovima u svjetskoj povijesti. Iako, istine radi treba reći da su na ovogodišnjoj državnoj maturi na žalost izostala pitanja vezana za Drugi svjetski rat. Izgleda da nadležni smatraju da taj dio naše povijesti ne trebamo ni znati”, rekao je Maričić.
U ime država pripadnica antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu nazočnima se obratio ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandar Levčenko. On je podsjetio da je Ukrajina u Drugom svjetskom ratu imala čak 8 milijuna žrtava, ali i snažan partizanski pokret u kojem su bila oba njegova djeda.
Ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandar Levčenko, Sisak 22.6.2011.
“Dozvolite da izrazim zahvalnost svim veteranima koji su na oltar borbe sa fašističkim osvajačima položili svoj život, i pozdraviti na preinačeni partizanski način koji je i sada aktualan: smrt fašizmu – sloboda Europi!”, kazao je on.
U Hrvatskoj se 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe slavi od uspostave nezavisnosti. Za osnivanje Sisačkog partizanskog odreda znalo se i prije devedesete, međutim prije se nije moglo priznati da se u antifašističku borbu krenulo i prije odluke Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije, dakle prije 4. srpnja 1941. godine.
Praznik, koji je neradni dan u Hrvatskoj, obilježen je na još niz mjesta u Hrvatskoj, dok su na nekoliko lokacija priređene i komemoracije onima koje su na kraju Drugog svjetskog rata likvidirali partizani.
“Hrvatska u tretmanu antifašizma ulazi u jedno normalnije razdoblje, i vrijeme je da se komemoriranje žrtava koje su ubili partizani odvoji od današnjeg datuma,” ocjenjuje profesor svjetske povijesti novog vijeka na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Tvrtko Jakovina.
“Svijet u kojem živimo proizvod je pobjede antifašizma. Hrvatska kakvu imamo – s granicama kakve imamo – proizvod je partizanske borbe”, ističe Jakovina.
“Smrt fašizmu – sloboda Europi”, poručio je obraćajući se u ime država članica antifašističke koalicije ukrajinski veleposlanik u Hvatskoj Oleksandar Levčenko.
“Hrvatskog antifašizma nema bez partizanskog pokreta,” poručio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović okupljenima u šumi Brezovica nedaleko Siska na 70. obljetnici osnivanja prvog partizanskog odreda u Hrvatskoj, 22. lipnja 1941. godine, dodajući kako su prošla vremena kada se na povijest gledalo sa strašću.
Josipović: Došlo je vrijeme kada na povijest gledamo razumom, kada pomirbu i razumijevanje onoga što se dogodilo prebacujemo s jednog individualnog nivoa, sa osobnih razračunavanja i obračuna - na pouke.
“Došlo je vrijeme kada na povijest gledamo razumom, kada pomirbu i razumijevanje onoga što se dogodilo prebacujemo s jednog individualnog nivoa, sa osobnih razračunavanja i obračuna - na pouke. Te pouke domoljublja, junaštva, žrtvovanja za dobro pouke su koje su razumjeli i naši branitelji tijekom Domovinskog rata. Antifašizam je duhovni otac Domovinskog rata i obrane naše državnosti”, poručio je Josipović.
Josipović je prozvao – kako je kazao – virtualni antifašizam koji ne dopušta obnovu nekih spomenika, koji ne poštuje saborsku Deklaraciju o antifašizmu i ne poštuje prava antifašističkih boraca.
“Virtualni antifašizam bi antifašizam bez partizana i uz prezir njihova znakovlja. Ali Hrvatska neće virtualni antifašizam! To pokazujete i vi ovdje, to pokazuju mlade generacije – vidim ovdje jako puno mladih ljudi koji cijene ono što su njihovi očevi i djedovi učinili”, kazao je on.
Jakovina: Hrvatska kakvu imamo proizvod partizanske borbe
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Ratko Maričić podsjetio je da je malena Hrvatska imala u postotku najveći pokret otpora fašizmu u Europi sa 78 brigada, 17 divizija i pet korpusa čime je sa 230 tisuća boraca bila najjača grupacija u okviru Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
“Povijesna istina naše narodnooslobodilačke borbe ispisana je velikim slovima u svjetskoj povijesti. Iako, istine radi treba reći da su na ovogodišnjoj državnoj maturi na žalost izostala pitanja vezana za Drugi svjetski rat. Izgleda da nadležni smatraju da taj dio naše povijesti ne trebamo ni znati”, rekao je Maričić.
U ime država pripadnica antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu nazočnima se obratio ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandar Levčenko. On je podsjetio da je Ukrajina u Drugom svjetskom ratu imala čak 8 milijuna žrtava, ali i snažan partizanski pokret u kojem su bila oba njegova djeda.
“Dozvolite da izrazim zahvalnost svim veteranima koji su na oltar borbe sa fašističkim osvajačima položili svoj život, i pozdraviti na preinačeni partizanski način koji je i sada aktualan: smrt fašizmu – sloboda Europi!”, kazao je on.
U Hrvatskoj se 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe slavi od uspostave nezavisnosti. Za osnivanje Sisačkog partizanskog odreda znalo se i prije devedesete, međutim prije se nije moglo priznati da se u antifašističku borbu krenulo i prije odluke Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije, dakle prije 4. srpnja 1941. godine.
Praznik, koji je neradni dan u Hrvatskoj, obilježen je na još niz mjesta u Hrvatskoj, dok su na nekoliko lokacija priređene i komemoracije onima koje su na kraju Drugog svjetskog rata likvidirali partizani.
“Hrvatska u tretmanu antifašizma ulazi u jedno normalnije razdoblje, i vrijeme je da se komemoriranje žrtava koje su ubili partizani odvoji od današnjeg datuma,” ocjenjuje profesor svjetske povijesti novog vijeka na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Tvrtko Jakovina.
“Svijet u kojem živimo proizvod je pobjede antifašizma. Hrvatska kakvu imamo – s granicama kakve imamo – proizvod je partizanske borbe”, ističe Jakovina.
