U Crnoj Gori u toku je serija javnih rasprava o Nacrtu Akcionog plana za praćenje sprovođenja preporuka iz mišljenja Evropske komisije. Crna Gora do jula treba da odgovori na 7 uslova Evropske komisije kako bi zvanična Podgorica dobila datum za početak pristupnih pregovora o članstvu u Uniji.
Nakon javne debate o zahtjevima EK koji se odnose na reformu javne uprave, borbu protiv kriminala i korupcije, slobodu medija i saradnju države sa civilnim sektorom na red je došla i oblast ljudskih prava.
Najvažniji uslov koji je Evropska komisija stavila pred Crnu Goru, a odnosi se na oblast ljudskih prava je efikasnija borba protiv diskriminacije, naročito prema manjinama kao i osnaživanje uloge instituta Ombudsmana.
Toga je svjestan i ministar Ferhat Dinoša koji je bio i uvodničar javne debate koja je okupila osim predstavnika države Crne Gore i civilni sektor.
"To su dakle glavni akcenti dati od strane Evropske komisije, ali i glavni akcenti koje smo ugradili u Nacrt akcionog plana. Podsjećam da je Skupština Crne Gore u julu usvojila Zakon o zabrani diskriminicije. To je dobro zakonsko rješenje kao dobra osnova za dalji rad na suzbijanju diksriminacije", kaže on.
Iz kancelarije Ombudsmana se nadaju skorom usvajanju novog Zakona o zaštitniku ljudskih prava bez kojeg taj instit ne može da ostvaruje nova ovlašćenja koja mu daje Zakon o zabrani diskriminacije.
U NVO već su uputili brojne prijedloge kako bi Akcioni plan u dijelu ljudskih prava bio što kompletniji.
Iz Inicijative mladih za ljudska prava predlažu između ostalog da se zakonski omogući veća nezavisnost ombudsmana tako što bi on u parlamentu bio biran dvotrećinskom većinom.
"Mi kao ministarstvo nijesmo razmišljali u tom dijelu izmjena Ustava. Mi ćemo predložiti ono što je u skladu sa Ustavom u novom zakonskom rješenju, a onda kada se nađe pred poslanicima u Skupštini mi ostajemo otvoreni da razmotrimo ovu vašu sugestiju. Ako Vlada uđe u promjene Ustava mi to možemo sugerisati, ako poslanici to prihvate", kazao je pomoćnik ministra Sabahudin Delić.
"Što Evropa traži neće nam biti strano"
Iz Juventasa kažu da je neophodna snažnija kontrola za kakve projekte se troši novac iz Fonda za manjine.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Sabhudin Delić objasnio je međutim da kontrola Fionda za manjine nije u nadležnosti ministarstva već Skupštine Crne Gore.
Marina Vuković iz CRNVO između ostalih kritika o metodologiji kako je napisan izvještaj i njegovom sadržaju zamjerila ministru i njegovim saradnicima što ni do sada nijesu pokazali dovoljno senzibiliteta za prava određenih manjina
"Vidjeli ste i sami, a i vidi najšira javnost Crne Gore, da je činjenica da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nema senzibilitet za pitanja LGBT populacije. Interesantno je da ne postoji ni jedna aktivnost kojom se vrlo precizno i jasno definišu konkretne mjere kako bi se to stanje popravilo", konstatovala je Vuković.
Ministar Dinoša ovako je reagovao na ocjene predstavnice CRNVO:
"Apsolutno vas uvjeravam da će senzibilitet koji postoji u Evropi prema bilo kom pravu individualnom, grupnom bilo kojem manjine postojati i postoji u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava. Dakle, to što Evropa ima, ponavljam neće biti strano ni nama. Ako neko traži više dobiće negdje drugo više".
Ocjena da u ministarstvu nemaju senzibiliteta za LGBT populaciju proistekla je iz izjava ministra Dinoše koje su negativno odzvonile u javnosti, da nije sretan ako u Crnoj Gori postoji i jedna homoseksualna osoba.
Serija javnih rasprava o Nacrtu Akcionog plana za praćenje sprovođenja preporuka iz Mišljenja Evropske komisije zaključena je debatom o kritikama Evropske komisije u oblasti prava izbjeglih i raseljenih osoba u Crnoj Gori.
