Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravio je u službenom dvodnevnom posjetu Češkoj gdje je lobirao za prijem Hrvatske u članstvo EU.
Podršku je dobio od svoga domaćina, najpoznatijeg euroskeptika Vaclava Klausa, koji je istaknuo da bez obzira na očite ekonomske i financijske probleme koji potresaju Uniju, proces proširenja ne smije biti zaustavljen.
Predsjednik Josipović je u razgovoru za RSE upozorio da bi se cijela hrvatska ekonomija mogla urušiti, te najavio da će sa čelnicima političkih stranaka razgovarati o stanju u zemlji, idućim koracima, ali i istaknuo kako smatra da se datum referenduma o ulasku u EU i parlamentarni izbori ne bi trebali podudariti.
Hrvatski predsjednik je, uz ostalo, otkrio ima li utjecaja na predsjednika RS-a Milorada Dodika, te pojasnio što je hrvatska politika prema BiH.
Josipović: Suradnja sa Haškim sudom je jedan od važnih mjerila. To smo i mi iskusili i to na vrlo detaljnim problemima i vrlo detaljno se promatrala naša suradnja. Siguran sam da će i suradnja Srbije, posebno kada je riječ o Hadžiću i Mladiću, biti pomno promatrana. Ne vjerujem da, ako se utvrdi krivnja Srbije za neizručenje, da bi ona mogla ući u EU. Uvijek ostaje varijanta da su negdje pobjegli, ali to onda treba jasno i pokazati. Neodrživa bi bila situacija u kojoj bi postojala sumnja ili dokazi da su oni u Srbiji a da se izručenje ne provede.
Josipović: Na to gledam kao na jedan relikt zločinačke Miloševićeve politike koji je optuživao po političkom kriteriju. Vidjeli smo u slučaju gospodina Purde i temeljom izjava koje su dobijene pod torturom da je cijela ta priča ušla u neku pravnu proceduru, onda se pravno treba i razriješiti. Naravno da je to nezgodno kada se to rješava povodom uhićenja. Mislim da je dobro što se vrlo brzo reagiralo i Srbija je odmah odustala od progona ali mislim da do toga uopće nije moralo doći. Zato mislim da treba iskoristiti politiku suradnje i pomirenja, koja je već uzela zamaha. Državna odvjetništva već surađuju, policije surađuju. To treba do kraja iskoristiti i prevenirati slične slučajeve. I na našoj strani je bilo sličnih slučajeva. Mislim da državna odvjetništva moraju sjesti i moraju pročešljati sve slučajeve, vidjeti šta spada u kazneno pravosuđe, a što ne. Previše je th slučajeva koji su se koncentrirali trenutno i koji dolaze iz Srbije i mislim da bi Srbija trebala na neki način tu biti predvodnica jer je kod nje očito najviše slučajeva u ovom trenutku u raščišćavanju tih stvari.
Josipović: Mislim da sada Hrvatska ima precizno formuliranu politiku. Gospođa Kosor i ja smo dali zajedničku izjavu, gdje smo definirali temeljni interes Hrvatske i temeljni donos Hrvatske prema BiH. Nama je u interesu da BiH bude funkcionirajuća, demokratska zemlja, koja će sutra biti u NATO i EU. Mi smo tu da pomognemo. Više puta sam bio u BiH i mislim da sam uspio potaći neke dobre vibracije. BiH je zemlja s veliki problemima, zemlja koja nam graniči, pa se ti problemi i kod nas reflektiraju. Jedno od najvažnijih je i položaj Hrvata u BiH, gdje mislim da je sada potpuno nesporno i među Hrvatima i među Bošnjacima i Srbima to da nacionalno pitanje u smislu jednakopravnosti nije riješeno na zadovoljavajući način i da će se kroz naredni period, kao jedan od prioriteta, morati i taj problem riješiti.
Nacionalna afirmacija
Josipović: Poruka je ona koja je politika Republike Hrvatske da mi podržavamo cjelovitu BiH, ali smo spremni surađivati sa svima u BiH. Posebno treba imati na umu da je sa područja RS tijekom rata protjerano gotovo 200.000 Hrvata, da je interes Hrvata, ali i RS i BiH, da se ti ljudi vrate, da koriste funkcionalno svoju imovinu, da se razvije gospodarska aktivnost, da se razvije i prekogranična suradnja. Sutra kada budemo u EU bit će potpuno nevažno da li ste u Slavonskom ili Bosanskom Brodu. Treba živjeti to buduće vrijeme, a ne svoje pozicije graditi na starim grijesima iz rata, koji su zaista veliki. Na nama je da te pogreške ispravimo. Kako bi se moglo zamisliti da bi se ublažio problem ljudi ako ne bi smo imali kontakte?
