U Iranu su 1. marta, uz malu izlaznost, održana dva izbora koja bi trebala dovesti do novog saziva parlamenta i skupštine stručnjaka. Izbori su održani usred poziva na bojktot kako su mnogi nazvali “namještenog” glasanja.
Glasanje je počelo u osam sati ujutro po lokalnom vremenu. Više od 61 miliona ljudi u Iranu ima pravo da glasa za oko 15.000 kandidata za parlament sa 290 mesta i Skupštinu eksperata, uticajno veće sveštenika koji biraju iranskog vrhovnog vođu.
Ovo su prvi izbori od smrtonosnih protesta širom zemlje koji su izbili nakon smrti Mahse Amini u pritvoru u septembru 2022. godine. Amini je policija privela zbog navodnog nepoštovanja iranskih zakona o hidžabu.
Iranskim vladarima je potrebna velika izlaznost kako bi popravili svoj legitimitet nakon nemira, ali mnogi Iranci su rekli da neće glasati na "besmislenim" izborima na kojima se više od 15.000 kandidata za parlament od 290 mjesta. Djelomični rezultati se ne očekuju prije 2. marta.
Ugledne ličnosti, uključujući dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi, rekle su da će bojkotirati izbore, označavajući ih kao površne i unaprijed određene.
Državna agencija za ispitivanje javnog mnjenja ISPA, koja obično objavljuje česte podatke o anketama uoči izbora, objavila je 28. februara prve i jedine rezultate istraživanja. Prema njima je samo 38,5 posto ispitanika reklo da će "definitivno" glasati, a predviđena je izlaznost od 41 posto.
Odaziv je bio "dobar", izvještavaju državni mediji, ali svjedoci koji su razgovarali s Reutersom rekli su da je glasanje na većini biračkih mjesta u Teheranu i nekoliko drugih gradova bilo slabo. Zvaničnici su dva puta produžili vrijeme glasanja kako bi onima koji su kasnili omogućili da glasaju.
Apatija birača, podstaknuta općim nezadovoljstvom životnim standardom i suzbijanjem osnovnih ljudskih prava u Iranu, raste godinama.
Čak i prije smrti Mahse Amini koja je izazvala masovne proteste i pokret “Žene, život, sloboda” nemiri su se mjesecima širili Iranom kao odgovor na opadanje životnog standarda, zaostale plate i nedostatak socijalne pomoći.
Na posljednjim parlamentarnim izborima u februaru 2020., ISPA je predvidjela izlaznost od 52 posto, ali je stvarno učešće bilo 42,57 posto, što je bio historijski nizak nivo od dolaska Islamske republike na vlast 1979. godine.
Dok je pažnja uglavnom usmjerena na parlamentarne izbore, možda je ipak značajnije glasanje za Skupštinu stručnjaka. Skupština od 88 poslanika, čiji se članovi biraju na osmogodišnji mandat, ima zadatak da imenuje sljedećeg vrhovnog lidera. S obzirom da Khamenei ima 84 godine, sljedeća skupština će možda morati imenovati njegovog nasljednika.
Analitičari i aktivisti rekli su da su izbori bili “namješteni” jer je dozvoljeno da se kandiduju samo kandidati koje je provjerilo i odobrilo Vijeće staratelja. Vijeće se sastoji od šest klerika i šest pravnika koje direktno i indirektno imenuje Khamenei.
U desetinama audio i pisanih poruka poslanih iranskom servisu Radija Slobodna Evropa Radio, mnogi su rekli da su se opredijelili protiv glasanja jer su izbori bili "besmisleni”.
Aktivisti i opozicione grupe objavljuju izjave na društvenim mrežama u kojima tvrde da bi visoka izlaznost legitimirala islamsku republiku.
Uoči izbora, vlasti su uhapsile nekoliko osoba zbog navodnog pozivanja na bojkot.
