Nikada manje kandidatura za osam zastupničkih mjesta za manjine na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 5. srpnja. Dok ih je na izborima 2011. godine bilo čak 49, na prethodnim izborima 2016. godine 25, na ovim izborima ih je tek 17.
Po ocjeni predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Aleksandra Tolnauera za Radio Slobodna Europa (RSE), to je jedna od pouka iz dosadašnjih izbornih nastupa.
„U određenim manjinskim skupinama su shvatili da – bez obzira koliko je brojna konkretna manjina – nema svrhe raspršiti glasove i da se trebaju kandidirati ljudi koji bi eventualno mogli dobiti izbore“, ocjenjuje Tolnauer.
Srpska manjina ima tri zastupnika i istaknute su dvije liste – Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) na kojoj su dosadašnji zastupnici Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević, i ona Demokratskog saveza Srba (DSS) na kojoj se kandidiraju Srđan Milaković, Jovica Radmanović i Siniša Ljubojević.
Dosadašnji zastupnik talijanske manjine Furio Radin i sada je kandidat, i to jedini, kao što je i dosadašnji zastupnik mađarske manjine Robert Jankovics jedini kandidat, i to u ime Demokratskog saveza Mađara Hrvatske.
Dosadašnji zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek iznova se kandidira, a protukandidat mu je Ivan Komak iz Matice slovačke u Osijeku.
'Eksju' i manjine 'ostali'
Gužva nastaje kod kandidatura za zastupnika takozvanih „eksju“ manjina, koji zastupa Slovence, Bošnjake, Crnogorce, Makedonce i Albance. Za jedno mjesto u Saboru natječe se čak sedam kandidatkinja i kandidata - aktualna zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj i još 6 kandidata, Albanaca i Bošnjaka.
Kod izbora za jednog zastupnika takozvanih „ostalih“ manjina – romske, židovske, njemačke i još devet, četiri su kandidature – aktualnog zastupnika iz reda romske manjine Veljka Kajtazija i još tri, gdje valja izdvojiti kandidaturu Roberta Bosaka koji je pripadnik njemačke manjine, a mediji ga vezuju uz desno krilo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Kandidati manjina biraju se u zasebnoj 12. izbornoj jedinici i birač na dan izbora mora na biračkom mjestu reći želi li glasati u teritorijalnoj izbornoj jedinici kao građanin ili u 12. izbornoj jedinici kao pripadnik manjine.
Zato je broj glasova koje izabrani zastupnici manjina dobiju obično osjetno manji, nego prosjek glasova koji je dobio neki zastupnik u teritorijalnim izbornim jedinicama, iz čega kritičari s desna izvlače argumente da manjinski zastupnici više nisu potrebni u Hrvatskom saboru.
Tolnauer se s time ne slaže, jer – tvrdi – stranački programi drugih stranaka ne prepoznaju manjinski problem.
„Iz vizure Savjeta za nacionalne manjine, naš stav je sljedeći: mi još uvijek moramo imati zastupnike nacionalnih manjina, zato što stranke unutar svojih programa uopće nemaju ništa predviđeno što bi u ovoj fazi razvoja hrvatskog društva vodilo računa o specifičnostima manjina“, jasan je Tolnauer.
Tolnauer je nezadovoljan načinom kako su javni radio i televizija organizirali predstavljanje kandidata, pa i onih manjinskih, ali kaže kako su kandidati našli načina da to nadoknade.
„To je toliko sterilno i dosadno da nema nikakvog efekta, međutim, oni rade dosta na terenu, a to je osobna stvar svakog kandidata. Ja znam da su vrlo aktivni na područjima gdje žive njihovi glasači. Čak se sada mora na neki način neke među njima i stopirati, zbog epidemije korona virusa, jer su mislili raditi završne susrete sa svojim biračima. Što se tiče kampanje, oni su se potpuno uključili u izborni sustav, tu se ništa bitno ne razlikuje“, kaže predsjednik Savjeta.
Većina anketa predviđa da će lijevi i desni centar, odnosno Restart koalicija okupljena oko socijaldemokrata i HDZ, dobiti otprilike podjednak broj mandata na izborima 5. srpnja – pedesetak ili koji više.
Ukupni broj zastupnike koje se bira je 151, dakle za većinu je potrebno sakupiti 76 zastupnika.
Zato će u kombinacijama oko sastavljanja nove parlamentarne većine osam manjinskih zastupnika imati dodatnu važnost. Do sada su bili u vladajućoj većini s HDZ-om.
Facebook Forum