Jermenski premijer Nikol Pashinian i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev održali su u Briselu "značajne" razgovore uz posredovanje Evropske unije (EU), rekao je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
Trilateralni sastanak trajao je više od četiri sata, a trajao je do ranog jutra 15. decembra, dok su susjedi razgovarali o načinima za prevazilaženje tenzija i unapređenja diplomatije nakon prošlogodišnjeg rata, rekao je Michel nakon razgovora.
U jesen 2020., Jermenija i Azerbejdžan vodili su šestosedmični rat oko spornog regiona Nagorno-Karabaha. Sukob je odnio više od 6.500 života i završio se prekidom vatre uz posredovanje Rusije prema kojem su jermenske snage ustupile teritorije koje su desetljećima kontrolirale u Azerbejdžanu.
Od tada su se ponavljali smrtonosni sukobi na granici.
Rasplamsavanje nasilja obnovilo je međunarodne pozive dva susjeda da se uključe u proces razgraničenja i demarkacije svoje granice iz sovjetskog doba, kao i postizanje šireg sporazuma za postizanje stabilnosti u regionu Južnog Kavkaza.
Aliyev i Pashinian su se složili da je potrebno poduzeti "dalje opipljive korake" za smanjenje tenzija i stvaranje povoljne atmosfere uoči planiranih razgovora o razgraničenju i demarkaciji, navodi se u saopštenju Evropskog vijeća
Michel je uvjerio obojicu čelnika u opredijeljenost EU da blisko sarađuju sa Jermenijom i Azerbejdžanom "u prevazilaženju sukoba, stvaranju saradnje i atmosfere povjerenja, s ciljem održivog mira u regionu koji je na kraju podržan sveobuhvatnim mirovnim sporazumom", dodaje se u saopštenju.
Kao mogući proboj, Michel je rekao da su se Jermenija i Azerbejdžan također dogovorili da započnu proces potencijalnog obnavljanja komunikacijske infrastrukture između dvije zemlje, uključujući željezničku vezu s graničnim i carinskim kontrolama.
Sastanak je bio peti razgovor licem u lice između lidera Jermenije i Azerbejdžana od prošlogodišnjeg rata. U posljednjim direktnim razgovorima posredovao je ruski predsjednik Vladimir Putin u Sočiju 26. novembra.
Mišel je vodio diplomatiju EU na Južnom Kavkazu.
Nakon telefonskih razgovora s Michelom prošlog mjeseca, jermenski i azerbejdžanski lideri su se složili da uspostave direktnu komunikacijsku liniju, na nivou svojih ministara odbrane, koja bi služila kao mehanizam za prevenciju incidenata.
U prošlogodišnjem ratu, Baku je preuzeo kontrolu nad dijelovima Nagorno-Karabaha, kao i susjednim teritorijama koje su bile pod kontrolom etničkih jermenskih snaga od završetka separatističkog rata 1994. Oko 2.000 ruskih vojnika bilo je raspoređeno da nadgledaju prekid vatre.
Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana.