Nakon javne debate o zahtjevima EK koji se odnose na reformu javne uprave, borbu protiv kriminala i korupcije, slobodu medija i saradnju države sa civilnim sektorom na red je došla i oblast ljudskih prava.
Najvažniji uslov koji je Evropska komisija stavila pred Crnu Goru, a odnosi se na oblast ljudskih prava je efikasnija borba protiv diskriminacije, naročito prema manjinama kao i osnaživanje uloge instituta Ombudsmana.
Toga je svjestan i ministar Ferhat Dinoša koji je bio i uvodničar javne debate koja je okupila osim predstavnika države Crne Gore i civilni sektor.
"To su dakle glavni akcenti dati od strane Evropske komisije, ali i glavni akcenti koje smo ugradili u Nacrt akcionog plana. Podsjećam da je Skupština Crne Gore u julu usvojila Zakon o zabrani diskriminicije. To je dobro zakonsko rješenje kao dobra osnova za dalji rad na suzbijanju diksriminacije", kaže on.
Iz kancelarije Ombudsmana se nadaju skorom usvajanju novog Zakona o zaštitniku ljudskih prava bez kojeg taj instit ne može da ostvaruje nova ovlašćenja koja mu daje Zakon o zabrani diskriminacije.
U NVO već su uputili brojne prijedloge kako bi Akcioni plan u dijelu ljudskih prava bio što kompletniji.
Iz Inicijative mladih za ljudska prava predlažu između ostalog da se zakonski omogući veća nezavisnost ombudsmana tako što bi on u parlamentu bio biran dvotrećinskom većinom.
"Mi kao ministarstvo nijesmo razmišljali u tom dijelu izmjena Ustava. Mi ćemo predložiti ono što je u skladu sa Ustavom u novom zakonskom rješenju, a onda kada se nađe pred poslanicima u Skupštini mi ostajemo otvoreni da razmotrimo ovu vašu sugestiju. Ako Vlada uđe u promjene Ustava mi to možemo sugerisati, ako poslanici to prihvate", kazao je pomoćnik ministra Sabahudin Delić.
"Što Evropa traži neće nam biti strano"
Iz Juventasa kažu da je neophodna snažnija kontrola za kakve projekte se troši novac iz Fonda za manjine.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Sabhudin Delić objasnio je međutim da kontrola Fionda za manjine nije u nadležnosti ministarstva već Skupštine Crne Gore.
Vuković: Vidjeli ste i sami da je činjenica da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nema senzibilitet za pitanja LGBT populacije.
Marina Vuković iz CRNVO između ostalih kritika o metodologiji kako je napisan izvještaj i njegovom sadržaju zamjerila ministru i njegovim saradnicima što ni do sada nijesu pokazali dovoljno senzibiliteta za prava određenih manjina
"Vidjeli ste i sami, a i vidi najšira javnost Crne Gore, da je činjenica da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nema senzibilitet za pitanja LGBT populacije. Interesantno je da ne postoji ni jedna aktivnost kojom se vrlo precizno i jasno definišu konkretne mjere kako bi se to stanje popravilo", konstatovala je Vuković.
Ministar Dinoša ovako je reagovao na ocjene predstavnice CRNVO:
"Apsolutno vas uvjeravam da će senzibilitet koji postoji u Evropi prema bilo kom pravu individualnom, grupnom bilo kojem manjine postojati i postoji u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava. Dakle, to što Evropa ima, ponavljam neće biti strano ni nama. Ako neko traži više dobiće negdje drugo više".
Ocjena da u ministarstvu nemaju senzibiliteta za LGBT populaciju proistekla je iz izjava ministra Dinoše koje su negativno odzvonile u javnosti, da nije sretan ako u Crnoj Gori postoji i jedna homoseksualna osoba.
Serija javnih rasprava o Nacrtu Akcionog plana za praćenje sprovođenja preporuka iz Mišljenja Evropske komisije zaključena je debatom o kritikama Evropske komisije u oblasti prava izbjeglih i raseljenih osoba u Crnoj Gori.