Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je u Sarajevu da je njegova posjeta još jedan pokazatelj da Hrvatska želi da bude trajni, stabilni i provjereni faktor stabilnosti BiH.
Josipović se nakon sastanka sa Predsjedništvom BiH obratio i zastupnicima Parlamenta BiH, dok će se u četvrtak pokloniti bošnjačkim žrtvama zločina koje su počinile hrvatske vojne formacije u BiH u selu Ahmići u srednjoj Bosni.
Josipović i članovi Predsjedništva su se učesnici složili da se vanjskopolitički ciljevi dvije zemlje poklapaju, te da će Hrvatska, koja je na pragu EU, biti od velike pomoći BiH.
„Strateški interes svih zemalja u regiji je stabilnost svake pojedine države i naravno stabilnost regije kao takve. Suglasili smo se da ćemo zajedno raditi na tome i kako volim reći za novo vrijeme nova politika,“ rekao je Josipović novinarima nakon sastanka.
Ivo Josipović i Haris Silajdžić na konferenciji za novinare. Foto: Marija ArnautovićJosipovićeva posjeta potvrda je dobrih odnosa dvije države, kazao je bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić novinarima.
Na sastanku su razmatrana su i otvorena pitanja između dvije države, prije svega ona koja se odnose na nerješeno pitanje granice na moru, luke Ploče, povratka Hrvata u BIH i imovinska pitanja, rekao je Silajdžić:
„Zaključili smo da treba inicirati sastanke na nivou Vlada jer se uglavnom radi o nadležnostima jedne i druge Vlade i da ohrabrimo predsjednike Vlada da ova pitanja budu na dnevnom redu što prije“.
Novinare je takođe interesovalo da li se razgovaralo o ustavnim promjenama u BiH te da li se može postići stabilnost regije uz dejtonsko ustrojstvo BiH.
„Naravno, nismo ulazili u detalje ustavnih promjena zato što je to stvar BiH, ali jesmo pominjali funkcionalnu BiH. Funkcionalna BiH je ono što svi želimo", rekao je Silajdžić.
Zastupnicima u Parlamentu BiH ali i članovima diplomatskog kora i međunarodne zajednice u BiH Josipović je rekao da je došlo novo doba koje traži novu politiku.
Josipović je naglasio da prošlost zemalja regiona jeste teška, ali da istovremeno ovaj prostor dijeli mnogo toga zajedničkog - istoriju, kulturu i budućnost.
Uz žaljenje što je politika Hrvatske devedesetih doprinijela stradanjima u BiH, Josipović je naglasio da na greškama treba učiti i nastaviti putem mira, stabilnosti i prosperiteta:
„Tu prošlost ne treba zaboraviti, ali u njoj ne smijemo živjeti. Da bi zauvijek ostao u prošlosti, zločin se mora susresti sa svojom kaznom, a žrtve s poštovanjem. Ne postoje zločinački narodi, postoje samo zločinci i zlodjela, koja su to gora kada su počinjena navodno u ime naroda. Ovdje, u BiH, i Bošnjaci i Hrvati i Srbi imaju svoje žrtve, svoje stradalnike prema kojima osjećam duboko poštovanje i sućut, bez obzira kojem narodu pripadaju. Sutra ću otići na neka od mjesta strašnih zločina, da zločin još jednom doživi osudu, da se poklonim žrtvama kojima je jedini grijeh bio to što su bili drugi, drukčiji. Samo pravom i pravdom mi možemo naše narode očistiti od zla, međusobna okrivljavanja za prošla nedjela, osigurati da se zlo više nikada ne ponovi.“
Josipović je rekao nakon sastanka sa visokom predstavnikom Valentinom Inzkom da je suverenitet BiH nesporan i da je "svaka priča o razdruživanju ili otcepljenju entiteta neprihvatljiva".
Presude
Josipović je posjetio i položio cvijeće na spomenik djeci opkoljenog Sarajeva a sutra će obići selo Ahmiće u srednjoj Bosni gdje su hrvatske snage 1993. godine ubile 116 bošnjačkih civila. Nakon toga položiće cvijeće i u selu Križančevo gdje su sahranjene hrvatske žrtve. Jedno od novinarskih pitanja bilo je zbog čega neće obići mjesta stradanja Srba u proteklom ratu.
„Ja naravno imam u planu i razgovore sa čelnicima RS i sa njima imamo puno toga za napraviti i biće prilike i sasvim sigurno ću posjetiti i ona mjesta gdje su stradali Srbi u BiH. Za mene su žrtve žrtve bez obzira na nacionalnu pripadnost, a isto tako su i zločinci zločinci bez obzira na nacionalnu pripadnost“, rekao je predsjednik Hrvatske.
Posjeta tom selu biće gest kojim će hrvatski predsjednik, kako je sam kazao prije dolaska u BiH, “osuditi zločin koji je tamo počinjen i tim simboličnim gestom ‘otvoriti vrata’ boljim odnosima i zajedničkoj gradnji kvalitetne evropske budućnosti”.
