Inzkov izvještaj Vijeću sigurnosti o BiH negativan i kritički

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko objavio je izvještaj o situaciji u BiH koji će početkom naredne sedmice prezentirati Vijeću sigurnosti UN-a. Izvještaj je negativan, a situacija je ocijenjena složenijom nego prilikom prethodne analize, sačinjene prošle godine.

Analizirajući političku krizu u BiH od opštih izbora, održanih prošle godine, do danas Inzko između ostalog kaže da su se političke stranke ''upustile u beskrajnu seriju igara moći na svim nivoima vlasti, da su politički manevri i stalne smjene vladajućih struktura stavljeni u prvi plan u odnosu na goruće probleme građana'', te da je još uvijek prisutno negiranje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, naročito u Republici Srpskoj.

„Izjave visokorangiranih zvaničnika RS-a, kao i radnje koje oni poduzimaju, a koje imaju za cilj smanjenje nadležnosti državnih organa, izazivaju duboke sumnje u pogledu privrženosti sadašnjeg vodstva RS-a najosnovnijim aspektima Dejtona, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH'', navodi Inzko u izvještaju.

Ništa manje negativan izvještaj visoki predstavnik uputio je i prošle godine, no reakcija međunarodne zajednice je izostala.

To je jasna poruka, kažu analitičari, da međunarodna zajednica nema više namjeru odlučivati umjesto bh. političara i da je preuzela ulogu posmatrača.

Profesor Slavo Kukić smatra da je ovakav stav međunarodne zajednice preuranjen jer nije završila svoj dio posla.

„Ova analiza pokazuje da visoki predstavnik i institucije međunarodne zajednice u BiH, koje su garant Dejtonskog sporazuma, koje su tim činom preuzele obavezu za stabiliziranje BiH kao države i društva, ponašaju se kao vanjski promatrači i ne koriste nikako svoje ovlasti koje proizlaze iz Dejtonskog sporazuma kako bi se ti negativni trendovi zaustavili. Ako je to tako i ako domaća politička klasa se navikla na to da međunarodna zajednica ima ulogu pasivnog promatrača, onda su logične i reakcije predstavnika domaće političke klase, kao što je jučerašnja reakcija Dodika i Čovića koji osuđuju Inzka i međunarodnu zajednicu za sve negativne trendove BiH“, ocjenjuje Kukić.

Vladajući ne žele funkcionalnu državu

Miloš Šolaja, iz Centra za međunarodne studije u Banjoj Luci, pak smatra da je vrijeme da političari u BiH pokažu jesu li spremni da sudbinu zemlje uzmu u svoje ruke i da prihvate takvu vrstu odgovornosti.

„Prije svega ta neodgovornost domaćih predstavnika koju je unijelo postojanje međunarodne zajdnice sada upućuje na činjenicu da domaći lideri moraju da budu odgovorni. Ali to se neće desiti tek tako i preko noći. Prema tome, ovo zaista moramo da shvatimo kao jednu priliku da se uzme situacija u svoje ruke i da se uzme upravljanje zemljom u svoje ruke da bi sutra mogla da bude spremna za ulazak u evropske i evroatlantske integracije. Činjenica je da sa OHR-om i sa bilo kojim drugim međunarodnim institutom koji ima direktna ovlašćenja to neće biti moguće“, smatra Šolaja.

Profesor Šaćir Filandra mišljenja je da BiH, uvažavajući njene specifičnosti, nije još uvijek u prilici da rješava sama sopstvene probleme.

„U svakom slučaju BiH kao nijedna država u svijetu, a posebno BiH u ovoj situaciji, ovako konfliktno društvo, sa ovako nenaklonjenim okruženjem, ne može biti izolirano od prisustva principa i institucija međunarodne zajednice. Rješenje nije postojeći OHR s obzirom da u ovakvom kapacitetu i na ovaj način pokazao se apsolutno nedjelotvornim i nezainteresiranim za situaciju u zemlji. Oni samo registriraju trendove, ništa ne rade na poboljšanju, nije izvršen transfer OHR-a na delegaciju ureda EU ovdje“, kaže Filandra.

Novinar i političar Peđa Kojović ocjenjuje da vladajućim strukturama nije u interesu da naprave funkcionalnu državu, jer u takvoj državi ne bi mogli ostvarivati svoje sopstvene ciljeve. S druge strane međunarodna zajednica sada testira domaće vlasti da vidi jesu li u stanju preuzeti odgovornost.

„Mislim da su dvije prethodne godine pokazale da ova vladajuća koalicija ima neki otpor prema euroatlantskim integracijama. Oni se verbalno zalažu za njih, ali sve što rade u praksi vodi BiH u suprotnom pravcu. Njihove lične i političke ambicije ne bi bile moguće u takvom okruženju i na neki način je neprirodno očekivati od ovih ljudi da sami pristanu na kraj svoje političke karijere i da snose odgovornost za ovo što su do sada uradili. Međunarodna zajednica je dosta učinila u smislu pomoći BiH, ali oni jednostavno osjećaju da je vrijeme da se vidi da li smo mi u stanju sami donositi odluke, sami preuzeti odgovornost za svoju budućnost. I iako se nama koji živimo ovdje čini da to očigledno nismo, oni žele da testiraju tu našu sposobnost i zato se povlače“, smatra Kojović.

Kukić upozorava da bez asistencije međunarodne zajednice u BiH niko ne može predvidjeti budućnost BiH:

„Ne iskoristi li međunarodna zajednica ovlasti koje su joj date Dejtonskim sporazumom, negativni trendovi u BiH će se nastaviti, s mogućnošću različitih scenarija u doglednoj budućnosti.“

Filandra, pak, tvrdi da bez obzira na nespremnost domaćih političara da uzmu kormilo u svoje ruke i mnoštvo neprijatelja Bosne i Hercegovine, ova zemlja će ipak opstati.

„Svi koji se nadaju da će se ovdje ponovo napraviti balkanska krčma u kojoj su ugašena svjetla, gdje se svak hvata za noževe i stolice, mislim da se to neće desiti“, zaključuje Filandra.