Da su medijske slobode u Crnoj Gori ugrožene godinama se konstatuje u izvještajima relevantnih međunarodnih organizacija koje se bave medijima, poput Fridom Hausa (Freedom House) i Reportera bez granica (Reporters without borders).
Upozorenja na račun crnogorske vlasti stižu i iz Evropske unije (EU) zbog desetina nerasvijetljenih napada na novinare i medijske kuće u Crnoj Gori.
Izvještaji vodećih međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem medijskih sloboda i sve ono što u njima piše, ističe Danica Ilić iz Mreže za etičko novinarstvo iz Londona, trebalo bi da zabrinu vlasti u Crnoj Gori ali i u ostalim zemljama regiona jer se na osnovu takvih izvještaja formira slika o jednoj zemlji a na osnovu koje se potom kreiraju i određene politike prema toj državi.
Ilić u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi i da se plaši da vlastima u regionu nije toliko važno kakav im je rejting na globalnom planu.
"Svakako da bi trebalo da ih zabrine i trebalo bi da im bude važno šta se o njima misli i piše u svetu, šta piše u raznim izveštajima, šta smatraju oni koji na globalnom nivou kreiraju politiku, oni koji ocenjuju slobodu govora, slobodu misli i kretanja u jednoj maloj zemlji kakva je Crna Gora ali i Srbija i druge zemlje regiona. Ali bojim se, da ne kažem da sam sigurna, da oni koji su, na vlasti recimo u Crnoj Gori i Srbiji, imaju onaj palanački mentalitet, rade u lokalnom kontekstu. Sve dokle mogu da održavaju vlast u svom dvorištu njima neće biti važno kakav im je rejting na globalnom nivou", ukazuje Danica Ilić.
Novinari u Crnoj Gori suočavaju se sa nasiljem kriminalnih grupa i pritiscima političkog establišmenta, a od 76 slučajeva napada na novinare, koji su zabilježeni od 2004. godine, većina je i danas neriješena, piše Fridom haus.
Prema podacima organizacije Safe Journalist, regionalne platforme za zastupanje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, samo od 2016. godine zabilježena su 32 napada na novinare i medijske kuće u Crnoj Gori.
Među napadima su i posljednji vatrenim oružjem na novinarku Vijesti Oliveru Lakić, eksplozivna naprava ispred kuće Seada Sadikovića, i više napada na Tufika Softića, a ni nakon 14 godina nije rasvijetljeno ubistvo Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan.
Na problem nasilja nad novinarima u Crnoj Gori ukazuju i iz još jedne ugledne međunarodne organizacije – Reportera bez granica.
Naime, prema ovogodišnjem izvještaju te organizacije, iako je napredovala tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu, Crna Gora se zapravo nalazi na pretposljednjem mjestu u regionu kada su medijske slobode u pitanju. Lošije rangirana od Crne Gore je samo Makedonija.
U izvještaju Stejt dipartmenta za prošlu godinu konstatuje se da u 2017. nije bilo fizičkih napada na novinare, mada su mediji izvještavali o prijetnjama i napadima na imovinu predstavnika medija, posebno novinara koji rade za opozicione i nezavisne medijske kuće.
I Stejt dipartment podsjeća da su mnogi napadi iz prethodnih godina ostali neriješeni ili bez sudskih odluka.
Vuk Maraš iz regionalne Medijske asocijacije jugoistočne Evrope kaže za RSE da država Crna Gora nema alternativu osim da prione na posao i pravdi privede odgovorne za desetine napada na novinare i medijske kuće u Crnoj Gori.
"Ili to da uradi ili da snosi posljedice od međunarodne zajednice za koje mislim da su neminovne. Niko od nas ne želi da Crna Gora snosi posljedice poput usporavanja ili zaustavljanja evropskih integracija ili neke druge vrste diplomatskih mjera koje druge zemlje mogu da pokrenu protiv nas. Ali prosto jedini koji mogu da spriječe da se nešto tako desi su država i njeni organi koji bi radeći svoj posao pokazali primarno zemljama zapadne demokratije da su kredibilan partner i da mogu da se izbore sa svim slučajevima koji su bili u prošlosti", ističe Maraš.
A da je rizik od usporavanja ili potpunog zaustavljanja evropskih integracija Crne Gore realan, nagovijestio je i nedavno u Skoplju Evropski komesar za proširenje Johanes Han koji je poručio da Crna Gora iako je i dalje lider u regionu kad su u pitanju evropske integracije, može izgubiti taj epitet, ukoliko Brisel ne bude vidio jasan napredak u rješavanju slučaja napada na Oliveru Lakić, adekvatnu istragu sa jasnim rezultatima i posljedicama.
Takođe, Evropska komisija kritikovala je učinak Crne Gore u poglavljima 23 i 24 - onima koji se bave pravdom i osnovnim pravima - u svom najnovijem godišnjem izvještaju o napretku zemlje ka članstvu u EU.
U izvještaju se konkretno spominju politički motivisana otpuštanja u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) u cilju stavljanja javnog servisa pod kontrolu vladajuće partije kao i napadi na novinare kojima se Crna Gora mora posvetiti.
Danica Ilić kaže da nije previše ubijeđena da će pritisak EU na Crnu Goru da rasvijetli napade na novinare uroditi plodom.
Ilić smatra da će do promjena doći onda kada građani primoraju vlast da uradi nešto o tom pitanju.
"Napadi na moje kolege u Crnoj Gori su nešto što se jednostavno ne može tolerisati i to ne toleriše niko u slobodnom svetu. No ne vidim da EU i komesar Han koga sam imala prilike da slušam i vidim u Skoplju mogu mnogo toga da učine", pojašnjava Danica Ilić.
Izvjesnije je, smatra Ilić, da će građani stičući povjerenje u etičke medije natjerati vlasti da rasvjetljavaju napade na medije, poštuju profesionalna i ljudskih prava novinara.
"Sami građani će ih dovesti do toga", zaključuje Ilić.
Predstavnici crnogorske države su do sada uglavnom izbjegavali da komentarišu međunarodne izvještaje i kritike o stanju medijskih sloboda.
No, bilo je slučajeva relativizacije izrečenih ocjena o stanju medijskih sloboda u Crnoj Gori ali i pokušaja osporavanja tih zaključaka.
Tako je, reagujući na izvještaj Reportera bez granica iz 2010. godine u kojem je Crna Gora bila najgore plasirana u regionu o pitanju medijskih sloboda, tadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio da je riječ o paušalnim i neutemeljenim ocjenama.
Đukanović je od te organizacije tražio da saopšti ko su joj bili domaći izvori informacija na osnovu kojih je sačinila takav dokument.
Osim Đukanovića, izvještaje i negativne ocjene o medijskim slobodama u Crnoj Gori osporavali su i pojedini nižerangirani funkcioneri u tadašnjoj Vladi Crne Gore.
Facebook Forum