O kakvim tehničkim preprekama se radi, zbog kojih se ne može ni pomisliti na raspisivanje izbora u Crnoj Gori u narednih nekoliko mjeseci, a prema nekim mišljenjima postoji opasnost da izborni sistem neće biti u funkciji ni nakon toga? Da li institucije mogu u narednih nekoliko mjeseci da obave neophodne pripreme i šta one podrazumijevaju?
Svi rokovi za sprovođenje novog izbornog zakonodavstva su probijeni. Izborni zakoni su stupili na snagu 1. novembra 2014. godine, a do danas nisu obavljene neophodne pripreme kako bi prvi naredni izbori bili održani upravo po novom zakonodavstvu.
Radna grupa koja svakodnevno u Skupštini radi na pripremi i sprovođenju Izbornog zakona suočava se sa informacijama koje ne govore u prilog tome da će naredni izbori biti održani po novom zakonu.
"Sada smo došli u situaciju da su Crnoj Gori ne mogu biti raspisani izbori jer ne mogu biti održani, jer nisu stvoreni uslovi koje zakon propisuje da bi ti izbori mogli biti održani", kaže Neven Gošović iz Demokratske Crne Gore.
Na drugoj strani Milutin Simović iz DPS-a vjeruje da će do marta naredne godine kompletan sistem profukcionisati.
"Mislim da nadležne državne institucije uz podršku Parlamenta kroz ovu radnu grupu i sva ostala tijela, da ćemo svi zajedno doprinijeti da izborni ciklusi u narednim izazovima budu održani po važećem izbornom zakonodavstvu, a vodeći računa o svim rokovima koji nas čekaju u tom smislu", navodi Simović.
Ono što predviđa set novih izbornih zakona je: da se u Crnu Goru dopremi 1180 elektronskih uređaja za identifikaciju birača, da se oni prezentuju javnosti i testiraju prije izbora te postave na biračka mjesta, da se obezbjedi obuka za upravljanje tim uređajima za članove biračkih odbora; zatim treba prečistiti birački spisak od potencijalno onih koji nemaju pravo glasa ili, po sumnjama opozicije, predstavljaju duplo upisane birače.
Sve ovo predstavlja obavezu državnih institucija u čijoj se realizaciji kasni. Prema posljednjim informacijama u Crnu Goru je stiglo svega 300 uređaja za elektronsku identifikaciju, a čeka se na još skoro 900 koji će stizati narednih mjeseci.
Pored toga obaveza lokalnih samouprava je da moraju da donesu odluke o nazivima naselja, ulica i trgova, na osnovu kojih opštinske izborne komisije mogu da donesu rješenja o biračkim mjestima.
Takođe, pojavio se problem što više od 14.000 građana Crne Gore nema ličnu kartu sa biometrijskim podacima koju je moguće elektronski iskontrolisati u izbornom danu.
"Svi navedeni uslovi su mogli ili morali biti do sada ispunjeni", kaže Goran Danilović iz Demosa koji je član Radne grupe parlamentarnog dijaloga za pripremu fer i slobodnih izbora. On vjeruje da je Vlada namjerno do sada izbjegavala da sprovede izborni zakonu djelo.
Kada je riječ o uređajima za elektronsku identifikaciju birača Danilović kaže da oni nisu komplikovani, već se radi o nivou elektronike koja se koristi prilikom plaćanja karticama.
"Ljudima mora biti jasno da se radi o nečemu što je vrlo sličnih performansi, koristi se svakodnevno u životu poput kartica koje se provlače kroz određene štampače, potom se odštampa odrezak, plati se račun i dobije se izvještaj o tome. U ovom slučaju je drugačije, nakon što date ličnu kartu, provjera traje 15 sekundi o identitetu i sve ostalo je na biračkom mjestu isto kao što je bilo i ranije", pojašnjava Danilović.
Goran Danilović kaže da je već bilo moguće predstaviti način rada postojećih aparata za elektronsku identifikaciju.
"Već 300 aparata postoji u Crnoj Gori, još ih nije vidjela, a kamoli se pripremila za njihovu upotrebu Državna izborna komisija. Još nije prezentovan taj aparat, a dovoljan je jedan za prezentaciju. Dakle, ni članovima Radne grupe ni poslanicima. Suština je da ako već imate 300 aparata u Crnoj Gori, neko je trebalo da ih predstavi, da vidimo na koji način to funkcioniše, da li odgovara onome što smo upisali u zakon. Ti aparati se predstavljaju na sajmovima tehnike u Budvi ili negdje po Crnoj Gori, ali javnost ništa o njima ne zna", konstatuje Danilović.
Do sada je bilo potrebno prečešljati birački spisak, što po Daniloviću takođe nije trebalo da bude problem.
"Za birački spisak su važne tri baze podataka - izvor iz knjige rođenih, umrlih i državljanstvo. Ovdje se pravi komplikovana procedura i potvrđuju naše sumnje da te knjige nikada do sada nisu uredno vođene, a država ima obavezu da ih vodi. Kada napravite od te tri knjige jedinstvenu bazu, vi imate birački spisak", zaključuje Goran Danilović.
