Izraelski vrhovni sud poništio je zakon koji je u centru kontroverznog projekta Benjamina Netanjahua za reformu pravosuđa kojim bi se sudijama onemogućilo da utiču na odluke vlade. Time je zemlja potencijalno gurnuta u političku krizu dok se bori u ratu u Gazi i suočava s prijetnjom regionalne eskalacije konflikta, pišu svjetski mediji.
Oprečni stavovi
Tankom većinom, osam prema sedam, sudije Vrhovnog suda Izraela u ponedeljak, 1. januara odlučili su da se odbaci zakon koji ograničava ovlašćenja suda uz obrazloženje da bi to ozbiljno naštetilo demokratiji.
Nakon sedam mjeseci debate, izraelska vlada je u julu izglasala zakon kojim se ukida klauzula o "razložnosti" koja dopušta izraelskom neizabranom vrhovnom sudu da poništi vladine odluke, piše Guardian.
Presuda o odbacivanju tog zakona, donesena na istorijskom prvom punom zasjedanju 15-članog suda, mogla bi ponovo da potakne napetosti koje su uzdrmale Izrael tokom ljeta i podijeli vladu jedinstva nakon napada Hamasa 7. oktobra.
Projekt reforme pravosuđa doveo je do višemjesečnih masovnih protesta koji su Netanjahuovu vladu doveli pod domaći i međunarodni pritisak. Pojačane su ionako duboke vjerske, etničke i klasne podjele u Izraelu, vojska se našla u haosu a valuta zemlje, šakel, je oštećena. Advokat Gil Gan-Mor, koji je zastupao 38 organizacija za ljudska prava u zajedničkoj peticiji kojom se osporava zakon, pozdravio je presudu, rekavši da je ona odbacila "pokušaj kršenja ljudskih prava svakog izraelskog građanina i osujećivanje sudskog nadzora odluka vlade".
- Šta pokreće prosvjede koji mjesecima potresaju Izrael?
- Hiljade Izraelaca, protivnika reforme pravosuđa, maršira ka Jerusalemu
Aktivisti su tvrdili da je "u nedostatku čvrstog ustava koji štiti ljudska prava", sposobnost vrhovnog suda da odbaci zakon "neophodna za očuvanje demokratskog upravljanja i ljudskih prava". Ovo je prvi put da je izraelski vrhovni sud poništio kvaziustavni "osnovni zakon". Nekoliko vladinih ministara ranije je naznačilo da će svaku takvu odluku smatrati nelegitimnom i da je neće poštovati, dok je 12 sudija reklo da Vrhovni sud ima pravo da poništi osnovne zakone.
Netanjahu nije odmah reagovao na odluku, ali je njegova stranka Likud rekla da je takva odluka su suprotnosti nacionalnoj želji "za jedinstvom" tokom rata.
'Nacionalno jedinstvo prije svega'
Koalicija premijera Benjamina Netanjahua je u utorak, 2. januara signalizirala da zbog nacionalnog jedinstva u trenutku kada je Izrael u ratu, ne planira da povlači poteze protiv odluke Vrhovnog suda.
Netanjahuovi saveznici, iako kritični prema presudi koju je sud donio u ponedeljak, suzdržali su se od najave bilo kakvih pokušaja pokretanja spora i nisu javno govorili o novom zakonu kojim se obuzdava pravosuđe. Benny Gantz, centrista koji se protivio reformi pravosuđa, ali je ušao u ratnu vladu sa Netanjahuom, rekao je da se odluka mora poštovati. "Danas imamo samo jedan zajednički cilj: pobijediti u ratu, zajedno", napisao je na društvenim mrežama.
Vojni rezervisti koji su odigrali ključnu ulogu u masovnim protestima, pozdravili su presudu Vrhovnog suda, ali su i oni naglasili da je nacionalno jedinstvo glavni prioritet. "Tražimo od svih da prihvate sudsku presudu onakvu kakva je i da ne započinju još jedan rat oko toga", rekao je Ron Scherf, jedan od lidera prodemokratske grupe Brothers in Arms, organizacije izraelskih rezervista. "Već imamo rat s neprijateljima izvana i moramo biti ujedinjeni", prenosi New York Times.
