Predstavnici vladajućih stranaka iz Republike Srpske utvrdili su na sastanku 8. januara "radni" tekst izmjena Izbornog zakona ovog entiteta.
"Ustavni osnov je nesporan i sadržan je i u Ustavu Bosne i Hercegovine i Ustavu RS. Najbolji je u BiH i okruženju. Predviđa digitalnu kontrolu glasanja i sve ono o čemu pričaju, ali nisu nikad definisali na nivou BiH. On nije došao od (visokog predstavnika) Christiana Schmidta", kazao je predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.
Radovan Višković, premijer RS-a, također je kazao da ovaj entitet "ima nadležnost" da organizira općinske izbore, kao i izbore za Narodnu skupštinu RS-a i entitetskog predsjednika.
"Sve ono što nije na nivou BiH. Centralnoj izbornoj komisiji BiH ostaje da uređuje izbor srpskog člana Predsjedništva BiH i poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH", kazao je Višković i dodao da su u radnu verziju ugradili i primjenu digitalnih tehnologija poput videonadzora.
Srđan Todorović iz Socijalističke partije rekao je da "nije prihvatljivo nikakvo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, jer bi to dozvolilo da CIK ima manipulistički položaj".
Koalicija, predvođena Miloradom Dodikom, entitetskim predsjednikom i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće stranke u RS, najavila je da će kreirati svoj izborni zakon.
Najava dolazi u trenutku kada je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt zatražio od zakonodavne vlasti na nivou države da donese izmjene državnog Izbornog zakona BiH koje podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija u glasački proces i veća ovlaštenja za Centralnu izbornu komisiju BiH.
Nakon najave iz RS da će donijeti izmjene svog izbornog zakona, Schmidt je 5. januara poručio i da "osporavanje ustavno-pravnog poretka i demokratije ima posljedice".
Istim tonom se obratila i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini, navodeći da su SAD "spremne odgovoriti na antidejtonske i neustavne postupke domaćih aktera, te da će podržati postupke visokog predstavnika s istim ciljem".
Sve opće i lokalne izbore na teritoriji cijele BiH, od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. godine do danas, provodila je Centralna izborna komisija BiH. Prije usvajanja zakona, ovaj posao je obavljala Privremena izborna komisija, koja je uspostavljena Daytonskim mirovnim sporazumom.
Prema Izbornom zakonu BiH, koji je iznad entitetskih zakona, nadležnost entitetske izborne komisije utvrđuje CIK BiH.
Važeći Izborni zakon RS propisuje da je izborna komisija u ovom entitetu nadležna za postupke opoziva gradonačelnika i općinskih (grado)načelnika, kao i za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica u gradovima i općinama.
Zakon o osnivanju organa za provođenje izbora u drugom bh. entitetu, Federaciji BiH je usvojen 2002. godine, ali u praksi nije proveden, jer nije osnovana Federalna izborna komisija.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je 29. decembra prijedlog izmjena gotovo polovice Izbornog zakona BiH, koji je uputila opozicijska Stranka demokratske akcije (SDA). Izmjene podrazumijevaju, pored ostalog, uvođenje novih tehnologija poput elektronskih skenera glasačkih listića.
Predviđeno je i davanje većih ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, uključujući to da CIK BiH imenuje i smjenjuje predsjednike biračkog odbora i njihove zamjenike koji bi bili nestranački kadrovi i birali bi se na konkursima. Njih trenutno predlažu političke stranke.
Za prijedlog izmjena 133 stava zakona glasalo je 26 zastupnika. Protiv je bilo devet, odnosno zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice BiH s partnerima. Da bi zakon bio usvojen, mora u istom obliku biti usvojen i u drugom, Domu naroda gdje većinu imaju ove dvije stranke i najavile su da će glasati protiv.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt izjavio je 19. decembra da će on, koristeći Bonske ovlasti, nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiču "izbornog integriteta", ako ih ne usvoje parlamentarci.
Visoki predstavnik ima mogućnost nametanja novih, izmjene ili poništavanja postojećih zakona kao i smjene izabranih ili imenovanih dužnosnika. Može mijenjati ustave entiteta i kantona, što je više puta činio, ali ne i Ustav BiH.
Stav stranaka iz Republike Srpske, i pozicije i opozicije, je da Christian Schmidt nije imenovan za visokog predstavnika, jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u čemu ih podržavaju Rusija i Kina. Istovremeno, Schmidta podržavaju zapadne zemlje.
Prema Izbornom zakonu, redovni izbori u BiH se održavaju prve nedjelje u oktobru.
Lokalni izbori u BiH, na kojima će se birati gradonačelnici, načelnici općina, skupštinski odbornici u gradovima i općinama, trebalo bi da budu održani 6. oktobra 2023. godine.
