Ratni komandant Armije BiH u Srebrenici, Naser Orić, biće izručen Bosni i Hercegovini, saopštio je Federalni ured pravosuđa Švicarske.
Zahtjev za Orićevo izručenje je odobren, ali zbog sigurnosnih razloga nije saopšteno kada će stići u BiH.
Ovakva odluka švicarskog pravosuđa za većinu je očekivana, te nakon slučajeva Ganić i Divjak predstavlja još jedan udarac srbijanskom pravosuđu.
"Naser Orić će biti biće izručen Bosni i Hercegovini", potvrđeno je nakon ročišta tokom kojeg je pravosuđe Švicarske predstavilo Oriću zahtjeve za ekstradiciju iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
"Orić je na saslušanju naveo da se slaže da bude izručen Bosni i Hercegovini, na osnovu čega je omogućena ekstradicija po skraćenoj proceduri", kaže članica time njegove odbrane Lejla Čović.
"U situaciji kada postoje dva paralelna zahtjeva za izručenje onda se prednost prema švicarskim vlastima i prema Evropskoj konvenciji o ekstradiciji daje onoj zemlji čiji državljanin je potraživana osoba. Kako je Naser Orić državljanin samo BiH, i da se navodni događaj desio u BiH, u tom slučaju prioritet ima ona zemlja čiji je državljanin, a BiH je jučer (24. juni) dostavila i zahtjev za izručenje", navodi Čović.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović održao je u tim povodom u četvrtak vanrednu konferenciju za medije.
"Od početka smo smatrali da su pravo i pravda na našoj strani. Propao je još jedan pokušaj srbijanskog pravosuđa - unatoč potpisanim sporazumima o saradnji i protokolima koji su na snazi, iskustava sa slučajevima Divjak i Ganić - bespotrebno šikaniranje na naše građane. Srbija ne bi trebala više na ovakav način da se odnosi prema svojim susjedima. Posebno je neprihvatljiv ovakav tretman heroja odbrane Srebrenice u vrijeme obilježavanja 20. godišnjice genocida. Ovim je bespotrebno izgubljen momentum koji smo imali u poboljšanju odnosa BiH i Srbije, kao i bošnjačkog I srpskog naroda", izjavio je Izetbegović.
Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine Nezir Pivić potvrdio je informaciju rekavši da Orića u BiH očekuje do kraja sedmice, mada se zbog sigurnosnih razloga to ne može precizirati.
"Tamo stoji da se imala u vidu činjenica da je događaj bio u BiH, ali i da je lice iz BiH. Očekujemo da se izručenje dogodi do kraja sedmice, ali zbog sigurnosnih razloga ne možemo reći kada", rekao je Pivić.
"Odluka da Orić bude izručen Bosni i Hercegovini je očekivana", kaže Mirsad Tokača, direktor Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva. No, to sada znači da se pravosudni organi u državi moraju uozbiljiti.
"Čemu sva ta šarada i takvo ponašanje Srbije? Sada je pravi trenutak da dvije vlade, ministri pravde i tužioci sjednu i razriješe ovo za sva vremena. Ako postoje slučajevi, sumnje i dokazi treba da se ponašaju u skladu s Protokolom koji su potpisali i da se svi dokazi dostavljaju nadležnim tužilaštvima, Tužilaštvu BiH ili ukoliko je osumnjičeni na teritoriji Srbije, njihovom tužilaštvu i da se pokrenu procesi", ističe Tokača.
I u Udruženju "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa" ohrabreni su viješću švicarskih organa. Sada je atmosfera uoči obilježava 20. godišnjice genocida relaksiranija, nakon tvrdnji da se dženaza žrtvama neće održati ukoliko Orić ne bude pušten.
"Prestaće valjda hajka za Naserom. Dvadeset godina ga proganjaju samo zato što je preživio Srebrenicu. Ona odluka Odbora je bila samo uslov, ako je Naser tamo, onda nema svrhe ni obilježavati, mada je obilježavanje svetinja. Ja sam bila protiv takvog iznošenja u javnost. Sve drugo se trebalo upotrijebiti za puštanje Nasera, svi mogući drugi instrumenti zakonski, a ne trgovati sa dženazom i obilježavanjem", kaže Kada Hotić iz Udruženja "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa".
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nazvao je genocid u Srebrenici 1995. godine "najvećom prevarom u 20. vijeku", u reakciji na odluku švajcarskih pravosudnih oragana da Nasera Orića, ratnog komandanta Srebrenice, izruče BiH a ne Srbiji koja je za njim raspisala potjernicu.
Dodik je, takođe, izjavio je u Banjaluci da bi narod na referendumu u RS trebalo pitati - da li prihvataju ovakav Sud i Tužilaštvo BiH.
Nikad podignuta optužnica
Tužilaštvo BiH od 2009. godine kako je i navelo prilikom zahtjeva za izručenje Nasera Orića, ovaj predmet ima u svojoj nadležnosti, nakon što je ustupljen od Okružnog tužilaštva Bijeljina. Nikada, međutim nije podiglo optužnicu, što – kako navode predstavnici žrtava - znači da u BiH nema spremnosti da se zločini kazne i otkriju počinioci.
"Pravosudni su organi imali šest godina da donesu pozitivnu ili negativnu odluku oko Nasera Orića ili Dudakovića ili drugih slučajeva gdje je pretpostavljen zločinac, a zločina ima. Ovo je, zaista, sramna odluka", ističe Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske.
Sinan Alić, predsjednik Fondacije istina pravda pomirenje, za RSE konstatuje da su u cijelom slučaju krivci država i pravosuđe, odnosno njihova neozbiljnost što su se bh. građani uopšte našli u situaciji da ih se hapsi. Takva se praksa, prema riječima Alića, mora mijenjati.
"Svi oni ljudi, građani Bosne i Hercegovine, koji mogu biti potencijalni kandidati za Interpolove ili bilo kakve potjernice iz Beograda moraju biti oprezni. To sa druge strane znači da institucije BiH moraju biti ozbiljnije kada je riječ o zaštiti interesa njenih građana", ističe Sinan Alić.
Hapšenje Nasera Orića izazvalo je i zatezanje odnosa između Bosne i Hercegovine i Srbije. Naime, zbog njegovog hapšenja, a na sugestiju člana Predsjedništva BiH, odgođena je zvanična posjeta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.
Podsjetimo, Naser Orić uhapšen je 10. juna na granici između Francuske i Švicarske, a po potjernici Tužilaštva za ratne zločine Srbije koje ga sumnjiči za zločine počinjene u Zalazju kod Srebrenice.
Srbija je 22. juna zatražila njegovo izručenje, navodeći kako žrtve nisu saglasne da se predmet prebaci u nadležnost Bosne i Hercegovine.
Oko predmeta koji se tiče zločina u Zalazju postoje nedoumice s obzirom da je, kako navode njegovi advokati, to bilo predmetom, najprije optužnice, a potom i presude u Tribunalu u Hagu.
Naser Orić je oslobođen krivice za te događaje, a za zločine u Zalazju je navedeno kako nema dovoljno dokaza za njegovu odgovornost.
