Direktna strana ulaganja u BiH u ovoj godini mogla bi biti najmanja u posljednjih 10 godina. Izuzetno loš poslovni ambijent i stalna politička nestabilnost očigledno sve više odbijaju strane investitore od BiH. Potrebne su hitne sistemske promjene privrednog sistema, i reforme ukoliko se žele privući ozbiljni ulagači, smatraju analitičari.
Prema podacima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u periodu od 1. januara do 30. septembra 2014. godine ukupna DSU u BiH iznosila su 208,5 miliona konvertibilnih maraka (KM), što je oko 50 posto manje u odnosu na prošlu godinu.
Direktne strana ulaganjau BiH 2013. godine iznosila su 418 miliona KM.
Diretor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Momir Tošić smatra da bez stabilizacije političkih prilika i ozbiljnih reformi neće biti ni stranih ulaganja.
“Bez tih velikih reformi mi apsolutno ne možemo očekivati da će doći do priliva stranih investicija. Mora se mijenjati i odnos bankarskog sistema koji mora omogućiti onima koji žele ulagati u BiH uslove bar približne onima koje imaju u EU i okruženju”, objašnjava Tošić.
Privrednici iz Njemačke, koja je najveći trgovinski partner BiH sa obimom trgovinske razmjene od 1,5 milijardi evra, takođe smatraju da se treba dosta uraditi na poboljšanju privrednog ambijenta kako bi se privukli investitori.
Šef biroa Predstavništva njemačke privrede u BIH (AHK BiH), Alexander Märdian mišljenja je da BiH kao zemlja ima potencijala posebno u prerađivačkoj industriji, ali je kao zemlja za investiranje nepoznata.
“Institucije u BiH bi trebale intenzivnije raditi na promociji svoje zemlje kako bi došlo do većih investicija . Investiciona klima u BiH je nepovoljna zbog lošeg Zakona o radu, i on se mora mijenjati. Takođe tu su i indierktni porezi koji se moraju reformisati, ali i rješavanje problema ogromne birokratije koja ne doprinosi investiranju u BiH,” smatra Märdian.
Bosna i Hercegovina je odavno na crnoj listi za ulagače i zato ne treba da čudi da se od 2011. godine svake godine bilježi sve manje stranih ulaganja, kaže ekonomistica Svjetlana Cenić.
“Bosna i Hercegovina je odavno na listi zemalja koje šalju najnegativnije poruke kada su u pitanju bilo kakve investicije, pa i domaće. Oni razmišljaju da li da okreče ili parket da promijene, a kamo li da šta investiraju. Politička klima je takva i korupcija tolika da jednostavno niko ovdje neće da dolazi. Kapital je kao zec na prvi šušanj pobjegne. Zbog svega toga BiH će i dalje da bude na toj crnojlisti”, ocjenjuje Cenićeva.
Prema mišljenju ekonomiste Zorana Pavlovića, BiH trebaju ozbiljni ulagači, a ne onakvi kakvi su dolazili do sada.
“U BiH su dolazili samo oni koji su mogli da opljačkaju nešto odnosno da u u najkraćem roku vrate uložena sredstva. U nastavku investicija su zloupotrebljavali našu nesposobnost. Kao primjere naveo bi slovenečki Tuš ili slučaj zvorničkog Birača. Kako trenutno stvari stoje neće biti ništa bolje ni sa Rafinerijom u Brodu u koju su investirali Rusi. Nedavno je obljavljeno da je rafinerija u gubitku 26 miliona KM što prevazilazi vrijednost imovine”, ističa Pavlović.
Iako političari stalno govore kako je potrebno povećati investicije, prema mišljenju direktora Ekonomskog instituta RS Alekse Milojevića, do toga neće doći ni u budućnosti:
“BiH je malo i rizično područje. Rizik ulaganja je vrlo visoko jer je zemlja ekonomski veoma pala", kaže Milojević
Gdje se nalazi BiH najbolje pokazuju podaci da su strana ulaganja na globalnom nivou u 2013 godini iznosila 1,45 triliona dolara što je povećanje od devet odsto u odnosu na godinu ranije.
Kako i u narednim godinama ekonomisti predviđaju pad ulaganja u BiH, smatraju datreba pokrenuti sopstvena ulaganja za što su potrebne duboke sistemske promjene postojećeg privrednog sistema.
Ovo će biti vrlo teško izvesti na demokratski način , sa postojećom neprolazno generacijom političara, mišljenja je Milojević.
“Do promijene mora doći. Ako nije došla na izborima ona će doći nasilnim putem jer se BiH vrlo brzo približava granicama socijalne izdržljivosti. Propadanje ekonomije će se nastaviti. Vlasti koje dolaze će to samo još ubrzati i mi ćemo se približiti granici kada narod neće moći više podnositi siromaštvo“, procjenjuje Milojević.
