Izmjene Izbornog zakona BiH, koje je predložio Hrvatski narodni sabor pokazale su da je partnerski odnos vladajuće koalicije na državnom nivou ozbiljno narušen. Prvenstveno se to odnosi na Stranku demokratske akcije (SDA) i Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).
Ni politički predstavnici tih stranaka to ne kriju, već kažu da sloge među njima već odavno nema.
Na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH tokom rasprave o izmjenama Izbornog zakona BiH bilo je jasno da su „odnosi poljuljani“, kako je na press konferenciji rekao potpredsjednik Stranke demokratske akcije i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Safet Softić.
„Imali smo glasanje u Domu naroda na način da su predstavnici Kluba hrvatskog naroda, tačnije HDZ-a i predstavnici u Klubu Srba -SNSD, zajedno sa DNS-om, da su izglasali hitni postupak. Samo to ukazuje da su odnosi poljuljani, te da u ovom trenutku političke stranke na neki način kalkuliraju sa ovim važnim pitanjima. Odnosi svakako nisu u najboljem stadiju“, smatra Softić.
Još tokom sjednice na nefunkcionisanje koalicije ukazao je Ognjen Tadić iz Saveza za promjene, također partner u vlasti Hrvatskoj demokratskoj zajednici i Stranci demokatske akcije na državnom nivou.
“Nije nejasno kako smo došli do ovdje jer nema političkog sporazuma oko rješavanja ovih pitanja. Nije nejasno zašto HDZ rješenje traži na svojoj rezervnoj klupi a to su delegati SNSD-a. Nije nejasno zašto SDA i drugi traže svoje rješenje na svojoj rezervnoj političkoj klupi, a to je moguća većina u Ustavnom sudu, samo je nejasno zbog čega jedni drugim ovo činimo kada znamo da su ovo problemi koje moramo kad-tad riješiti, što ih prije riješimo to će biti bolje za sve nas koji živimo u ovoj zemlji”, rekao je delegat Kluba Srba i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Ognjen Tadić.
Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ BIH kaže za Radio Slobodna Evropa da su saglasnost u vezi izmjena Izbornog zakona tražili među svim strankama, a pogotovo sa Strankom demokratske akcije.
„Žao mi je u ovom trenutku što do toga nije došlo. To potvrđuje i neke druge stvari da uistinu SDA, kao i mnoge druge političke stranke iz reda bošnjačkog naroda ne žele zapravo nikakave promjene. A što se tiče nekakvih posebnih odnosa između koalicijskih partnera to je poprilično narušeno od ranije“, ocjenjuje Krišto.
To dokazuje i izjava Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora tokom uskršnjeg prijema.
„Mislim da smo imali jednu zavidnu razinu suglasja, a onda smo počeli demantirati da smo se dogovarali. Da se više ne bismo lagali, da više ne bi iznosili različite stavove u javnosti, transparentno ćemo u Parlamentu pričati o tome“, rekao je tada Čović.
Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH predviđa izbor za člana Predsjedništva u BiH, te izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH , kao i izbora u gradu Mostaru. Predlaže se ABC model prema kojem postoje izborna područja A, B, C.
U Izborno područje A se ubrajaju sve opštine u kojima živi dvije trećine ili više bošnjačkog stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva.
U izborno područje B se ubrajaju sve opštine u kojima živi dvije trećine i više hrvatskog stanovništva, a sve ostale opštine u kojima ni Bošnjaci, ni Hrvati ne čine dvije trećine stanovništva se ubrajaju u izborno područje C.
Zbog načina izbora u Federaciji BiH, namjera Hrvatskog narodnog sabora (HNS) je da hrvatskog člana Kolektivnog šefa države bira isključivo hrvatski narod, jer prethodnih godina, kako tvrde predstvanici HDZ-a, člana Predsjedništva BiH biran je 'bošnjačkim glasovima'.
No, prema mišljenju SDA-a, ali i Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BIH ovakve izmjene Izbornog zakona BiH u sva tri dijela šteti vitalnom nacionalnom interesu bošnjačkog naroda. Ovim izmjenama se ne provodi presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić- Finci' u dijelu izbora članova Predsjedništva BiH.
Zamjerku imaju i u vezi izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, jer kako kažu nastala bi nova diskriminacija. To dokazuju primjerom da recimo Bošnjaci iz Kantona 10 ne bi mogli biti izabrani u Dom naroda, isto kao ni Hrvati iz Kantona Sarajevo.
Novinar i analitičar Ranko Mavrak smatra da je bilo jasno da će pitanje izmjena Izbornog zakona iskomplikovati odnose među koalicionim partnerima.
„To je sada povod za novu vrstu političkog 'natezanja' i to će potrajati i obilježiti sigurno cijelu ovu godinu, a možda i narednu. Krajnje neizvjesno, a je li uopšte racionalno očekivati neki suvisli ishod tih rasprava. Izvjesno je da će to poremetiti odnose na političkoj pozornici. U najkraćem, od sada pa do izbora 2018. godine koalicije u Bosni i Hercegovini će se skupljati na ad hoc osnovama i oko konkretnih zamisli, potreba i ideja određenih političkih stranka i tu neće više biti nikakvog principijalnog odnosa prema potrebama Bosne i Hercegovine kao države nego prema interesima stranaka koje zapravo pokušavaju izvući najveći profit iz kaosa kojeg same generiraju“, zaključuje Mavrak.
Facebook Forum