Ne računajući Vladinu administraciju, skoro cjelokupan javni sektor u Crnoj Gori traži povećanje zarada. Predstoje pregovori, ali pošto novi izdaci iz već tankog budžeta, za Vladu predstavljaju velik problem, postoji mogućnost da dogovora ne bude.
Postavlja se pitanje - kakav će, s obzirom na nemogućnost štrajka, biti odgovor nezadovoljnih u javnim službama.
Prosvjeta, zdravstvo, Univerzitet i Vojska traže veće plate, a Unija slobodnih sindikata Crne Gore očekuje da pregovori sindikalnih predstavnika ovih službi sa Vladom počnu najkasnije do 15. septembra.
Do sada su se sa predstavnicima Vlade, za pregovaračkim stolom našli samo prosvjetari koji su već drugog dana školske godine organizovali štrajk upozorenja u kom je učestvovala većina škola.
Prosvjetni radnici traže povećanje plata za 15 procenata, što im garantuje sporazum koji su sa Vladom sklopili 2011. godine.
"Prvo, plata nije povećavana 6-7 godina. U medjuvremenu je došlo do brojnih poskupljenja, uvodjenja novih poreza... Sporazum koji smo potpisali sa Vladom da smo, ako BDP predje 3,5 procenata, obavezni da razgovaramo u vezi sa povećanjem zarada. Životni standard zaposlenih u prosvjeti značajno je pao. Zarada u prosvjeti je ispod državnog prosjeka. Sve je više obaveza, a standard gradjana, a time i prosvjetara je sve niži i niži. Imajući u vidu sve ono što se čulo iz Vlade da su ostvarene velike uštede, da je naplaćeno više poreza, smatramo da postoji prostor", kaže predsjednik Sindikata prosvjete, Zvonko Pavićević.
Sindikat odbrane i vojske, koji takodje traži povećanje zarada već duže vrijeme upozorava na veoma loš ili, kako kažu, ponižavajuć, materijalni položaj ogromne većine zaposlenih u Vojsci.
“Očekujemo i zahtijevamo da se prestane sa kontinuiranom degradacijom i uskraćivanjem naših prava a posebno prava na dostojanstven život i dostojanstvo profesije, odnosno da materijalni položaj zaposlenih u VCG", kaže predsjednik Sindikata odbrane i vojske, Nenad Čobeljić.
"Naše su plate ispod prosjeka u državi i sa njom jedva stižemo polovinu potrošačke korpe što je zaista neprihvatljivo. U medjuvremenu smo uskraćeni za mnoga prava koja su imali ostali državni službenici: pravo na prekovremeni i noćni rad, pravo na plaćeni dio po osnovu prekomandi... tako da su nam, u zadnjih nekoliko godina, kroz nekoliko postupaka nadležnih, plate smanjene za oko 25 procenata."
Danas nije bilo moguće saznati stav Ministarstva finansija u vezi sa brojnim zahtjevima za povećanjem plata u javnom sektoru, koje su na Vladinu adresu, pored vojske i prosvjetara, uputili i predstavnici Univerziteta i zdravstva.
Svi očekuju pregovore, a Unija slobodnih sindikata je konkretno zahtijevala da oni počnu 15. septembra. Medjutim, državni budžet Crne Gore je u velikim problemima, pa nije nemoguće da od dogovora ne bude ništa.
Šta u tom slučaju mogu preduzeti službe koje nemaju na raspolaganju mogućnost organizacije štrajka, kao najjačeg instrumenta pritiska na Vladu.
Predsjednik Sindikata odbrane i vojske, Nenad Čobeljić: "I dalje ćemo ukazivati i upozoravati, a u krajnjem ćemo organizovati proteste. Naravno, ne ugrožavajući funkcionisanje i rad komandnih jedinica, ali ćemo na zaista gradjanski način biti uporni da nadležni sagledaju činjenice i konačno zaključi da je ovakvo stanje neizdrživo."
Predsjednik Sindikata prosjvete, Zvonko Pavićević koji, u slučaju da pregovori propadnu, priželjkuje zajedničku akciju, odnosno, objedinjavanje svih koji su nezadovoljni zaradom u javnom sektoru. Pavićević ne isključuje ni mogućnost rastezanja zakonskih granica koje regulišu pravo na štrajk u javnim službama.
"Moramo primjeniti minimum procesa rada, ali iako smo zakonom limitirani, možda se u nekom trenutku odlučimo na nešto što je na ivici zakona ili možda što ne bi bilo u skladu sa zakonom."