Josipović: Svi utječemo jedni na druge. Ne pretendiram nikome u regiji soliti pamet, niti popovati, ali kanim promovirati vrijednosti za koje se zalažem, slušati druge i prihvaćati njihove argumente i mislim da je jedini put suradnje i napretka u regiji.
Josipović: Politika Republike Hrvatske je da svako ima pravo na povratak i svako ima pravo na svoju imovinu. Naravno tu ima jako puno praktičnih problema. Neki problemi su već riješeni. Neki su se judi vratili i dobili su nazad svoje obnovljene kuće. Neki nisu jer za to treba puno novaca i strpljenja i zato smo na političkoj razini dogovorili projekt koji uključuje i međunarodnu donatorsku konferenciju koja bi pomogla da oni ljudi koji se s jedne strane žele vratiti riješe svoj problem u Hrvatskoj, a oni koji ne iz raznih obiteljskih ili bilo kojih drugih razloga da imse pomogne da se skrase u Srbiji.
Josipović: Kao što i mi u Hrvatskoj poštujemo svaku nacionalnu manjinu i želimo omogućiti maksimalnu nacionalnu afirmaciju u okviru hrvatskog političkog korpusa, znamo da imamo i posebno izborno zakonodavstvo i posebna prava situirana u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnim manjina, tako se sukladno Ustavu ali i neovisno o pravu i politici iz kulturnih razloga, iz nacionalnih razloga, brinemo o hrvatskoj nacionalnoj manjini u svim zemljama. Normalno je da je dio toga i pravo ljudi da se izjasne kao Hrvati i da onda, ako u zemlji postoje specifični propisi koji se odnose na političku participaciju nacionalnih manjina, da to i koriste. U Crnoj Gori postoje propisi koji omogućavaju nacionalnim manjinama da, ako su prešli određeni udio u populaciji, sudjeluju po posebnim propisima u parlamentarnom životu. Mislim da je normalno da Hrvati iskoriste tu mogućnost. Inače su se pokazali kao lojalni građani Crne Gore koji su uvijek pri političkim odlukama na neki način doprinosili napretku te nama prijateljske zemlje.
Josipović: Situacija je dosta komplicirana i nije sjajna, primarno bih rekao iz ekonomskih razloga. Izostale su reforme o kojima smo mislili da će okrenuti situaciju u korist napretka. Ta zadaća još stoji pred našom Vladom. Mislim da Vlada stalno mora pratiti i promatrati što se događa, reagirati mjerama. Sadašnje stanje što se tiče gospodarstva bih možda čak nazvao stanjem hitnosti i opasnosti da nam se ekonomija potpuno ne uruši. Broj nezaposlenih raste, generira socijalni problemi i nezadovoljstva. Upravo zato sam za kraj tjedna sazvao sve političke parlamentarne stranke. Želim sa čelnicima svih stranaka razgovarati o trenutnom stanju u zemlji, kako gledaju na prosvjede, kao gledaju na hrvatski put u EU i naravno kako gledaju na vrijeme narednih izbora. Volio bih vidjeti kako politička scena diše u tom pravcu. Posebno me brine mogući negativni interakcija parlamentarnih izbora i referenduma za EU. Osobno smatram referendum vrhunskim nacionalnim interesom koji ne treba ugroziti tako da miješamo kruške i jabuke i da se u isto vrijeme ili približno isto vrijeme odigravaju ta dva prevažna događaja za hrvatsku politiku.
Podršku je dobio od svoga domaćina, najpoznatijeg euroskeptika Vaclava Klausa, koji je istaknuo da bez obzira na očite ekonomske i financijske probleme koji potresaju Uniju, proces proširenja ne smije biti zaustavljen.
Predsjednik Josipović je u razgovoru za RSE upozorio da bi se cijela hrvatska ekonomija mogla urušiti, te najavio da će sa čelnicima političkih stranaka razgovarati o stanju u zemlji, idućim koracima, ali i istaknuo kako smatra da se datum referenduma o ulasku u EU i parlamentarni izbori ne bi trebali podudariti.
Hrvatski predsjednik je, uz ostalo, otkrio ima li utjecaja na predsjednika RS-a Milorada Dodika, te pojasnio što je hrvatska politika prema BiH.
RSE: Očekuje se da Hrvatska okonča pregovore s EU polovicom godine. Da li će se to po vašem mišljenju dogoditi?
