Još jedan od uslova koje je Evropska komisija postavila pred Crnu Goru je da ojača vladavinu prava reformisanjem pravosuda, kroz depolitizaciju izbora clanova Tužilačkog i Sudskog savjeta i državnih tužilaca. Kako izgledaju trenutna rješenja i šta je u njima sporno?
Aktuelni crnogorski Sudski savjet čine ministar pravde, koji je predstavnik Demokratske partije socijalista, dva pravnika po slobodnom izboru predsjednika države, koji je istovremeno i potpredsjednik DPS, dva poslanika od kojih je jedan takođe predstavnik DPS, predsjednica Savjeta i predsjednica Vrhovnog suda je osoba koju je takođe predložila i izabrala vladajuća koalicija.
Tea Gorjanc Prelević
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava dodaje da je , iako su članovi Savjeta i četvoro sudija koje je izabrala konferencija sudija, jedna od njih u ovom slučaju supruga predsjednika države, koji je izabrao druga dva člana Savjeta, dok su ostale sudije isključivo sudije Vrhovnog suda.
"Biraju se tako da opet nije obezbijeđeno da sudije svih nivoa, a pogotovo najbronije sudije osnovnih sudova i privrednih sudova imaju svog predstavnika u tom savjetu. Mi se vrlo radujemo ovom mišljenju Evropske unije jer smatramo da će to biti konačno dovoljna inspiracija da se stvari brzo promijene", kaže Gorjanc Prelević.
Tea Gorjanc Prelević podsjeća da su eksperti Venecijanske komisije ranije oštro kritikovali rješenje po kome predsjednika Vrhovnog suda bira Skupština na zajednički prijedlog predsjednika države, Skupštine i Vlade ističući da je sudstvo potpuno isključeno iz izbora svog prvog čovjeka.
Politički uticaj
Slični su problemi i sa tužilačkom organizacijom i savjetom, kojim predsjedava vrhovna državna tužiteljka i u kome sjedi 6 od 10 članova tužilačke organizacije. Sedmi je delegiran iz Ministarstva pravde, dok su tek preostala tri iz redova istaknutih pravnika.
Taj sastav ozbiljno brine ako se u obzir uzme činjenica da po Zakonu o državnom tužiocu prijedlog za imenovanje, razrješenje i prestanak funkcije državnog tužioca utvrđuje isključivo tužilački savjet, što znači da bi državna tužiteljka morala da presudi sama sebi.
Gorjanc Prelević podsjeća na mišljenje Venecijanske komisije o izboru članova tužilačke organizacije i savjeta.
"U komentarima na Ustav još 2006 godine Venecijanska komisija je rekla da sastav tužilačkog savjeta, činjenica da se on bira u Skupštini od strane obične, proste većine kao i činjenica da se svi tužioci biraju u Skupštini od proste skupštinske većine, čini da je kompletna tužilačka organizacija, odnosno izbor njegovih članova podložan političkom uticaju i to je osudila i izričito kritikovala."
Stanko Marić
Predsjednik Senata Udruženja pravnika Stanko Marić smatra da su sudstvo i tužilaštvo trenutno organizovani kao centralizovani organi uprave.
"Jedan čovjek je predsjednik suda i ujedno i predsjednik sudskog savjeta a sudski savjet obezbjeđuje nezavisnost sudova i utvrđuje odgovornost. Znači da je šef sudske vlasti isuste od odgovornosti jer neće valjda utvrditi odgovornost samom sebi i pokrenuti postupak odgovornosti. On je predsjednik konferencije sudija, on raspolaže sudskim budžetom, što je suprotno zakonu. Sudstvo je, po mom mišljenju i Udruženja pravnika sada organizovano lošije nego ikada do sada u jednom periodu. Ono je sada organizovano kao centralizovani organ uprave. Ista je situacija sa tužilaštvom, mada je tu tužilaštvo primjereniji karakter poslova ali je neprimjerena centralizacija vlasti u rukama jednog čovjeka, šefa sudske vlasti a ista ta je situacija i u tužilačkoj organizaciji", zaključuje Marić.
