Izraelska policija sukobila se s gomilom demonstranata kasno 24. jula nakon što je parlament usvojio vrlo kontroverzan zakon kojim se ograničavaju ovlasti Vrhovnog suda.
Ova mjera - dio velikog reformskog paketa - spriječit će sud da odbaci postupke vlade koje smatra nerazumnim.
Policija u Jerusalimu i Tel Avivu koristila je vodene topove kako bi rastjerala demonstrante koji su blokirali autoputeve, piše BBC.
Kritičari kažu da reforme tvrdo desničarske vlade ugrožavaju izraelsku demokratiju.
Nakon mjeseci masovnih uličnih protesta zbog reforme pravosuđa, glasanje u Knesetu (parlamentu) u ponedjeljak je bila važna pobjeda premijera Benjamina Netanyahua.
Ali bitka nije gotova i može potrajati mjesecima.
Politička nadzorna grupa i centristički opozicioni lider Yair Lapid planiraju podnijeti peticiju Vrhovnom sudu da poništi novi zakon.
Štaviše, izraelska sindikalna konfederacija Histadrut zaprijetila je generalnim štrajkom, a hiljade vojnih rezervista, uključujući pilote zračnih snaga, obećali su da se neće javljati na dužnost ako zakon bude na snazi.
Za zemlju koja se ponosi svojom sposobnošću da brzo odgovori na bilo koju vrstu prijetnje, činjenica da bi sama sigurnost Izraela mogla biti ugrožena izaziva pravu zabrinutost.
Netanyahu je insistirao da je zakon neophodan da bi vlada "sprovela politiku u skladu s odlukom većine građana zemlje".
Ali on je rekao da je voljan da nastavi razgovore sa opozicijom, čak do novembra, kako bi se postigao sveobuhvatni sporazum.
Planirane reforme izazvale su neke od najvećih protesta u istoriji Izraela. U ponedjeljak su uhapšene najmanje 22 osobe, saopštila je policija.
Protivnici se plaše da bi promjene mogle potkopati demokratski sistem zemlje, prevrćući ga na autoritarnu teritoriju.
Oni se brinu da će nacionalističke i ultra-ortodoksne vjerske stranke koje su u savezu s Netanyahuom moći oblikovati politiku s neprovjerenom moći.
Međutim, vlada tvrdi da su reforme neophodne za ispravljanje neravnoteže u moći zbog koje su sudovi sve više intervenirali u političke odluke.
Zakon o takozvanoj "razumnosti" odobren je sa 64 glasa za i 0 protiv, nakon što je opozicija bojkotovala konačno glasanje.
Bijela kuća - ključni saveznik Izraela - nazvala je "žalosnim" što je zakon usvojen.
Glasanje je dovelo do višemjesečnih previranja, a izraelski predsjednik je u ponedjeljak upozorio političke lidere da je zemlja "u nacionalnom vanrednom stanju".
Ulični protesti ispred Kneseta trajali su cijeli ponedjeljak.
Demonstrant koji je ležao na ulici rekao je za BBC da prkosi "diktaturi".
Upitan koliko će ostati, rekao je: "Nikada se nećemo predati".
Demonstranti - desetine hiljada njih su marširali oko 45 milja (70 km) od Tel Aviva do Jerusalima krajem prošle sedmice - postavili su kamp u parku između Kneseta i Vrhovnog suda, koji se nalaze skoro jedan do drugog.
Netanyahu je bio u parlamentu na glasanju nekoliko sati nakon što je otpušten iz bolnice nakon neplanirane operacije pejsmejkera u subotu.
Kontroverzne reforme polarizirale su Izrael, pokrenuvši jednu od najozbiljnijih domaćih kriza u istoriji zemlje.
Stotine hiljada demonstranata izlazilo je na ulice sedmično od početka godine u znak protesta zbog, kako kažu, napada na demokratiju.
Bivši šefovi izraelskih sigurnosnih službi, vrhovni suci i istaknute pravne i poslovne ličnosti također su bili glasni protiv vladinih reformi.
Mjere je kritizirao i američki predsjednik Joe Biden, koji je u svojim najeksplicitnijim komentarima do sada pozvao na odgodu reformi koje izazivaju podjele.
