Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravit će, 14. i 15 travnja, u prvom službenom posjetu Bosni i Hercegovini u sklopu kojeg će posjetiti i Ahmiće i pokloniti se žrtvama stravičnog zločina kojeg su u tom selu 1993, nad Bošnjacima, počinili pripadnici hrvatskih snaga-potvrđeno je danas iz Ureda hrvatskog predsjednika.
U sklopu svog prvog službenog posjeta susjednoj Bosni i Hercegovini hrvatski će se predsjednik Ivo Josipović pokloniti i žrtvama u Ahmiću, selu u središnjoj Bosni nedaleko Viteza, u kojem su pripadnici hrvatskih snaga, 1993. godine, pobili i spalili 116 bošnjačkih civila, među kojima 32 žene i 11 djece.
Povjesničar Ivo Banac:
„Ja mislim da je to vrlo dobra odluka i da je šteta što to nije napravljeno mnogo ranije, u Mesićevo vrijeme, tako da, govoreći o ovim stvarima, koje sigurno sužavaju odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, mislim da je Josipović napravio dobar potez.“
Boris PavelićJosipović je prvi hrvatski dužnosnik koji će se ispričati žrtvama u Ahmićima zbog čega će njegov prvi službeni posjet BiH imati višestruku simboliku – ističe novinar Novog Lista Boris Pavelić:
„Mislim da je to, možda, najvažniji događaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od kraja rata.“
Postoji odgovornost
U hrvatskom-bošnjačkom ratu '93. i '94. godine zločini su činjeni s jedne i druge strane, ali Ahmići su najveći zločin koji su Hrvati počinili u Bosni i Hercegovini - ističe poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo koji je, svojevremeno, pred Haškim sudom, zbog zločina u srednjoj Bosni, branio ratnog zapovjednika Operativne zone Hrvatskog Vijeća obrane generala Tihomira Blaškića:
„Nedvojbeno, Ahmići su najveći ratni zločin kojeg su Hrvati napravili u BiH. Ne možemo zažmiriti da je Herceg Bosna faktički bila u potpuno oslonjena na Republiku Hrvatsku i politički vođena od strane hrvatskog vodstva, dakle za počinjene zločine postoji i odgovornost Republike Hrvatske i ovo je jedna zaista dobra i odlična gesta predsjednika Josipovića.“
Poznato je da je Nobilo još 2000. javno pozvao bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da posjeti Ahmiće, ali to se, kaže, iz 'različitih okolnosti', nije do sada realiziralo, a jedan od razloga je navodno i podijeljenost u samim Ahmićima oko dolazaka hrvatskih dužnosnika.
„Spominjalo se da u samim Ahmićima postoje dvojbe oko toga da li dopustiti hrvatskim dužnosnicima da dođu ili ne dopustiti, pa je bilo spekulkacija da Mesić ne ide tamo, kako netko ne bi napravio izgred ili nešto slično, ali sve to skupa nije nikad potvrđeno,“ kaže novinar Boris Pavelić.
Ivo BanacIz Ureda hrvatskog predsjednika potvrđuju da će osim Sarajeva, Ahmića i Mostara predsjednik Josipović posjetiti i neka mjesta zločina Bošnjaka nad Hrvatima, pa će, u istom danu, kad oda počast žrtvama u Ahmićima posjetiti i Križančevo Selo, udaljeno dvadesetak kilometara od Ahmića, gdje će odati počast hrvatskim civilima koje su u rujnu 1993. ubili pripadnici bošnjačkih snaga.
Dr Ivo Banac ističe da bi za uspješnije i iskrenije odnose među dvjema susjednim državama bilo još 'mjesta za pokajanje', a hrvatska strana bi, kaže Banac, prije svega, trebala progovoriti i o događanjima u Stocu.
„1993. godine u posve mirnodobskim uvjetima, dakle, nije bilo nikakvih borbi, došlo je do uhićenja svih muškaraca koji su prognani u konclogor u Dretelju, Helidromu i Gabeli, a u samom Stocu došlo je do sistematskog rušenja svih sakralnih objekata i svih drugih objekata koji su podsjećali na otomansku kulturnu baštinu. Drugim riječima, radilo se o sistematskom kopanju rovova između Hrvata i Bošnjaka.“
Novi početak?
Za zločin u Ahmićima Haški je sud osudio na 25 godina ratnog zapovjednika HDZ BiH Darija Kordića, četvorica neposrednih izvršitelja dobila su kaznu od 10 do 18 godina.
General Tihomir Blaškić u prvostupanjskom je postupku bio osuđen na 45 godina zatvora, za Ahmiće i druge zločine u srednjoj Bosni, ali mu je nakon žalbenog postupka kazna smanjena na 9 godina, no ni do dan danas, kaže novinar Pavelić, nisu procesuirani svi odgovorni, ni za zapovjednu, a ni neposrednu odgovornost.
