Srpsko građansko vijeće - Pokret za ravnopravnost, osnovano je 1994. godine i svih godina postojanja u prvom planu djelovanja ova nevladina organizacija imala je promociju ravnopravnosti, odnosno ukidanje diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti za sve narode u BiH.
Kako u ovoj nevladinoj organizaciji gledaju na prisutne podjele u zemlji, konstituisanje vlasti nakon izbora i povratak izbjeglica, govori predsjednik SGV-a Sretko Radišić.
Radišić: Bojim se da je ta logika ili nelogika podjela sa političkih vrhova zahvatila i nevladin sektor, zavisno kom dijelu BiH pripadaju nevladine organizacije, odnosno kom entitetu. Evo najsvježijeg primjera - obilježavanje 25. novembra, što je jedan od najvažnijih antifašistčkih datuma u Bosni i Hercegovini, dan kada se obilježava Prvo zasjedanje ZAVNOBIH -a održano u Mrkonjić Gradu. Nisu ni sve organizacije antifašističkog predznaka, bilo da djeluju u Federaciji BiH, odnosno Republici Srpskoj, na jednak način pristupili obilježavanju tog značajnog istorijskog datuma. Nažalost, to je tako danas poslije 67 godina.
Radišić: Mislim da to nije dobro što se i na ovaj način prolongira i produbljuje politika jednog perioda koji je iza nas. Međutim, ono što mene, ipak, ohrabruje jeste da je SDP povećao nivo svog uticaja u svim segmentima parlamentarnog organizovanja. Cijenim, također, da je iskorak novoizabranog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji je dao izvinjenje za sve nevine žrtve srpske nacionalnosti koje su se desile u ratu u BiH, vrlo značajnan i da otvara prostor za uspostavu lakšeg i otvorenijeg političkog dijaloga u narednom periodu.
Radišić: Dosadašnja primjena ove odredbe nije, bar prema analizama SGV-a, dala ohrabrujuće rezultate u oba entiteta. Dakle, vidimo uz političku volju u narednom periodu da se u izgradnji glavnih institucija vlasti, javnom sektoru, posebno školstvu i zdravstvu, te u privredi ova odredba može u značajnoj mjeri da sprovede i da se na taj način pozicija građana konkretno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u RS-u, i srpske u Federaciji, i da ne iskažemo nepravednost prema svim drugim, manjinskim i etničkim grupacijama, dovede u puno povoljniji, odnosno ravnopravniji odnos nego što je to danas.
Radišić: Ovaj proces je, maltene, u višegodišnjem zastoju. Povratak kao nedovršen proces je uslov i pretpostavka za pravedniji popis stanovništva u narednom periodu. Ako im vlast ponudi više motiva ili razloga za povratak vjerujem da će ovaj proces dobiti novi zamah, a što je općenito dobro za cijelu BiH, normalizaciju unutrašnjih odnosa, ali i povoljnije za put BiH ka Evropskoj uniji.
Srpsko građansko vijeće, kako kaže predsjednik Sretko Radišić, svih godina se borilo za nesmetan povratak izbjeglih i raseljenih svojim kućama ukazujući da su zakoni koje je vlast donosila često bili diskriminatorski, umjesto da su povećavali ravnopravnost povratnika.
Kako u ovoj nevladinoj organizaciji gledaju na prisutne podjele u zemlji, konstituisanje vlasti nakon izbora i povratak izbjeglica, govori predsjednik SGV-a Sretko Radišić.
RSE: Tokom dosadašnjih rasprava o ustavnim reformama u BiH u prvi plan se često ističe ono što dijeli i teritorij i ljude. Mogu li se, gospodine Radišiću, tome adekvatno suprotstaviti nevladine organizacije?
Radišić: Bojim se da je ta logika ili nelogika podjela sa političkih vrhova zahvatila i nevladin sektor, zavisno kom dijelu BiH pripadaju nevladine organizacije, odnosno kom entitetu. Evo najsvježijeg primjera - obilježavanje 25. novembra, što je jedan od najvažnijih antifašistčkih datuma u Bosni i Hercegovini, dan kada se obilježava Prvo zasjedanje ZAVNOBIH -a održano u Mrkonjić Gradu. Nisu ni sve organizacije antifašističkog predznaka, bilo da djeluju u Federaciji BiH, odnosno Republici Srpskoj, na jednak način pristupili obilježavanju tog značajnog istorijskog datuma. Nažalost, to je tako danas poslije 67 godina.
Cijenim, da je iskorak Bakira Izetbegovića, koji je dao izvinjenje za sve nevine žrtve srpske nacionalnosti koje su se desile u ratu u BiH, vrlo značajnan i otvara prostor za uspostavu lakšeg i otvorenijeg političkog dijaloga.
RSE : Kako gledate na stvaranje nacionalnih saveza kao moguće platforme za konstituisanje vlasti nakon oktobarskih izbora?
Radišić: Mislim da to nije dobro što se i na ovaj način prolongira i produbljuje politika jednog perioda koji je iza nas. Međutim, ono što mene, ipak, ohrabruje jeste da je SDP povećao nivo svog uticaja u svim segmentima parlamentarnog organizovanja. Cijenim, također, da je iskorak novoizabranog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji je dao izvinjenje za sve nevine žrtve srpske nacionalnosti koje su se desile u ratu u BiH, vrlo značajnan i da otvara prostor za uspostavu lakšeg i otvorenijeg političkog dijaloga u narednom periodu.
RSE: SGV je jedna od nevladinih organizacija koje su se zajedno izborile za ustavnu ravnopravnost naroda, konstitutivnost na cijelom prostoru BiH. Nakon Odluke Ustavnog suda iz jula 2000. godine, ima li očekivanih rezultata ?
Radišić: Dosadašnja primjena ove odredbe nije, bar prema analizama SGV-a, dala ohrabrujuće rezultate u oba entiteta. Dakle, vidimo uz političku volju u narednom periodu da se u izgradnji glavnih institucija vlasti, javnom sektoru, posebno školstvu i zdravstvu, te u privredi ova odredba može u značajnoj mjeri da sprovede i da se na taj način pozicija građana konkretno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u RS-u, i srpske u Federaciji, i da ne iskažemo nepravednost prema svim drugim, manjinskim i etničkim grupacijama, dovede u puno povoljniji, odnosno ravnopravniji odnos nego što je to danas.
RSE: I dalje su neravnopravnost i diskriminacija na djelu, što, između ostalog, onemogućava povratak izbjeglih i raseljenih. Kako, inače, ocjenjujete ovaj proces?
Radišić: Ovaj proces je, maltene, u višegodišnjem zastoju. Povratak kao nedovršen proces je uslov i pretpostavka za pravedniji popis stanovništva u narednom periodu. Ako im vlast ponudi više motiva ili razloga za povratak vjerujem da će ovaj proces dobiti novi zamah, a što je općenito dobro za cijelu BiH, normalizaciju unutrašnjih odnosa, ali i povoljnije za put BiH ka Evropskoj uniji.
Srpsko građansko vijeće, kako kaže predsjednik Sretko Radišić, svih godina se borilo za nesmetan povratak izbjeglih i raseljenih svojim kućama ukazujući da su zakoni koje je vlast donosila često bili diskriminatorski, umjesto da su povećavali ravnopravnost povratnika.