Hrvatski predsjednik uoči posjete BiH u intervjuu Media servisu kazao je kako mu je žao da je politika Hrvatske bila jedan od faktora koji su doprinijeli stradanju ljudi na tom području.
Hrvatska se, naglasiće uz ostalo Josipović, ne želi miješati u odnose među hrvatskim strankama u BiH i za njega će partner biti onaj koga bh. glasači izaberu na oktobarskim općim izborima.
Josipović odaje počast djeci Sarajeva ubijenoj za vrijeme opsade grada. Foto: Selma BoračićStabilna BiH kojoj će Hrvati opstati i osjećati se ravnopravnim, glavni je interes i Republike Hrvatske i ona želi pomoći da se to i dogodi, uvažavajući pritom u potpunosti suverenitet BiH, kazao je Josipović u razgovoru s urednicima bh. tv kuća, čije je dijelove sinoć objavila BHT1.
Posjeta Ahmićima dolazi baš dan uoči sedamnaeste godišnjice ovog zločina, za koji je Haški tribunal osudio bivšeg potpredsjednika takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne Darija Kordića na 25 godina zatvora.
Ratni komandant Operativne zone HVO-a za centralnu Bosnu, general Tihomir Blaškić u prvstepenom postupku osuđen je na 45 godina zatvora za ovaj i druge zločine u srednjoj Bosni, ali mu je kazna nakon žalbenog postupka smanjena na devet godina.
Paška Ljubičića, ratnog komandanta vojne policije HVO-a u Sud BiH osudio je na deset godina zatvora. Ratni komandant vojne policije HVO-a u srednjoj Bosni Vlado Šantić i Drago Josipović, koji su lično učestvovali u napadu na Ahmiće osuđeni su u Hagu na 18 (Šantić) i 12 godina (Josipović) zatvora. Na deset godina u Haagu je osuđen i Miroslav Bralo, koji je srušio džamiju u tom selu.
Nakon posjete Ahmićima, hrvatski predsjednik otići će i u Grabovicu kod Mostara, gdje su vojnici 9. i 10. motorizovane brigade Armije BiH 8. i 9. septembra 1993. ubili 33 hrvatska civila.
Sudovi u BiH za ovaj zločin su osudili neposredne počinioce: na po 13 godina zatvora Seada Karagića, Nihada Vlahovljaka i Harisa Rajkića, Enesa Šakraka na deset godina i Mustafu Hotu na devet godina.
Za ovaj zločin u Hagu je 2007. godine oslobođen optužbe zamjenik ratnog komandanta armije BiH Sefer Halilović, a zločin u Grabovici nije uvršten u hašku optužnicu protiv Halilovićevog nadređenog, ratnog komandanta Armije BiH Rasima Delića.
*****
Pročitajte i ovo:
Josipović će se pokloniti žrtvama iz Ahmića
Posjete dvojice predsjednika pokazatelj bolje političke klime
Josipović se nakon sastanka sa Predsjedništvom BiH obratio i zastupnicima Parlamenta BiH, dok će se u četvrtak pokloniti bošnjačkim žrtvama zločina koje su počinile hrvatske vojne formacije u BiH u selu Ahmići u srednjoj Bosni.
Josipović i članovi Predsjedništva su se učesnici složili da se vanjskopolitički ciljevi dvije zemlje poklapaju, te da će Hrvatska, koja je na pragu EU, biti od velike pomoći BiH.
„Strateški interes svih zemalja u regiji je stabilnost svake pojedine države i naravno stabilnost regije kao takve. Suglasili smo se da ćemo zajedno raditi na tome i kako volim reći za novo vrijeme nova politika,“ rekao je Josipović novinarima nakon sastanka.
Na sastanku su razmatrana su i otvorena pitanja između dvije države, prije svega ona koja se odnose na nerješeno pitanje granice na moru, luke Ploče, povratka Hrvata u BIH i imovinska pitanja, rekao je Silajdžić:
„Zaključili smo da treba inicirati sastanke na nivou Vlada jer se uglavnom radi o nadležnostima jedne i druge Vlade i da ohrabrimo predsjednike Vlada da ova pitanja budu na dnevnom redu što prije“.
Novinare je takođe interesovalo da li se razgovaralo o ustavnim promjenama u BiH te da li se može postići stabilnost regije uz dejtonsko ustrojstvo BiH.
„Naravno, nismo ulazili u detalje ustavnih promjena zato što je to stvar BiH, ali jesmo pominjali funkcionalnu BiH. Funkcionalna BiH je ono što svi želimo", rekao je Silajdžić.
Zastupnicima u Parlamentu BiH ali i članovima diplomatskog kora i međunarodne zajednice u BiH Josipović je rekao da je došlo novo doba koje traži novu politiku.
Josipović je naglasio da prošlost zemalja regiona jeste teška, ali da istovremeno ovaj prostor dijeli mnogo toga zajedničkog - istoriju, kulturu i budućnost.
