Grupa hakera je navodno provalila u vladine dokumente koji sugerišu da je iranski predsjednik Ebrahim Raisi odobrio korištenje najmanje 100 biliona iranskih rijala (200 miliona dolara) za gušenje protesta širom zemlje izazvanih smrću Mahse Amini.
Hakeri, poznati kao Ustanak do svrgavanja, povezani s prognanom opozicionom organizacijom Mudžahedin-e Khalq (MKO), navodno su hakovali i objavili visoko povjerljivu prepisku između Glavnog štaba Oružanih snaga, štaba Thar Allah u Teheranu i Raisijeve kancelarije.
Štab Thar Allah, koji djeluje pod komandom Korpusa garde islamske revolucije (IRGC), ima zadatak da suzbije proteste u različitim dijelovima provincije Teheran.
Teheran MKO smatra terorističkom grupom. Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao odmah da provjeri autentičnost materijala koji su nosili oznaku "veoma povjerljivo".
Prepiska koja je procurila datira od početka novembra tokom perioda opsežnih protesta protiv vlade izazvanih smrću mlade djevojke u pritvoru u Iranu.
Prema dokumentima, Mohammad Bagheri, načelnik Glavnog štaba oružanih snaga, pisao je Raisiju tražeći hitnu dodjelu "najmanje 100 biliona rijala" kako bi se "okončala trenutna situacija". Sredstva su bila usmjerena na pokrivanje "bitnih stvari" koje su potrebne sigurnosnim snagama, uključujući vozila, odjeću, individualnu opremu i druge "neizbježne operativne troškove".
Kao odgovor na zahtjev, Gholamhossein Esmaili, šef Raisijevog ureda, napisao je vrlo povjerljivo i hitno pismo šefu Organizacije za planiranje i budžet u zemlji tražeći "neophodnu pomoć" za finansijski zahtjev.
Daljnji dokumenti koje je objavila hakerska grupa pokazuju da je Esmaili također tražio sredstva za sjedište Thar Allaha u Teheranu. Štab je zatražio od Raisija da izdvoji desetine milijardi rijala za suzbijanje studentskih protesta.
Povjerljiva prepiska poklapa se s izvještajima državne novinske agencije IRNA da je povećanje plata vojnog osoblja i osoblja za provođenje zakona za 20 posto odobreno u nacrtu godišnjeg amandmana na budžet.
Od septembra 2022. hiljade Iranaca izašlo je na ulice tražeći više sloboda i prava žena, a vlasti su odgovorile silom na najveću prijetnju islamskoj vladi od revolucije 1979. godine.
Hiljade su uhapšene, uključujući mnoge demonstrante, kao i novinare, advokate, aktiviste, branioce digitalnih prava i druge. Najmanje sedam demonstranata je pogubljeno nakon onoga što su grupe za ljudska prava i nekoliko zapadnih vlada nazvali "lažnim" suđenjima.
Aktivistkinja novinske agencije HRANA saopštila je da je više od 500 ljudi ubijeno tokom nereda, uključujući 71 maloljetnika, dok snage sigurnosti pokušavaju ugušiti široko rasprostranjeni bunt protiv vlasti.