Aktuelni crnogorski Sudski savjet čine ministar pravde, koji je predstavnik Demokratske partije socijalista, dva pravnika po slobodnom izboru predsjednika države, koji je istovremeno i potpredsjednik DPS, dva poslanika od kojih je jedan takođe predstavnik DPS, predsjednica Savjeta i predsjednica Vrhovnog suda je osoba koju je takođe predložila i izabrala vladajuća koalicija.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava dodaje da je , iako su članovi Savjeta i četvoro sudija koje je izabrala konferencija sudija, jedna od njih u ovom slučaju supruga predsjednika države, koji je izabrao druga dva člana Savjeta, dok su ostale sudije isključivo sudije Vrhovnog suda.
"Biraju se tako da opet nije obezbijeđeno da sudije svih nivoa, a pogotovo najbronije sudije osnovnih sudova i privrednih sudova imaju svog predstavnika u tom savjetu. Mi se vrlo radujemo ovom mišljenju Evropske unije jer smatramo da će to biti konačno dovoljna inspiracija da se stvari brzo promijene", kaže Gorjanc Prelević.
Tea Gorjanc Prelević podsjeća da su eksperti Venecijanske komisije ranije oštro kritikovali rješenje po kome predsjednika Vrhovnog suda bira Skupština na zajednički prijedlog predsjednika države, Skupštine i Vlade ističući da je sudstvo potpuno isključeno iz izbora svog prvog čovjeka.
Politički uticaj
Slični su problemi i sa tužilačkom organizacijom i savjetom, kojim predsjedava vrhovna državna tužiteljka i u kome sjedi 6 od 10 članova tužilačke organizacije. Sedmi je delegiran iz Ministarstva pravde, dok su tek preostala tri iz redova istaknutih pravnika.
Taj sastav ozbiljno brine ako se u obzir uzme činjenica da po Zakonu o državnom tužiocu prijedlog za imenovanje, razrješenje i prestanak funkcije državnog tužioca utvrđuje isključivo tužilački savjet, što znači da bi državna tužiteljka morala da presudi sama sebi.
Gorjanc Prelević podsjeća na mišljenje Venecijanske komisije o izboru članova tužilačke organizacije i savjeta.
"U komentarima na Ustav još 2006 godine Venecijanska komisija je rekla da sastav tužilačkog savjeta, činjenica da se on bira u Skupštini od strane obične, proste većine kao i činjenica da se svi tužioci biraju u Skupštini od proste skupštinske većine, čini da je kompletna tužilačka organizacija, odnosno izbor njegovih članova podložan političkom uticaju i to je osudila i izričito kritikovala."
Predsjednik Senata Udruženja pravnika Stanko Marić smatra da su sudstvo i tužilaštvo trenutno organizovani kao centralizovani organi uprave.
"Jedan čovjek je predsjednik suda i ujedno i predsjednik sudskog savjeta a sudski savjet obezbjeđuje nezavisnost sudova i utvrđuje odgovornost. Znači da je šef sudske vlasti isuste od odgovornosti jer neće valjda utvrditi odgovornost samom sebi i pokrenuti postupak odgovornosti. On je predsjednik konferencije sudija, on raspolaže sudskim budžetom, što je suprotno zakonu. Sudstvo je, po mom mišljenju i Udruženja pravnika sada organizovano lošije nego ikada do sada u jednom periodu. Ono je sada organizovano kao centralizovani organ uprave. Ista je situacija sa tužilaštvom, mada je tu tužilaštvo primjereniji karakter poslova ali je neprimjerena centralizacija vlasti u rukama jednog čovjeka, šefa sudske vlasti a ista ta je situacija i u tužilačkoj organizaciji", zaključuje Marić.