Zakon koji je odbijen bio je amandman na osnovni zakon, koji ima kvazi-ustavni status u Izraelu. Zabranio je sudijama Vrhovnog suda korištenje pravnog standarda poznatog kao razložnost za poništavanje vladinih odluka i imenovanja.
Pitanje oko toga ko ima konačnu vlast
U odluci od ponedeljka, sud je tijesno glasao da odbaci zakon donesen u julu 2023. koji je onemogućavao sudijama da odbace odluke vlade koje smtraju "nerazložnim".
Protivnici su tvrdili da Netanjahuovi napori da ukloni standard "razložnosti" otvaraju vrata korupciji i neprikladnim imenovanjima nekvalifikovanih prijatelja na važne položaje, piše Associates Press (AP).
Zakon je bio prvi u planiranoj reviziji izraelskog pravosudnog sistema a promjene su stavljene na čekanje nakon što su militanti Hamasa izveli svoj napad 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i oteto 240. Izrael je odmah objavio rat i nastavlja s ofanzivom u kojoj je po navodima palestinskih zdravstvenih zvaničnika smrtno nastradalo gotovo 22.000 ljudi u Gazi do početka januara 2024.
Sudije Vrhovnog suda poništili su zakon zbog "teške i neviđene štete temeljnom karakteru države Izrael kao demokratske zemlje". Takođe su presudili da imaju ovlašćenja da poništavaju takozvane "osnovne zakone", koji su glavni dijelovi zakona i koji služe kao neka vrsta ustava za Izrael.
To je zadalo značajan udarac Netanjahuu i njegovim tvrdokornim saveznicima, koji su tvrdili da nacionalno zakonodavstvo, a ne visoki sud, treba da ima konačnu riječ o zakonitosti zakona i drugih ključnih odluka. Sudije su rekle da Kneset, ili parlament, nije "svemoćan".
Netanjahuova vlada mogla bi odlučiti da ignoriše presudu od ponedeljka, što bi postavilo preduslove za ustavno sučeljavanje oko toga koja grana vlasti ima konačnu vlast. Sud je svoju odluku donio jer njegova predsjednica, Esther Hayut, odlazi u penziju, a ponedeljak je bio njen posljednji rani dan.
Prijetnja od ustavne krize
Sljedeći korak Netanjahua će pažljivo pratiti obje strane, i saveznici i protivnici, piše CNN, s obzirom na opasnost izbijanja ustavne krize ako on pokuša da i dalje progura kontroverzne promjene pravosuđa.
Doktrina razložnosti nije jedinstvena za Izrael i ovaj princip se koristi u brojnim državama, među kojima su Velika Britanija, Kanada i Australija.
Standarde obično koriste sudovi kako bi odredili konstitutivnost ili zakonitost određenog dijela zakona i dozvoljava sudijama da osiguraju da odluke koje donose zvaničnici budu "razložne".
Premijer Netanjahu i njegove pristalice su tvrdili da je Vrhovni sud postao izolovana, elitistička grupa koja je predstavlja narod Izraela. Govorili su da je prekoračuje svoju ulogu time što je ulazi u pitanja o kojima ne bi trebao da odlučuje, a da bi predložene izmjene korigovale taj trend.
Međutim, kritičari kažu da je Netanjahu progurao reviziju kako bi se zaštitio od suđenja za korupciju, gdje se suočava sa optužbama za prevaru, podmićivanje i zlouporabu povjerenja. On negira bilo kakvu krivicu.
Vladin prijedlog zakona izmijenio je jedan od osnovnih zakona Izraela, koji, u nedostatku formalnog ustava, djeluje kao neformalni. Sve do presude u ponedeljak, Vrhovni sud nikada prije nije poništio osnovni zakon ili neki njegov amandman.
Facebook Forum