Najava sigurnosnog sporazuma Solomonskih ostrva s Kinom izazvala je uzbunu širom Pacifika, gdje godinama raste zabrinutost zbog širenja kineskog uticaja, pišu svjetski mediji.
'Spreman za potpisivanje'
Premijer Solomskih ostrva rekao je da je sporni sigurnosni sporazum s Pekingom "spreman za potpisivanje", demantujući izvještaje da je njegova zemlja bila pod pritiskom da dopusti izgradnju kineske pomorske baze u toj pacifičkoj ostrvskoj državi, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).
U govoru u parlamentu 29. marta, premijer Manseh Sogavare (Manasseh) nije ponudio više detalja o konačnoj verziji sporazuma osim što je rekao da "nema nikakve namjere da traži od Kine da izgradi vojnu bazu na Solomonskim osrtvima", odbacivši izvještaje australijskih medija da je njegova zemlja pod pritiskom Kine da to učini.
Nacrt verzije sporazuma, koji je procurio u javnost prošle sedmice, izazvao je šok u Kanberi jer je, ističe AFP, uključivao prijedloge koji bi omogućili raspoređivanje kineskih sigurnosnih snaga u toj ostrvskoj državi.
Sogavare je zabrinutost "mnogih čelnika" zbog kineske prisutnosti koja prijeti regionalnoj sigurnosti u Pacifiku označio kao "nesretnu percepciju" dok je, dodaje AFP, međunarodne reakcije opisao kao "veoma uvredljive".
Solomonska ostrva potresli su nemiri prošlog novembra kada su demonstranti pokušali upasti u parlament, a zatim krenuli u trodnevno divljanje, zapalivši veći dio Kineske četvrti u glavnom gradu Honiare. Više od 200 pripadnika mirovnih snaga iz Australije, Fidžija, Papue Nove Gvineje i Novog Zelanda raspoređeno je kako bi se smirila situacija, dok je Sogavare uspio izbjeći smjenu.
Nemiri su bili podstaknuti protivljenjem Sogavareovoj vladi, međuostrvskim rivalstvima i visokoj nezaposlenosti. Međutim, dodaje AFP, antikinesko raspoloženje u zemlji također je imalo ključnu ulogu, naročito nakon što je 2019. Sogavare premjestio diplomatske kancelarija s Tajvana u Peking.
Uzbuna na Pacifiku
Australska vlada nije odmah odgovorila na Sovagareov govor, u kojem je rekao da je odluka o potpisivanju sporazuma s Kinom "odluka suverene države kojoj je nacionalni interes u srcu" dodajući da je "potpuna besmislica" da je kineska prisutnost u regiji prijetnja sigurnosti, napisao je Gardijan (Guardian).
Procurili nacrt sigurnosnog sporazuma o kojem pregovaraju Kina i Solomonska ostrva, izazvao je uzbunu na Pacifiku uključujući Australiju i Novi Zeland koji su, ukazuje list, zabrinuti jer bi time Kina dobila priliku da napravi baze za brodove ratne mornarice u Pacifiku manje od 2.000 km od australske obale.
Kanbera, čiji se odnos s Pekingom naglo pogoršao posljednjih nekoliko godina i izazvao zabrinutost zbog kineskih namjera u Pacifiku, tvrdi da je "pacifička porodica" u najboljoj poziciji da pruži sigurnosnu pomoć Salomonskim ostrvima.
Zalaganje Pekinga za sigurnosni sporazum sa Solomonskim ostrvima bilo je ključno pitanje u telefonskom razgovoru australijskog premijera Skota Morisona (Scott Morrison) i premijerke Novog Zelanda Džasinde Ardern (Jacinda) 29. marta. Morisonov poziv, dodaje Gardijan, uslijedio je nakon razgovora s njegovim kolegama iz Papue Nove Gvineje i Fidžija u ponedjeljak.
Sve veća zabrinutost oko kineskog vojnog širenja i strateških namjera također je, podsjeća Gardijan, bila iza prošlogodišnje odluke Australije da dogovori sigurnosno partnerstvo Aukus sa SAD-om i Velikom Britanijom, koje uključuje planove za izgradnju najmanje osam podmornica na nuklearni pogon.
Borbe za uticaj
Kao glavni sigurnosni partner, Australija je decenijama imala snažan uticaj među pacifičkim ostrvima. Međutim, posljednjih godina Kina je ulažući milijarde dolara postala glavni igrač u regiji, čime su ta mala ostrva pretvorena u središte žestoke borbe za premoć, ukazuje CNN.
