Zemlje sa obala Sredozemlja uspjele su da zaštite mediteransku ishranu pečatom UNESCO-a. Među njima nema Crne Gore. Odgovor na pitanje zašto je to tako potražili smo od nekih kulinarskih profesionalaca, ali i dugogodišnjih promotera autohtone mediteranske kuhinje.
Mediteranska ishrana je uvrštena u listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO, pa su kuhinje Španije, Portugala, Italije, Hrvatske, Maroka, Grčke i Kipra sada zaštićeno kulturno dobro.
Zašto je mediteranska kuhinja među najzdravijima na svijetu, pojašnjava novinar i publicista Mašo Čekić, vrsni poznavalac i promoter mediteranske kulture ishrane.
"Značaj mediteranske ishrane je prevenstveno u načinu uzgoja jestivog ulja, povrća, voća, upotrebe začinskog bilja iz prirode i jestivih divljih trava. Sve je to obogaćeno suncem i morskom soli koja svemu i svačemu duž mediteranske obale daje specifičnost", navodi on.
Zajednička kandidatura za upis mediteranske ishrane na listu UNESCO počela je još prije pet godina. Kao temelj identiteta zemalja na obali Sredozemlja, kroz njene sastojke i običaje oslikavaju se kultura i identitet ljudi sa mediteranskih obala.
"U ishrani ima toliko maslinovog ulja, sa dosta ribe, gotovo svakodnevno i sa dosta grahorica. Ne treba zaboraviti da je Mediteran preživio zahvaljujući leći, ječmu, bobu, grašku kasnije naravno i žitaricama "amerikancima" pristiglim na evropsko tlo nakon Kolumbovih otkrića Amerike. Sve to daje specifičnost ishrani, a sve je to sa druge strane naučno i medicinski potvrđeno kao najpotrebnije i nazdravije za naš organizam i u tome je sva tajna".
Brojne su fešte na crnogorskom primorju koje slave mediteranske ukuse. Evo nas na jednoj u Gornjoj Lastvi:
Među zemljama koje su svoje nasljeđe mediteranske ishrane zaštitile kod UNESCO nema Crne Gore. Pitamo šta o tome misli Vuko Mitrović iz Udruženja šefova kuhinja.
"Da li je to propust nekoga iz ministarstava koja su morala da obrate pažnju na to ja ne znam, ali oni moraju da odrede jedan tim koji će brinuti i o našoj kuhinji i o našim ljudima. Ako ostavite da kuvari brinu o kuvarstvu i svom mjestu u svijetu onda oni neće imati vremena da kuvaju, da prate trendove, da školuju novi kadar. To je kritika na račun našeg ministarstva. Ako oni to ne budu uradili onda se mora tražiti neko treći da i mi nađemo naše mjesto pod suncem, jer smo mi jedna od ključnih mediteranskih država u tom pogledu", kaže Mitrović.
Mašo Čekić je razočaran ali ne i iznenađen.
"Ja se lično ne osjećam ni odgovornim ni krivim, jer sam među onima koji tu ishranu zagovaraju decenijama. Naši odgovorni, međutim se oglušuju da dođu, da posjete naše manifestacije, da nam budu dragi gosti ako ništa drugo. Njih ni tu nema i onda nije ni čudo što su zakasnili da uđu među evropski krug zemalja koje Svjetska zdravstvena organizacija izdvaja kao nacije koje treba da budu ugledne svima drugima bar po ishrani. Tu smo trebali da budemo među prvima ali i tamo smo zakasnili".
Mediteranska ishrana je uvrštena u listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO, pa su kuhinje Španije, Portugala, Italije, Hrvatske, Maroka, Grčke i Kipra sada zaštićeno kulturno dobro.
Zašto je mediteranska kuhinja među najzdravijima na svijetu, pojašnjava novinar i publicista Mašo Čekić, vrsni poznavalac i promoter mediteranske kulture ishrane.
"Značaj mediteranske ishrane je prevenstveno u načinu uzgoja jestivog ulja, povrća, voća, upotrebe začinskog bilja iz prirode i jestivih divljih trava. Sve je to obogaćeno suncem i morskom soli koja svemu i svačemu duž mediteranske obale daje specifičnost", navodi on.
Zajednička kandidatura za upis mediteranske ishrane na listu UNESCO počela je još prije pet godina. Kao temelj identiteta zemalja na obali Sredozemlja, kroz njene sastojke i običaje oslikavaju se kultura i identitet ljudi sa mediteranskih obala.
"U ishrani ima toliko maslinovog ulja, sa dosta ribe, gotovo svakodnevno i sa dosta grahorica. Ne treba zaboraviti da je Mediteran preživio zahvaljujući leći, ječmu, bobu, grašku kasnije naravno i žitaricama "amerikancima" pristiglim na evropsko tlo nakon Kolumbovih otkrića Amerike. Sve to daje specifičnost ishrani, a sve je to sa druge strane naučno i medicinski potvrđeno kao najpotrebnije i nazdravije za naš organizam i u tome je sva tajna".
Brojne su fešte na crnogorskom primorju koje slave mediteranske ukuse. Evo nas na jednoj u Gornjoj Lastvi:
Među zemljama koje su svoje nasljeđe mediteranske ishrane zaštitile kod UNESCO nema Crne Gore. Pitamo šta o tome misli Vuko Mitrović iz Udruženja šefova kuhinja.
"Da li je to propust nekoga iz ministarstava koja su morala da obrate pažnju na to ja ne znam, ali oni moraju da odrede jedan tim koji će brinuti i o našoj kuhinji i o našim ljudima. Ako ostavite da kuvari brinu o kuvarstvu i svom mjestu u svijetu onda oni neće imati vremena da kuvaju, da prate trendove, da školuju novi kadar. To je kritika na račun našeg ministarstva. Ako oni to ne budu uradili onda se mora tražiti neko treći da i mi nađemo naše mjesto pod suncem, jer smo mi jedna od ključnih mediteranskih država u tom pogledu", kaže Mitrović.
Mašo Čekić je razočaran ali ne i iznenađen.
"Ja se lično ne osjećam ni odgovornim ni krivim, jer sam među onima koji tu ishranu zagovaraju decenijama. Naši odgovorni, međutim se oglušuju da dođu, da posjete naše manifestacije, da nam budu dragi gosti ako ništa drugo. Njih ni tu nema i onda nije ni čudo što su zakasnili da uđu među evropski krug zemalja koje Svjetska zdravstvena organizacija izdvaja kao nacije koje treba da budu ugledne svima drugima bar po ishrani. Tu smo trebali da budemo među prvima ali i tamo smo zakasnili".
