U Muzeju grada Zagreba otvorena je u četvrtak, 18. svibnja navečer izložba "Objektiv NDH: opasni i nepoćudni" – policijski kartoni ljudi koji su za vrijeme marionetskog režima Nezavisne države Hrvatske iz zagrebačkih zatvora otpremani u jasenovački logor.
Izložbu su pripremili Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac i Odjel za kulturu Srpskog narodnog vijeća.
Prostor sjećanja, ali i prostor učenja
Uvećane fotografije, policijski kartoni ljudi uhapšenih kao protivnici režima ili politički sumnjivci i iz zagrebačkih zatvora upućeni u jasenovački logor su sadržaj izložbe o "opasnima i nepoćudnima" za ustaški režim.
"To je prostor sjećanja, ali i prostor učenja“, na otvorenju je rekla voditeljica Odjela za kulturu krovne organizacije srpske manjine u Hrvatskoj – Srpskog narodnog vijeća - i koautorica ove izložbe Aneta Vladimirov.
Radi se o policijskim kartonima i fotografijama iz Fonda 259 u Hrvatskom državnom arhivu – Redarstvena oblast za grad Zagreb, njih oko 8.000, za koje se za oko 1.400 ustanovilo da imaju neku povezanost s Jasenovcem - bilo da su ti ljudi ostavili svoje živote u Jasenovcu, bilo da su kroz njega prošli na putu za neki drugi logor.
Među onih oko 900 koji su od ovog broja skončali svoj život u Jasenovcu, ali i nekoliko koji su preživjeli, izabrani su policijski kartoni i fotografije za ovu izložbu.
Vizualizacija žrtava zločina
"Vizualizaciju – a fotografija upravo to predstavlja – smatramo jednim od najvažnijih elemenata memorijalizacije. Jer kada govorimo o žrtvama, jedna razina su brojke, druga imena i prezimena, treća razina bi bila rekonstrukcija njihovih biografija, a ono što najviše za njih možemo učiniti je da ih vizualno učinimo dostupnima“, kaže za Radio slobodna Europa (RSE) koautor izložbe, viši kustos u Spomen-području Jasenovac Đorđe Mihovilović.
Ova je izložba na neki način komplementarna sa stalnim postavom memorijalnog muzeja u Spomen-području Jasenovac.
"Apsolutno! Ona ga nadograđuje i danas-sutra ona može poslužiti za razmišljanje o nekom budućem stalnom postavu kada se na njemu bude radilo. Sobe sjećanja, kakva je ona u Memorijalnom centru za žrtve Holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu, postavljene su upravo na jedan sličan način“, pojašnjava Mihovilović.
'Nije ugodno gledati te fotografije...'
Iako se radi o fotografijama s policijskih kartona, one s obzirom na trenutak u kojem su snimane imaju svoju posebnu dramatiku i posebno značenje.
"To je jedna značajna fotografska građa, ali - na to smo i kod postavljanja izložbe pazili s određenom dozom mjere – ona vizualizira žrtve, ali ipak je na tim fotografijama dijelom dehumanizirana populacija“, kaže Mihovilović.
"Znači, ljudi snimljeni dok su u zatvorskom sustavu, na putu prema logoru. Imamo fotografije osoba zatečenih situacijom, u iščekivanju odvođenja u logor... Nije to ugodno gledati, tako da smo tu dosta oprezno postupali“, pojašnjava Mihovilović.
Na izložbi su prikazani stariji i mlađi, muškarci i žene, dugogodišnji komunisti, ali i domaćice i seljaci.
Kako se navodi u katalogu, "u nemalom broju radi se o osobama hrvatske nacionalnosti budući da su žrtve rasnih zakona, Židovi, Srbi i Romi, u logorske kapacitete NDH dospijevale pretežno kolektivnim deportacijama”.
Pripremu izložbe financijski su podržali Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina hrvatske Vlade i Ministarstvo kulture RH.
Izložba u Muzeju grada Zagreba otvorena je do 18. lipnja, a ulaz je slobodan.
Jasenovac i njegove žrtve
U nepune četiri godine postojanja jasenovačkog logora, u njemu i na nekoliko obližnih lokacija je ubijeno ili umrlo od posljedica nečovječnog postupanja, bolesti i gladi između 85 i 100 tisuća ljudi.
Pojedinačni popis do kojeg su znanstvenim istraživanjem došli djelatnici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac navodi imenom i prezimenom 83.145 žrtava, i taj popis nije zaključen.
Od toga je bilo 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti.
Najviše je žrtava srpske nacionalnosti, njih 47.627, od toga 21.738 muškaraca, 13.706 žena i 12.386 djece.
U Jasenovcu su stradala 16.173 Roma – 5.688 muškaraca, 4.877 žena i 5.608 djece.
Ukupno je 13.116 Židova stradalo u logoru – 7.762 muškarca, 3.753 žene i 1.601 dijete.
Stradalo je i 4.255 Hrvata, 1.128 Bošnjaka, 266 Slovenaca i drugih.