Uz žaljenje što je politika Hrvatske devedesetih doprinijela stradanjima u BiH, Josipović je naglasio da na greškama treba učiti i nastaviti putem mira, stabilnosti i prosperiteta:
„Tu prošlost ne treba zaboraviti, ali u njoj ne smijemo živjeti. Da bi zauvijek ostao u prošlosti, zločin se mora susresti sa svojom kaznom, a žrtve s poštovanjem. Ne postoje zločinački narodi, postoje samo zločinci i zlodjela, koja su to gora kada su počinjena navodno u ime naroda. Ovdje, u BiH, i Bošnjaci i Hrvati i Srbi imaju svoje žrtve, svoje stradalnike prema kojima osjećam duboko poštovanje i sućut, bez obzira kojem narodu pripadaju. Sutra ću otići na neka od mjesta strašnih zločina, da zločin još jednom doživi osudu, da se poklonim žrtvama kojima je jedini grijeh bio to što su bili drugi, drukčiji. Samo pravom i pravdom mi možemo naše narode očistiti od zla, međusobna okrivljavanja za prošla nedjela, osigurati da se zlo više nikada ne ponovi.“
Josipović je rekao nakon sastanka sa visokom predstavnikom Valentinom Inzkom da je suverenitet BiH nesporan i da je "svaka priča o razdruživanju ili otcepljenju entiteta neprihvatljiva".
Presude
Josipović je posjetio i položio cvijeće na spomenik djeci opkoljenog Sarajeva a sutra će obići selo Ahmiće u srednjoj Bosni gdje su hrvatske snage 1993. godine ubile 116 bošnjačkih civila. Nakon toga položiće cvijeće i u selu Križančevo gdje su sahranjene hrvatske žrtve. Jedno od novinarskih pitanja bilo je zbog čega neće obići mjesta stradanja Srba u proteklom ratu.
„Ja naravno imam u planu i razgovore sa čelnicima RS i sa njima imamo puno toga za napraviti i biće prilike i sasvim sigurno ću posjetiti i ona mjesta gdje su stradali Srbi u BiH. Za mene su žrtve žrtve bez obzira na nacionalnu pripadnost, a isto tako su i zločinci zločinci bez obzira na nacionalnu pripadnost“, rekao je predsjednik Hrvatske.
Posjeta tom selu biće gest kojim će hrvatski predsjednik, kako je sam kazao prije dolaska u BiH, “osuditi zločin koji je tamo počinjen i tim simboličnim gestom ‘otvoriti vrata’ boljim odnosima i zajedničkoj gradnji kvalitetne evropske budućnosti”.
Hrvatski predsjednik uoči posjete BiH u intervjuu Media servisu kazao je kako mu je žao da je politika Hrvatske bila jedan od faktora koji su doprinijeli stradanju ljudi na tom području.
Hrvatska se, naglasiće uz ostalo Josipović, ne želi miješati u odnose među hrvatskim strankama u BiH i za njega će partner biti onaj koga bh. glasači izaberu na oktobarskim općim izborima.
Posjeta Ahmićima dolazi baš dan uoči sedamnaeste godišnjice ovog zločina, za koji je Haški tribunal osudio bivšeg potpredsjednika takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne Darija Kordića na 25 godina zatvora.
Ratni komandant Operativne zone HVO-a za centralnu Bosnu, general Tihomir Blaškić u prvstepenom postupku osuđen je na 45 godina zatvora za ovaj i druge zločine u srednjoj Bosni, ali mu je kazna nakon žalbenog postupka smanjena na devet godina.
Paška Ljubičića, ratnog komandanta vojne policije HVO-a u Sud BiH osudio je na deset godina zatvora. Ratni komandant vojne policije HVO-a u srednjoj Bosni Vlado Šantić i Drago Josipović, koji su lično učestvovali u napadu na Ahmiće osuđeni su u Hagu na 18 (Šantić) i 12 godina (Josipović) zatvora. Na deset godina u Haagu je osuđen i Miroslav Bralo, koji je srušio džamiju u tom selu.
Nakon posjete Ahmićima, hrvatski predsjednik otići će i u Grabovicu kod Mostara, gdje su vojnici 9. i 10. motorizovane brigade Armije BiH 8. i 9. septembra 1993. ubili 33 hrvatska civila.
Sudovi u BiH za ovaj zločin su osudili neposredne počinioce: na po 13 godina zatvora Seada Karagića, Nihada Vlahovljaka i Harisa Rajkića, Enesa Šakraka na deset godina i Mustafu Hotu na devet godina.
Za ovaj zločin u Hagu je 2007. godine oslobođen optužbe zamjenik ratnog komandanta armije BiH Sefer Halilović, a zločin u Grabovici nije uvršten u hašku optužnicu protiv Halilovićevog nadređenog, ratnog komandanta Armije BiH Rasima Delića.
*****
Pročitajte i ovo:
Josipović će se pokloniti žrtvama iz Ahmića
Posjete dvojice predsjednika pokazatelj bolje političke klime
