Očekuje se da će Japan ove sedmice najaviti najveću reviziju odbrane koja nije zabilježena decenijama. Revizija će se ticati povećanja potrošnje, preoblikovanja vojne komande i nabavku novih projektila kako bi se efikasno pripremio za prijetnju iz Kine.
Politike, koje će već u petak (16. decembar) biti navedene u tri odbrambena i sigurnosna dokumenta, preoblikovaće format odbrane zemlje čiji poslijeratni ustav čak ni službeno ne priznaje vojsku.
"Fundamentalno jačanje naših odbrambenih sposobnosti najhitniji je izazov u ovom teškom sigurnosnom okruženju", rekao je premijer Fumio Kišida tokom vikenda. "Hitno ćemo povećati naše odbrambene sposobnosti u sljedećih pet godina."
Promjena je rezultat straha Tokija od sve veće vojne snage Kine i regionalnog položaja, kao i prijetnji koje se kreću od sjevernokorejskih lansiranja projektila do ruske invazije na Ukrajinu.
Ključna među novim politikama je obećanje da će se povećati potrošnje na dva posto BDP-a do 2027. kako bi se Japan uskladio s članicama NATO-a.
- Biden najavio 'crvene linije' u odnosima sa Kinom
- Tajvan osuđuje obećanje Kine o mirnom 'ponovnom ujedinjenju'
To predstavlja značajno povećanje u odnosu na istorijsku potrošnju od oko jedan posto, a izazvalo je kritike o tome kako će se finansirati.
Ovim dodatnim novcem će se finansirati projekti koji uključuju, kako Japan naziva, "kapacitet protivudara", što omogućava i preventivno pogađanje lansirnih mjesta koja prijete zemlji.
Japan je prethodno izbjegavao ostvarivanje takve mogućnosti zbog sporova o tome može li prekršiti ustavno ograničenje samoodbrane.
U prilog kontroverzi, politički dokumenti će navodno insistirati na tome da Japan ostaje predan "sigurnosnoj politici usmjerenoj na samoodbranu" i da "neće postati vojna sila".
Dio tog kapaciteta dolazit će od do 500 krstarećih projektila Tomahawk američke proizvodnje. Japan navodno razmatra kupovinu projektila što bi predstavljalo rezervni mehanizam dok lokalno razvija projektile većeg dometa.
Japan je takođe najavio planove za razvoj borbenog aviona nove generacije s Italijom i Velikom Britanijom, a navodno planira da izgradi nova skladišta municije i lansira satelite kako bi pomogao u vođenju potencijalnih protivudara.
Promjene će takođe uticati na vojnu organizaciju.
Očekuje se da će dokumenti, uključujući ključnu Strategiju nacionalne sigurnosti, ukazati na Kinu kao osnovu zaokreta u politici.
Vladajuća stranka u Japanu navodno je Peking željela okarakterisati kao "prijetnju", ali pod pritiskom koalicijskog partnera aspiracije Kine će se opisati kao da predstavljaju "ozbiljnu zabrinutost" i "najveći strateški izazov" Japana.
To još uvijek predstavlja veliku promjenu u odnosu na 2013., prvu iteraciju dokumenta i posljednji put kada je ažuriran, kada je Japan rekao da traži "međusobno korisno strateško partnerstvo", izraz za koji se očekuje da će sada biti izbrisan.
Zabrinutost oko Kine produbila se nakon velikih vojnih vježbi koje je Peking izveo oko Tajvana u avgustu, tokom kojih su projektili pali u japanske vode.
Kina je u srijedu, 14. decembra rekla da se "odlučno protivi" predloženim dokumentima.
Oni "odstupaju od japanske predanosti bilateralnim odnosima i konsenzusu između Kine i Japana, te sadrže neutemeljene klevete Kine", rekao je Vang Venbin, glasnogovornik kineskog ministarstva inostranih poslova.
Očekuje se da će Japan i Rusiju nazvati izazovom. Japan se pridružio zapadnim saveznicima u nametanju sankcija Moskvi zbog Ukrajine, čime su ionako hladni odnosi još dublje zamrznuti.