Josipović: Mislim da su realni izgledi. Hrvatska je u velikoj mjeri već do sada ispunila svoje kriterije. Ostalo je još ono što bi smo nazvali finim poliranjem. Mislim da Hrvatska to može učiniti krajem 6. mjeseca i mislim da će to Evropa prepoznati. Moguć je i drugi scenarij - da se od nas bude očekivalo još malo rada. Mi smo svjesni da je potrebno učiniti još jedan dodatni napor i to činimo.
RSE: Više puta ste ponavljali da je budućnost regije u EU i da svaka od zemalja ima svoj put. Milite li da Srbija može u Evropu a da ne izruči Mladića i Hadžića Haškom tribunalu?
Josipović: Suradnja sa Haškim sudom je jedan od važnih mjerila. To smo i mi iskusili i to na vrlo detaljnim problemima i vrlo detaljno se promatrala naša suradnja. Siguran sam da će i suradnja Srbije, posebno kada je riječ o Hadžiću i Mladiću, biti pomno promatrana. Ne vjerujem da, ako se utvrdi krivnja Srbije za neizručenje, da bi ona mogla ući u EU. Uvijek ostaje varijanta da su negdje pobjegli, ali to onda treba jasno i pokazati. Neodrživa bi bila situacija u kojoj bi postojala sumnja ili dokazi da su oni u Srbiji a da se izručenje ne provede.
RSE: Kako ocjenjujete situaciju u regiji nakon hapšenja umirovljenog generala Armije BiH, Jove Divijaka, isti dana kada je Srbija odustala od gonjenja Tihomira Purde?
Josipović: Na to gledam kao na jedan relikt zločinačke Miloševićeve politike koji je optuživao po političkom kriteriju. Vidjeli smo u slučaju gospodina Purde i temeljom izjava koje su dobijene pod torturom da je cijela ta priča ušla u neku pravnu proceduru, onda se pravno treba i razriješiti. Naravno da je to nezgodno kada se to rješava povodom uhićenja. Mislim da je dobro što se vrlo brzo reagiralo i Srbija je odmah odustala od progona ali mislim da do toga uopće nije moralo doći. Zato mislim da treba iskoristiti politiku suradnje i pomirenja, koja je već uzela zamaha. Državna odvjetništva već surađuju, policije surađuju. To treba do kraja iskoristiti i prevenirati slične slučajeve. I na našoj strani je bilo sličnih slučajeva. Mislim da državna odvjetništva moraju sjesti i moraju pročešljati sve slučajeve, vidjeti šta spada u kazneno pravosuđe, a što ne. Previše je th slučajeva koji su se koncentrirali trenutno i koji dolaze iz Srbije i mislim da bi Srbija trebala na neki način tu biti predvodnica jer je kod nje očito najviše slučajeva u ovom trenutku u raščišćavanju tih stvari.
RSE: Stalno se govori i piše o tome da Hrvatska nema formuliranu politiku prema BiH. Kakav je interes Hrvatske u BiH?
Josipović: Mislim da sada Hrvatska ima precizno formuliranu politiku. Gospođa Kosor i ja smo dali zajedničku izjavu, gdje smo definirali temeljni interes Hrvatske i temeljni donos Hrvatske prema BiH. Nama je u interesu da BiH bude funkcionirajuća, demokratska zemlja, koja će sutra biti u NATO i EU. Mi smo tu da pomognemo. Više puta sam bio u BiH i mislim da sam uspio potaći neke dobre vibracije. BiH je zemlja s veliki problemima, zemlja koja nam graniči, pa se ti problemi i kod nas reflektiraju. Jedno od najvažnijih je i položaj Hrvata u BiH, gdje mislim da je sada potpuno nesporno i među Hrvatima i među Bošnjacima i Srbima to da nacionalno pitanje u smislu jednakopravnosti nije riješeno na zadovoljavajući način i da će se kroz naredni period, kao jedan od prioriteta, morati i taj problem riješiti.
Nacionalna afirmacija
RSE: Često se sastajete sa Miloradom Dodikom. Koja je Vaša poruka njemu?
Josipović: Poruka je ona koja je politika Republike Hrvatske da mi podržavamo cjelovitu BiH, ali smo spremni surađivati sa svima u BiH. Posebno treba imati na umu da je sa područja RS tijekom rata protjerano gotovo 200.000 Hrvata, da je interes Hrvata, ali i RS i BiH, da se ti ljudi vrate, da koriste funkcionalno svoju imovinu, da se razvije gospodarska aktivnost, da se razvije i prekogranična suradnja. Sutra kada budemo u EU bit će potpuno nevažno da li ste u Slavonskom ili Bosanskom Brodu. Treba živjeti to buduće vrijeme, a ne svoje pozicije graditi na starim grijesima iz rata, koji su zaista veliki. Na nama je da te pogreške ispravimo. Kako bi se moglo zamisliti da bi se ublažio problem ljudi ako ne bi smo imali kontakte?
