Donedavni hrvatski predsjednik i sveučilišni profesor prava Ivo Josipović kaže kako se u hrvatskim primjedbama oko slučaja Šešelj i europskog puta Srbije radilo prije o nediplomatskom rječniku, nego o nekoj 'dramatici'.
Jačanje nedemokratske desnice prisutno je i u Hrvatskoj, i u Srbiji, ali i šire, kaže naš sugovornik.
„Kada ogolimo sve što se govorilo – ostrašćenost, tu jednu latentnu želju da se bude u sukobu sa susjedima koja je ovog trenutka više naglašena na našoj nego na njihovoj strani, jer srpska strana je ipak nešto opreznija zbog Europske unije – onda treba konstatirati da zapravo nije bilo nikakve velike dramatike, nego da je više riječ možda o jednom nediplomatski sročenom upozorenju Srbiji koja mora znati da mora ispuniti sve one uvjete koje smo i mu i Hrvatskoj ispunili i tu će morati razgovarati - s nama, ali i sa drugim zemljama“, kaže za RSE bivši hrvatski predsjednik i pravni stručnjak Ivo Josipović .
Hrvatska postavila uslove: Srbija na čekanju
Samo uticaj Evropske unije može da razreši konstantne nesuglasice Hrvatske sa Srbijom koje su za Beograd postale prepreka na putu evrointegracija, ocenili su sagovornici RSE u Beogradu.
Nakon slučaja „Šešelj“, novi problem u međusobnim odnosima je to što Hrvatska nije dala saglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije sa Evropskom unijom. Opširnije u tekstu Hrvatska postavila uslove: Srbija na čekanju
Profesor Josipović podsjeća da je službena hrvatska politika i dalje ona koja je naznačena saborskom rezolucijom u kojoj se kaže da Hrvatska neće ometati europski put Srbije bilateralnim pitanjima.
„To stalno i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i Vlada na neki način ponavljaju – da će Hrvatska pomagati put svojih susjeda u Europsku uniju, ali – naravno – ona pravila koja su vrijedila za nas, vrijedit će i za njih“, konstatira Josipović.
On je komentirao i prepirku koja se razvila na relaciji Zagreb - Beograd nakon Facebook komentara o Šešelju potpredsjednika hrvatske Vlade i čelnika Mosta Bože Petrova.
„Vidjeli smo da je taj mali verbalni rat koji je odigran proteklih dana u Srbiji generirao prilično žučne iskaze o tome 'pa gledajte što se kod vas događa', aludirajući na jedan ozbiljni zaokret udesno, na jedan određeni 'revival' ideja iz Drugog svjetskog rata, što mi zovemo određenom fašizacijom. Međutim, ja moram reći da se i u Srbiji događaju slični procesi. I ne samo tamo, nego imamo i druge zemlje, ne samo u našem okružju gdje je jasno da desnica jača, i to ona desnica koja nije demokratskog tipa. U Srbiji su rehabilitirali Dražu Mihailovića, sa Nedićem se događa isti ili sličan postupak, tamo se relativizira pozicija četnika u Drugom svjetskom ratu, dok – evo – kod nas se na žalost relativizira pozicija ustaša. Kao da se zaboravlja tko je bio tko!“, kaže Josipović.
Službenu hrvatsku poziciju pojasnio je ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač. U razgovoru za jednu privatnu televiziju ovaj vikend, na pitanje o hrvatskom stavu prema pristupnik pregovorima Srbije sa Europskom unijom, on je kazao:
„Hrvatska podupire europsku perspektivu svojih jugoistočnih susjeda, pa tako i Srbiju. Na tom putu prema članstvu u EU treba ispuniti sve kriterije koje postavi EU. Konkretno što se tiče tog famoznog poglavlja 23 – to znači poštivanje ljudskih prava, poštivanje manjinskih prava, poštivanje i implementaciju međunarodnih ugovora koji se tiču manjinskih prava, a isto tako punu suradnju sa sudom U Haagu. Jasno je da ne može biti Srbija nadležna za sve ratne zločine na području cijele jugoistočne Jugoslavije.“
