Proslavu jevrejskog praznika sjenica ili Sukota u Sarajevu i ove jeseni uvjetovala je pandemija, ali napravljena je sjenica i ispoštovani običaji koji simboliziraju putovanje Jevreja iz Egipta u Obećanu zemlju. "Šuma bajram", kako se nekad u narodu zvao ovaj starozavjetni praznik, ima svoje posebno mjesto u kalendaru sarajevskih Jevreja koji su nekad granje potrebno za sjenice skupljali na okolnim brdima i donosili u grad zbog čega su dvorišta podsjećala na šumu. Ovogodišnji suka (sjenica) nešto je manji, ali duh praznika radosti i sreće nije umanjen, kažu članovi zajednice.
Jevreji slave Sukot, u Sarajevu poznat i kao 'šuma bajram'
1
U dvorištu Sinagoge u Sarajevu pripremljena je sjenica ili suka. U sjenici mora biti svežanj koji čine tri vrste biljke, poseban plod i molitvenik.
2
Ove godine praznik se slavi malo drukčije u Sarajevu, najprije zbog korona virusa. Da je kao ranije, kažu članovi Jevrejske zajednice, ovdje bi bilo više ljudi. Jevrejska zajednica u Sarajevu broji oko 500 ljudi. Kažu da je riječ uglavnom o starijoj populaciji koja zbog pandemije izbjegava izlazak iz kuća i okupljanja.
3
Igor Kožemjakin je hazan ili kantor sarajevske sinagoge. Svih sedam dana praznika obavlja molitve i boravi koliko može u suka.
4
Na fotografiji izvodi obred mahanja svežnjem grana - palme, mirte i žalosne vrbe prilikom čega se izgovara molitva. Mahanje simbolizira okretanje najprije ka Jerusalemu, a onda na sve strane svijeta.
5
"Praznik se zapravo naziva vrijeme naše sreće. To je sretan praznik za koji Jevreji vjeruju da će u mesijansko vrijeme svi slaviti ovaj praznik i hodočastiti u Jerusalem", kaže hazan sinagoge.
6
Osim tri biljke, za obilježavanje Sukota potreban je i plod citrusa koji se zove etrog.
7
Etrog simbolizira ljudske karaktere, jer ima i ukus i miris. To je prenesno značenje, kaže Kožemjakin.
8
Pošto u BiH ne raste etrog, ove godine u Sarajevo ga je poslao rabin iz Crne Gore.
9
Sjenice se prave tako da nemaju pravog krova, kako bi se preko noći moglo vidjeti zvjezdano nebo. U Sarajevu su iskoristili slamu i grane.
"Ovo simbolizira jedno veliko pouzdanje u Stvoritelja, zato nema krova. Pouzdanje u Boga koji nas je izveo iz zemlje misirske. Da nas nije izveo, mi bismo i danas bili, i sinovi naši, i sinovi sinova naših još uvijek bi bili potlačeni u Egiptu. Takvo je učenje", kaže Kožemjakin.
"Ovo simbolizira jedno veliko pouzdanje u Stvoritelja, zato nema krova. Pouzdanje u Boga koji nas je izveo iz zemlje misirske. Da nas nije izveo, mi bismo i danas bili, i sinovi naši, i sinovi sinova naših još uvijek bi bili potlačeni u Egiptu. Takvo je učenje", kaže Kožemjakin.
10
Jevreji u Sarajevu su nekad, jer bili su uglavnom gradsko stanovništvo u Sarajevu, odlazili u šume pokraj Sarajeva, na Trebević ili prigradska naselja i tamo su sjekli grane i drvo za pripremu kućica.
"Stoga je ovaj praznika bio u Sarajevu poznat i među nejevrejskim stanovništvom i zvao se 'šuma bajram'. Svi su ga nazivali tako iz prostog razloga jer su vidjeli da ljudi prave nešto što liči na šumu u gradu", objasnio je hazan Kožemjakin.
"Stoga je ovaj praznika bio u Sarajevu poznat i među nejevrejskim stanovništvom i zvao se 'šuma bajram'. Svi su ga nazivali tako iz prostog razloga jer su vidjeli da ljudi prave nešto što liči na šumu u gradu", objasnio je hazan Kožemjakin.
11
Mirte ima u BiH, vrbe ima, palminu granu ako nam niko ne pošalje, uzmemo ovu hercegovačku, kaže Kožemjakin.
12
Nekad su sarajevski Jevreji suka pravili u svojim kućama, danas to nije običaj.
13
U spomen na lutanje Jevreja kroz pustinju i hranu kojom je, prema vjerovanju, Bog tada hranio ljude, obilježava se praznik Sukot, uz svakodnevne molitve.
14
"Blagoslovljen ti Bože naš koji si nas oživio, poživio i dao nam da dođemo do ovog vremena", glasi molitva koja se izgovara svaki dan prilikom obreda mahanja palminim listom.
15
Običaj je da se u suka boravi, jede i pije. Tamo gdje to dozvoljavaju uvjeti, u sjenicama se i spava.