„Neki od počinitelja tog zločina godinama su se skrivali s lažnim identitetima u Hrvatskoj, a te im je identitete dala hrvatska tajna služba koja se onda zvala Hrvatska izvještakna služba, a vodio ju je sin pokojnog predsjednika Tuđmana, dr Miroslav Tuđman. Ti su ljudi, u veljači 2000., razotkriveni i pohapšeni, ali, zapravo, javnost nikad nije jasno saznali jesu li ti ljudi kažnjeni i što je s njima.“
Novinar Boris Pavelić ističe da je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić zaslužan za potpuni obrat hrvatske službene politike prema BiH u odnosu na Tuđmanovo vrijeme, a Josipovićeva gesta učinit će velik korak dalje:
„Ja bih se volio nadati da bi to, uistinu, moglo značiti jedan novi početak u odnosima između Hrvata i Bošnjaka u Bosni Hercegovini.“
U sklopu svog prvog službenog posjeta susjednoj Bosni i Hercegovini hrvatski će se predsjednik Ivo Josipović pokloniti i žrtvama u Ahmiću, selu u središnjoj Bosni nedaleko Viteza, u kojem su pripadnici hrvatskih snaga, 1993. godine, pobili i spalili 116 bošnjačkih civila, među kojima 32 žene i 11 djece.
Povjesničar Ivo Banac:
„Ja mislim da je to vrlo dobra odluka i da je šteta što to nije napravljeno mnogo ranije, u Mesićevo vrijeme, tako da, govoreći o ovim stvarima, koje sigurno sužavaju odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, mislim da je Josipović napravio dobar potez.“
„Mislim da je to, možda, najvažniji događaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od kraja rata.“
Postoji odgovornost
U hrvatskom-bošnjačkom ratu '93. i '94. godine zločini su činjeni s jedne i druge strane, ali Ahmići su najveći zločin koji su Hrvati počinili u Bosni i Hercegovini - ističe poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo koji je, svojevremeno, pred Haškim sudom, zbog zločina u srednjoj Bosni, branio ratnog zapovjednika Operativne zone Hrvatskog Vijeća obrane generala Tihomira Blaškića:
„Nedvojbeno, Ahmići su najveći ratni zločin kojeg su Hrvati napravili u BiH. Ne možemo zažmiriti da je Herceg Bosna faktički bila u potpuno oslonjena na Republiku Hrvatsku i politički vođena od strane hrvatskog vodstva, dakle za počinjene zločine postoji i odgovornost Republike Hrvatske i ovo je jedna zaista dobra i odlična gesta predsjednika Josipovića.“
Poznato je da je Nobilo još 2000. javno pozvao bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da posjeti Ahmiće, ali to se, kaže, iz 'različitih okolnosti', nije do sada realiziralo, a jedan od razloga je navodno i podijeljenost u samim Ahmićima oko dolazaka hrvatskih dužnosnika.
„Spominjalo se da u samim Ahmićima postoje dvojbe oko toga da li dopustiti hrvatskim dužnosnicima da dođu ili ne dopustiti, pa je bilo spekulkacija da Mesić ne ide tamo, kako netko ne bi napravio izgred ili nešto slično, ali sve to skupa nije nikad potvrđeno,“ kaže novinar Boris Pavelić.
Dr Ivo Banac ističe da bi za uspješnije i iskrenije odnose među dvjema susjednim državama bilo još 'mjesta za pokajanje', a hrvatska strana bi, kaže Banac, prije svega, trebala progovoriti i o događanjima u Stocu.
„1993. godine u posve mirnodobskim uvjetima, dakle, nije bilo nikakvih borbi, došlo je do uhićenja svih muškaraca koji su prognani u konclogor u Dretelju, Helidromu i Gabeli, a u samom Stocu došlo je do sistematskog rušenja svih sakralnih objekata i svih drugih objekata koji su podsjećali na otomansku kulturnu baštinu. Drugim riječima, radilo se o sistematskom kopanju rovova između Hrvata i Bošnjaka.“
Novi početak?
Za zločin u Ahmićima Haški je sud osudio na 25 godina ratnog zapovjednika HDZ BiH Darija Kordića, četvorica neposrednih izvršitelja dobila su kaznu od 10 do 18 godina.
Neki od počinitelja tog zločina godinama su se skrivali s lažnim identitetima u Hrvatskoj, a te im je identitete dala hrvatska tajna služba.
General Tihomir Blaškić u prvostupanjskom je postupku bio osuđen na 45 godina zatvora, za Ahmiće i druge zločine u srednjoj Bosni, ali mu je nakon žalbenog postupka kazna smanjena na 9 godina, no ni do dan danas, kaže novinar Pavelić, nisu procesuirani svi odgovorni, ni za zapovjednu, a ni neposrednu odgovornost.
„Neki od počinitelja tog zločina godinama su se skrivali s lažnim identitetima u Hrvatskoj, a te im je identitete dala hrvatska tajna služba koja se onda zvala Hrvatska izvještakna služba, a vodio ju je sin pokojnog predsjednika Tuđmana, dr Miroslav Tuđman. Ti su ljudi, u veljači 2000., razotkriveni i pohapšeni, ali, zapravo, javnost nikad nije jasno saznali jesu li ti ljudi kažnjeni i što je s njima.“
Novinar Boris Pavelić ističe da je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić zaslužan za potpuni obrat hrvatske službene politike prema BiH u odnosu na Tuđmanovo vrijeme, a Josipovićeva gesta učinit će velik korak dalje:
„Ja bih se volio nadati da bi to, uistinu, moglo značiti jedan novi početak u odnosima između Hrvata i Bošnjaka u Bosni Hercegovini.“
