Za veću delegatsku platu i ostale pogodnosti bh. političari spremni su na kojekakve poteze. Kako im ništa nije strano, pokazuju poslanici Bosanske stranke u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Pleho i Rasim Smajić. Njih dvojica su se u kandidatskom obrascu Centralne izborne komisije BiH izjasnili kao Srbi. Zahvaljujući tome će, unatoč skromnom broju glasova kojim su se jedva ugurali u Kantonalnu skupštinu, biti među pet zastupnika iz Kantona koji će biti imenovani u Dom naroda Federalnog parlamenta kao predstavnici srpskog naroda. Mijenjanje nacionalnih dresova pokazuje da je bh. društvo iz faze romantičnog nacionalizma, prešlo u interesnu.
Nakaradni izborni sistem, kojeg su brižljivo skrojili predstavnici međunarodne zajednice u praksi je doveden do apsurda. Sistem zasnovan na etničkoj i nacionalnoj, a ne građanskoj pripadnosti pokazuje karikaturalni ustroj bh. društva.
Slučaj Harisa Plehe i Rasima Smajića, koji su se kao poslanici Skupštine KS izjasnili kao Srbi, kako bi mogli biti birani u Dom naroda Federalnog parlamenta, na najbolji način pokazuje promašenost koncepta etničke reprezentacije.
“Neko može dvije godine biti Srbin, četiri Hrvat, pet godina Japanac, 22 godine Norvežanin, kako god mu je volja. Pitanje je zašto se niko nečega tako banalnog nije ranije sjetio? Vjerovatno zato što smo izašli iz krajnje uslovno rečeno romantičnog nacionalizma u onaj interesni. Ovaj sistem koji mi imamo, to omogućava. Ako postoji neka mogućnost da je iskoristite, i pri tome ne kršite zakon, a vama bude bolje, pitanje je da li bi je iko od nas zaobišao”, stav je publiciste i književnika Emira Imamovića.
Slični slučajevi poznati su od ranije. Haris i Rasim, time što su se izjasnili kao Srbi prekršili su Izborni zakon Bosne i Hercegovine - tvrdi predsjednik Naše stranke Denis Gratz. Naime, njima još uvijek traje mandat, kao vjećnicima u Gradskom vijeću, izabranim na lokalnim izborima 2012.godine, u kojem su se izjasnili kao "ostali".
“I to član 4.19 Izbornog zakona BiH, koji jasno propisuje da se za vrijeme trajanja mandata, osoba koja je prošla, kao kandidat, u određeno zakonodavno i drugo tijelo, ne može mjenjati svoje izjašnjavanje za vrijeme trajanja svog mandata. Najveću krivicu snosi Centralna izborna komisija BiH, koja je trebala pravovremeno reagovati. Trebali su utvrditi da su oni kao izabrani predstavnici u zakonodavnoj vlasti ranije se izjašnjavali drugačije nego sada”, pojašnjava Gratz.
Profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Mile Babić smatra da za ovakve poteze, pored pojedinaca, trebaju biti kažnjene i političke stranke iz kojih oni dolaze.
“To je takvo ruganje zakonu, takvo ismijavanje smisla zakona. Da se dva muslimana izjašnjavaju kao Srbi. Ovo zaslužuje kaznu ne samo političkih stranaka i njihovih vođa, već i predstavnika međunarodne zajednice”, tvrdi Babić.
Poslanik u Kantonalnoj skupštini Slaviša Šućur kaže kako je u BiH odavno sve moguće. On tvrdi kako ustavni sistem generiše da se jedino kroz pripadanje nekom od tri konstitutivna naroda može biti izabran u izvršnu ili zakonodavnu vlast.
“To je sada jedan od dokaza koliko je cijeli ustavni koncept, ali i onaj koji nalaže pripadnost nekom kolektivitetu, iznad građanskih i drugih ljudskih vrijednosti.To govori mnogo i o bh društvu. Ono što se nama desilo je totalni pad sistema vrijednosti i morala”, mišljenja je Šućur.
Mijenjanje nacionalnih dresova u podijeljenom bh. društvu pokazuje kako je novac ipak bitniji od pripadnosti.
“Očigledno nacionalna komponenta nije predominantna u BiH. Dominantnija je materijalna, novčana, gdje ljudi dobijaju apanaže od dvije, tri ili četiri hiljade eura za određeno mjesto u skupštini. To nije neki prevelik problem. Veći problem je obmanjivanje glasača”, smatra Dragan Bursać, novinar magazina Buka.
No, šta je sa osnovama političke etike i u kojoj mjeri je ona narušena?
“BiH nije nešto pretjerano moralna država, sa svojim entitetima, a pogotovo sa političarima koji već 20.godina sjede na grbači ovoga naroda. Ovi postupci samo potvrđuju moralni sunovrat u kojem se nalazi BiH sa sve stanovništvom”, odgovor je Bursaća.
Ipak, šaljivim Bosancima, vijest o novim Srbima potakla je inspiraciju. Pa se tako po društvenim mrežama piše kako se buduće sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta ne mogu održavati petkom. Naime, tog dana pripadnici islamske vjeroispovijesti obavljaju molitvu- džuma namaz. Građani smatraju da će upravo petkom nedostajati delegati iz Kluba Srba, jer će morati na džumu. Tako je BiH, nakon "Sejdić i Finci", dobila tandem "Pleho i Smajić", kao simbol nužnosti izmjene Izbornog zakona i načina izbora Doma naroda.