Napetosti su rasle kako je Kina povećala svoje pomorske kapacitete i militarizovala ostrva u Južnom kineskom moru.
Australija ima sigurnosni sporazum sa Salomonskim ostrvima, aktivan od 2018., koji omogućuje australijskoj policiji, odbrambenoj i civilnom osoblju da se brzo rasporedi na ostrva u slučaju sigurnosnih prijetnji.
Vlada Solomonski ostrva istakla je taj sporazum u svom saopštenju 25. marta, rekavši da će "nastaviti da čuva svoj sigurnosni sporazum s Australijom kako razvija i produbljuje svoje odnose sa svim partnerima, uključujući i Kinu". Tokom svog obraćanja u parlamentu 29. marta, Sogavera je također naglasio kako Novi Zeland i Australija ostaju važni bilateralni partneri.
Glasnogovornik pekinškog ministarstva vanjskih poslova Vang Venbin nije direktno odgovorio na pitanje o sigurnosnom sporazumu, ali je rekao da Kina i Solomonska osrtva "sprovode normalnu saradnju po pitanju zakona i sigurnosti na temelju jednakosti i obostrane koristi".
Sadržaj nacrta sporazuma
Sporazum koji je procurio u javnost uvečer 24. marta, ako bude potpisan, mogao bi pomoći kineskoj mornarici da blokira brodske rute koje su imale vitalnu ulogu u Drugom svjetskom ratu, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).
Nije jasno koja je strana inicirala sporazum, ističe list dodajući da ako on bude potpisan, omogućio bi premijeru Solomonskih ostrva Sogavareu da pozove Kinu na zaštitu njegove vlade, dok bi Kini dao bazu za operacije između Sjedinjenih Država i Australije, koja bi se mogla koristiti za blokiranje pomorskog saobraćaja preko južnog Pacifika.
U dokumentu se navodi da "Solomonska ostrva mogu, prema vlastitim potrebama, zatražiti od Kine da pošalje policiju, naoružanu policiju, vojno osoblje i druge službe za provođenje zakona i oružane snage na Solomonska ostrva kako bi pomogli u održavanju društvenog poretka, zaštiti ljudskih života i imovine."
Sporazum također dopušta Kini pružanje "pomoći u drugim zadacima" i zahtijeva tajnost, uz napomenu da "nijedna strana neće otkriti informacije o saradnji trećoj strani." U nacrtu se također navodi da Kina može da "posjećuje brodove, vrši logističko popunjavanje i da se zaustavlja i koristi prilaz na Solomonskim ostrvima".
Osim zemalja regije, naglašava Njujork tajms, zabrinutost oko sporazuma izrazili su i američki zvaničnici koji su proteklih godina često navodili Solomonska ostrva kao ozbiljan primjer kineskog pristupa širom Pacifika, koji uključuje pomaganje lokalnim zvaničnicima kako bi otvorili vrata kineskim kompanijama, migracijama i pristupu strateškim resursima i lokacijama za civilne i vojne namjene.
Angažovanje Zapada
Veze Solomonskih osrtva s Kinom kao i predloženi sigurnosni sporazum između Pekinga i te ostrvske države mogao imati dalekosežne implikacije, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) i dodaje da je povećanje kineske aktivnosti u regiji podstaklo SAD i Australiju da se ponovo angažuju u Pacifiku.
Zapadne zemlje su zabrinute da će male pacifičke ostrvske zemlje biti podstaknute kineskim obećanjem kredita za izgradnju infrastrukture, poput vladinih zgrada i sudova. Čineći to, ukazuje list, Kina može dobiti uticaj nad manje moćnim nacijama i vezati ih za svoje strateške ciljeve.
Američki državni sekretar Antoni Blinken (Antony), koji je posjetio regiju u februaru, rekao je da bi planirano otvaranje američke ambasade na Solomonskim ostvrima najavilo veća ulaganja u Indo-Pacifik. "To uključuje i pacifička ostrva, jer ono što se ovdje događa važno je za SAD", rekao je.
Australija je, prema pisanju Volstrit džurnala, povećala pomoć Pacifiku, uključujući trošenje miliona na nabavu i isporuku vakcina protiv COVID-19, te je podržala inicijative za rješavanje uticaja klimatskih promjena.
Morison je nedavno istakao da je pacifička regija, koju čini više od deset malih ostrvskih država i teritorija, strateški važno područje koje se može pohvaliti velikim brodskim putevima i ribarstvom. Također je dom vojnih baza zapadnih sila, kao što je Guam - udaljeni teritorij SAD koje tamo otvaraju pomorsku bazu, prvu u 70 godina.
Facebook Forum