Josipović na obljetnici 'Oluje': Pokloniti se i srpskim žrtvama

Središnja proslava 17-te godišnjice Oluje i najvećeg hrvatskog državnog praznika - Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na akciju u kojoj je oslobođen Knin, protekla je u nedjelju prvi put sa snažnim porukama pomirenja i priznavanja i srpskih žrtava u ratu, koje su u svojim govorima istakli svi čelnici hrvatskog državnog vrha.

Hrvatska je pobijedila u ratu, ali Hrvatska još mora pobijediti i u miru - poručio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović na središnjoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 17-obljetnice Oluje.

"Hrvatska je pobijedila u ratu i to je veliko dostignuće, time smo obranili naše granice, obranili smo našu slobodu, obranili smo demokraciju, međutim, Hrvatska još mora pobijediti u miru, a pobijediti danas u miru, znači svladati gospodarske teškoće, znači osigurati ljudska prava, znači osigurati vjerske slobode, nacionalne slobode, znači osigurati prosperitet svakog našeg građanina i građanke", naglasio je hrvatski predsjednik.

Pobijediti u miru, poručio je Josipović, 'znači i pružiti ruku našim sugrađanima i sugrađanka srpske nacionalnosti i priznati i njihove žrtve i pokloniti im se'.

Josipovićev govor je protekao uz tek pokoji usamljeni zvižduk na početku i pljesak na kraju.

Džakula u predsjednikovoj delegaciji

Kratko i jasno sudionicima proslave, koja je započela u nedjelju ujutro dizanjem hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i počasnom paljbom a potom mimohodom ratnih postrojbi hrvatske vojske i policije na središnjem gradskom trgu, se obratio i premijer Zoran Milanović.

"Mi svoj praznik ne slavimo da bismo uživali u tuđoj nevolji, da bi se naslađivali tuđim jadima, kojih je također bilo, i to je ljudski i to treba priznati, nego zato da bismo slavili i da bismo izvukli iz sebe ono najbolje", kazao je predsjednik Vlade.

Nakon Oluje, istakao je također Milanović, 'hrvatska je država u nekim trenucima bila ispod razine svog zadatka'.

"Međutim, to su stvari iz kojih trebamo naučiti i postati bolji, jer naš je rat, i to je bit, bio pravedan, bio je obrambeni, bio je čovječan i bio je human i to su vrijednosti na kojima ulazimo u Europu“, rekao je hrvatski premijer.

Po prvi put obilježavanju godišnjice Oluje u Kninu u delegaciji predsjednika države prisustvovao i jedan čelnik srpske manjine u Hrvatskoj, predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula, što je još u subotu popraćeno različitim reakcijama među braniteljima, a i u samoj srpskoj zajednici.

Na cijeloj prijepodnevnoj svečanosti, kojoj su prisustvovali i brojni članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, a članovi braniteljskih udruga umjesto maskirnih uniformi nosili bijele ili zelene majice s natpisom 'Hrvatski branitelj, Oluja '95', mogla se uočiti tek jedna slika hrvatskog generala Mladena Markača, zapovjednika specijalnih redarstvenih jedinica MUP-a u vrijeme Oluje, koji je u Haagu nepravomoćno osuđen na 18 godina zatvora za zločine u Oluji.

Obilježavanje Oluje uvijek je ambivalentno zbog stradanja i zločina počinjenih nad srpskim stanovništvom i egzodusa oko 200.000 Srba, te ponašanja hrvatskih vlasti prema njihovoj imovini i povratku.

Oluja je započela 4.kolovoza 1995., a završila 8.kolovoza i u samo četiri dana hrvatske su snage oslobodile gotovo petinu države koja je više od četiri godine bila pod vlašću pobunjenih krajinskih Srba.

Hrvatska je ponovo uspostavila ustavno-pravni poredak na većini zaposjednutog teritorija, a vojni uspjeh bitno je utjecao i na završetak rata u BiH i mirnu reintegraciju Podunavlja.

U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1.400 ih je ranjeno.