Za manje od dvije sedmice, znaće se da li će ministri članica NATO-a postići konsenzus u vezi sa upućivanjem pozivnice Crnoj Gori za članstvo u sjeverno-atlantskoj alijansi. U međuvremenu, Crna Gora je trebalo da ispuni ključne kriterijume od kojih je jedan – unapređenje vladavine prava, koja je u međuvremenu bila i predmet analize Evropske komisije.
Nakon prošlogodišnjeg, septembarskog Samita NATO-a u Velsu, Crna Gora je dobila otvorenu mogućnost da i mimo uobičajene prakse dobije pozivnicu za punopravno članstvo u sjeverno-atlantskoj alijansi i prije narednog samita, odnosno, prije kraja ove godine. Međutim, za to su uspostavljeni ključni uslovi: reforma vojnih i bezbjednosnih službi, dovoljna podrška građana i unapređenje vladavine prava koji je nedavno, u najnovijem Progress Report-u analizirala i Evropska komisija. U Izvještaju se, pored ocjena da je u borbi protiv korupcije, naročito u slučajevima korupcije na visokom nivou, da je i dalje ograničen bilans rezultata koji je neophodno povećati i u borbi protiv kriminala, konkretno upozorava da će „dalji opšti napredak u pregovorima sa EU zavisiti i od napretka u oblasti vladavine prava koja će se morati demonstrirati i ocijeniti na osnovu kredibilnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Iako je od strane upućenih u proces više puta rečeno da NATO, prilikom odlučivanja, koristi i dokumente Evropske komisije, odnosno, izvještaje o napretku, postavlja se pitanje – da li je u oblasti vladavine prava učinjeno dovoljno za pozivnicu za NATO.
„Ovogodišnji Izvještaj će svakako imati uticaj na odluku naših NATO partnera“, rekao je tokom premijerskog sata, predsjednik Vlade, Milo Đukanović koji je iskazao čvrsto uvjerenje da će 1. decembra, Crna Gora dobiti poziv za članstvo u NATO-u.
„Reformski zamah koji smo ostvarili u oblasti vladavine prava je zajednički imenitelj uspješnosti procesa evropske i evro-atlantske integracije. Ne treba zaboraviti ni da smo skoro završili u pregovaračkom poglavlju – Zajednička vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika EU. Upravo ovi rezultati nas visoko pozicioniraju kao ozbiljnu demokratsku zemlju i kredibilnog partnera koji ostaje dosljedan svojim vanjskopolitičkima. Stoga, pored očekivanog napretka u procesu pristupanja EU, nedvosmisleno očekujem pozivnicu za članstvo u Alijansi, zahvaljujući isključivo ogromnom poslu koji je odrađen u prethodnom periodu, a koji je na korektan i precizan način prepoznat i u Izvještaju o napretku.“
„Crna Gora je na pravi način razumjela vrijednosti koje dijele zemlje Alijanse“, izjavio je savjetnik za nacionalnu bezbjednost potpredsjednika SAD-a, Kolin Kal koji je, tokom susreta sa crnogorskim ministrom odbrane, Milicom Pejanović Đurišić rekao da „Crna Gora, uprkos brojnim izazovima sa kojima se intenzivno suočava u procesu euro-atlantskih integracija, sa uspjehom prenosi pozitivne poruke značaja demokratskih integracionih procesa na cijeli region Zapadnog Balkana“.
Pejanović Đurišić se sastala i sa savjetnicom predsjednika SAD, Baraka Obame, Selest Valender koja je izrazila zadovoljstvo kvalitetom sprovedenih reformi.
Vjetar u jedra državnoj politici u nastojanjima da Crna Gora 1. decembra dobije pozivnicu daju i nalazi nedavnog istraživanja CEDEM-a po kom je, kad se računaju samo opredijeljeni glasovi, podrška NATO-u bila nešto preko 50 posto, dok je protivnika učlanjenja Crne Gore u Alijansu bila ispod 50 posto. Uslijed postojećeg trenda podrške učlanjenju u NATO i pošto je reforma vojno-bezbjednosnih službi prva „skinuta sa dnevnog reda“, čini se da je pitanje unapređenja vladavine prava ostalo podložno slobodnoj procjeni članica NATO koje će se u mnogome oslanjati na Izvještaj Evropske komisije.
Direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević kaže da Izvještaj daje prelaznu ocjenu za nivo razvoja vladavine prava koji je u fokusu NATO-a.
„U Izvještaju se, čak, posebno naglašava da je zajedničko za oba spoljnopolitička prioriteta – fokus na vladavini prava, odnosno, napredak u ovoj oblasti koji je ključni uslov za te procese, ali treba naglasiti da su zahtjevi NATO-a, kada je riječ o vladavini prava, daleko skromniji jer je NATO mnogo zainteresovaniji za druga dva – reformu bezbjednosnih službi i podršku javnosti i upravo kroz kompatibilnost ova dva procesa, ostavlja se da brojna i nedovršena pitanja iz oblasti vladavine prava budu riješena kroz evropske integracije. Ovakav Izvještaj je podstrijek članicama NATO da upute pozivnicu, ali i jasno opredjeljenje Evropske komisije da će još posvećenije analizirati ova pitanja i insistirati na ispunjavanju svih mjerila koja u ovom trenutku nijesu dostignuta.“
Međutim, odluka o upućivanju poziva Crnoj Gori za članstvo u NATO zavisi i od međunarodnih okolnosti. Atlantski savez Crne Gore je objavio svoja saznanja u dobro obaviještenim međunarodnim krugovima da predsjednik Rusije Vladimir Putin kao uslov koji se mora ispuniti da bi se Moskva priključila globalnoj anti-terorističkoj koaliciji, od Zapada zahtijeva da se Rusiji prizna prevlast i pravo interesne zone u svim zemljama bivše Jugoslavije, Sovjetskog Saveza i potpisnicama Varšavskog ugovora.
U Vladinom Generalnom direktoratu za NATO danas nijesu željeli da komentaršu ovu informaciju.