RSE: Da li to znači da imate utjecaja na Dodika i da mu pokušavate nešto reći?
Josipović: Svi utječemo jedni na druge. Ne pretendiram nikome u regiji soliti pamet, niti popovati, ali kanim promovirati vrijednosti za koje se zalažem, slušati druge i prihvaćati njihove argumente i mislim da je jedini put suradnje i napretka u regiji.
RSE: Srbi izbjegli ili prognani iz Hrvatske su prikupili oko 45.000 potpisa peticije kojim traže povrat svoje imovine. Kakav je vaš odgovor na to?
Josipović: Politika Republike Hrvatske je da svako ima pravo na povratak i svako ima pravo na svoju imovinu. Naravno tu ima jako puno praktičnih problema. Neki problemi su već riješeni. Neki su se judi vratili i dobili su nazad svoje obnovljene kuće. Neki nisu jer za to treba puno novaca i strpljenja i zato smo na političkoj razini dogovorili projekt koji uključuje i međunarodnu donatorsku konferenciju koja bi pomogla da oni ljudi koji se s jedne strane žele vratiti riješe svoj problem u Hrvatskoj, a oni koji ne iz raznih obiteljskih ili bilo kojih drugih razloga da imse pomogne da se skrase u Srbiji.
RSE: Koliko je za Hrvatsku bitan popis Hrvata u Crnoj Gori? Primjetna je kampanja tamošnjih udruga da se građani porijeklom Hrvati izjašnjavaju kao Hrvati. Šta Vi o tome mislite?
Josipović: Kao što i mi u Hrvatskoj poštujemo svaku nacionalnu manjinu i želimo omogućiti maksimalnu nacionalnu afirmaciju u okviru hrvatskog političkog korpusa, znamo da imamo i posebno izborno zakonodavstvo i posebna prava situirana u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnim manjina, tako se sukladno Ustavu ali i neovisno o pravu i politici iz kulturnih razloga, iz nacionalnih razloga, brinemo o hrvatskoj nacionalnoj manjini u svim zemljama. Normalno je da je dio toga i pravo ljudi da se izjasne kao Hrvati i da onda, ako u zemlji postoje specifični propisi koji se odnose na političku participaciju nacionalnih manjina, da to i koriste. U Crnoj Gori postoje propisi koji omogućavaju nacionalnim manjinama da, ako su prešli određeni udio u populaciji, sudjeluju po posebnim propisima u parlamentarnom životu. Mislim da je normalno da Hrvati iskoriste tu mogućnost. Inače su se pokazali kao lojalni građani Crne Gore koji su uvijek pri političkim odlukama na neki način doprinosili napretku te nama prijateljske zemlje.
RSE: Hrvatsku je zahvatio val prosvjeda. Traži se raspisivanje izbora. Situacija nije baš sjajna. Koji će biti vaši sljedeći potezi?
Josipović: Situacija je dosta komplicirana i nije sjajna, primarno bih rekao iz ekonomskih razloga. Izostale su reforme o kojima smo mislili da će okrenuti situaciju u korist napretka. Ta zadaća još stoji pred našom Vladom. Mislim da Vlada stalno mora pratiti i promatrati što se događa, reagirati mjerama. Sadašnje stanje što se tiče gospodarstva bih možda čak nazvao stanjem hitnosti i opasnosti da nam se ekonomija potpuno ne uruši. Broj nezaposlenih raste, generira socijalni problemi i nezadovoljstva. Upravo zato sam za kraj tjedna sazvao sve političke parlamentarne stranke. Želim sa čelnicima svih stranaka razgovarati o trenutnom stanju u zemlji, kako gledaju na prosvjede, kao gledaju na hrvatski put u EU i naravno kako gledaju na vrijeme narednih izbora. Volio bih vidjeti kako politička scena diše u tom pravcu. Posebno me brine mogući negativni interakcija parlamentarnih izbora i referenduma za EU. Osobno smatram referendum vrhunskim nacionalnim interesom koji ne treba ugroziti tako da miješamo kruške i jabuke i da se u isto vrijeme ili približno isto vrijeme odigravaju ta dva prevažna događaja za hrvatsku politiku.
