Kako što prije uspostaviti vlast, te evropske integracije bile su glavne teme razgovora koje su u utorak ujutro u zgradi Rektorata Sveučilišta u Mostaru održali član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.
„Mi ovih dana moramo reagirati pozitivno ka inicijativi iz Bruxellesa“, rekao je Čović, misleći pritom na prijedlog iza kojeg su stali Velika Britanija i Njemačka o novom zamahu na putu BiH ka EU, što podrazumijeva preraspodjelu prioriteta koje BiH treba ispuniti.
Na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa, šta znači to što će bh. lideri eventualno potpisati inicijativu iz Bruxellesa – što je jedan od glavnih zahtjeva iz EU – pošto je potpisa i do sada bilo, pa nisu provođeni, član Predsjedništva BiH, Dragan Čović je odgovorio:
„Siguran sam da mi više nemamo luksuz neizvršenja obaveza koje dogovorimo. I to je jedino što garantira. Mi više vremena nemamo, moramo se ponašati kao odgovorni političari i ono što obećamo Bruxellesu, Evropskoj uniji, partnerima izvana, Republici Hrvatskoj, to moramo provoditi“, rekao je Čović.
Podsjećajući da je dobar dio sadržaja prijedloga o BiH iz Bruxellesa, zapravo dio inicijative Hrvatske, predsjednik Josipović je potez iz sjedišta EU nazvao „posebno dizajniranom inicijativom za BiH“.
„Bosna i Hercegovina ima specifične odnose, specifične probleme i dobro je da je EU dala i specifičan pristup. Mi ćemo u Hrvatskoj, naravno, na sve moguće načine, nastojati pomoći BiH, tamo gdje mi možemo pomoći, i gdje naš glas nešto znači, bit će u prilog Bosne i Hercegovine“, rekao je Josipović.
Odgovarajući na pitanja novinara o odnosu Hrvatske prema BiH, Josipović je kazao kako je RH tokom njegovog mandata bila pozitivni faktor u regiji, te da je pomogla BiH.
„Zaista smo učinili sve da BiH dođe na jedan čvrst, evropski put. Isto i kada je riječ o NATO savezu. S druge strane smo nastojali i kroz prijateljske odnose, i s predsjednikom Čovićem, i s predsjednikom Izetbegovićem, i s mnogim drugim političarima u BiH, ne 'popujući' i ne naturajući nikakva naša stanovišta, jer to i nije naše – BiH je suverena država, koja sama može i mora rješavati svoje probleme i odnose – da budemo tu negdje kao prijatelj, koji će pružiti ruku, reći neko svoje mišljenje, pomoći, motivirati da se dogovara i razgovara“, rekao je Josipović.
Ponovio je da je BiH za Hrvatsku najvažniji susjed, sa najdužom granicom, ali ne samo i zbog hrvatskog naroda, koji je u BiH konstitutivan, nego i radi drugih građana BiH, jer veliki i Bošnjaka i Srba ima hrvatsko državljanstvo.
Hrvatski predsjednik se složio da su ustavne promjene potrebne BiH, ali nije želio ulaziti u to pitanje, ustvrdivši kako je to stvar Bosne i Hercegovine, te da bi se i on ljutio kada bi neko govorio kako treba urediti ustavni poredak unutar Hrvatske.
Na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa kako komentira tvrdnje o ruskom prodoru na Balkan, a posebno u BiH, Josipović je kazao da je u sadašnjim kriznim vremenima potrebno naći „formulu pomirenja“.
„Stvari su otišle vrlo daleko. Neki novi 'Hladni rat' koji se budi nije dobar. Mi u okviru NATO-saveza, čuvajući interese i NATO-saveza i EU i nas, aktivno sudjelujemo u politici EU, ali uvijek zagovaramo formulu koja kaže: 'nađimo zajednički jezik'“, rekao je uz ostalo Josipović.
Inače, nakon susreta sa članom Predsjedništva BiH, Draganom Čovićem, hrvatski predsjednik je na Sveučilištu u Mostaru studentima održao predavanje o temi „Vanjska i sigurnosna politika Republike Hrvatske”.
Planirano je još da u Širokom Brijegu Josipović obiđe riznicu i galeriju Franjevačkog samostana, a hrvatski predsjednik će se susresti i sa Brankom Ivkovićem, predsjednikom Vlade Livanjskog kantona, te građanima Livna u Centru “Forum”, najavljeno na zvaničnoj internet stranici Predsjednika RH.
