Imamović: Tolerancija najviši stupanj ljudske moći

Tuzla je jedna od općina u Bosni i Hercegovini koje su najviše doprinijele provedbi evropskih projekata. Postala je grad partner mnogim gradovima i zemljama Evropske unije, o čemu razgovaramo s načelnikom Tuzle, Jasminom Imamovićem, koji kaže da je za evropske integracija najvažnija otvorenost, tolerancija i poštivanje različitosti.

Imamović: Kada su u pitanju zemlje Evropske unije, mi ponajbolju saradnju imamo s Italijom, Francuskom, Mađarskom, a izvan EU Norveškom. Mi smo bratski grad Bolonje i imamo dobru saradnju sa cijelom regijom Emilia-Romagna, samim tim i sa gradom Ravenom, ali i drugim gradovima ove regije i provincije Ravena. Imamo dobru saradnju sa Saint-Denisom, Pariz, tu su L'Hospitalet i grad Barcelona, zatim Pečuh i Republika Mađarska. Unutar Hrvatske, koja je na pragu Evropske unije bratski grad nam je Osijek, a jako, jako dobra saradnje je sa Rijekom, Šibenikom, Koprivnicom, Daruvarom, Zagrebom. Ono što je rezultiralo, ono što je vrhunac naše saradnje, jeste prošlogodišnja konferencija evropskih gradova. Prvih šest je bilo u Barceloni, Veneciji, Ženevi, Lionu i Nirnbergu. Zamislite - u tako visokom društvu – Tuzla, kao domaćin sedme konferencije, prvi puta neki grad iz neke zemlje koja nije članica Evropske unije, prvi puta neki grad sa prostora bivše Jugoslavije i cijeloga Zapadnog Balkana. Mi, osim gradova koji su u Evropskoj uniji, imamo dobru saradnju i sa gradovima i sa vladama zemalja koje nisu u Evropskoj uniji. Najvažnija je vlada SAD. Sada postižemo uspjehe kod projekata prekogranične saradnje u našem regionu, tako da je velika korist da mi idemo u integraciju, mi – gradovi koji to možemo, prije definitivne integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

RSE: Otkud vam ta otvorenost, odnosno, koliko je teško danas biti političar i biti tako otvoren prema drugim političarima u zemljama Europske unije?

Imamović: Ja kažem da Tuzla treba da bude centar gdje ljudi dolaze, a ne provincija odakle ljudi odlaze. To je čitava naša politička filozofija – da je tolerancija najviši stupanj ljudske moći. Ja branim svakog dana zajednički život u Tuzli, svakoga dana, na svakom mjestu, u svakom govoru. Mi jesmo jedan od najmultikulturalnijih gradova u Bosnu i Hercegovini, jesmo istinski otvoreni grad, to pokazujemo našim projektima. I to žele podržati gradovi zemalja Evropske unije. Ja želim da se razvijamo primjerom tih gradova.

BiH zemlja sa evropskom tradicijom

RSE: Koliko kultura i umjetnost doprinose otvaranju vrata europskim integracijama?

Imamović: Najviše. Naša umjetnost i kultura pokazuju koliko smo kulturni. Ako pokažemo da smo kulturni, ljudi će nas više poštovati. Treba koristiti to. Vidjeli ste da mi ističemo šta to ima Tuzla, a nema niko – da imamo najstariju proizvodnju soli u Evropi. Ako to mi ne ističemo, da se to vidi golim okom, ako to ne zagovaramo, ljudi to neće znati. A ako ljudi to znaju, onda imaju veće poštovanje. Mi imamo najstariju proizvodnju soli u Evropi. Mi, kao grad likovne umjetnosti posebno potenciramo Interbitef. Ove godine imamo Interbitef kao bijenale portreta i bijenale minijature. Svako zna da smo mi grad Ismeta Mujezinovića, da smo grad Đorđa Mihajlovića, Kristijana Krekovića, Adele Ber, Franje Ledera, znači velikih, velikih likovnih umjetnika. Zna se da smo grad Hevai Uskufija, Stjepana Matijevića, Meše Selimovića, Derviša Sušića, velikih pisaca, a mi, kroz pokazivanje kulturnog nasljeđa trebamo pokazivati ono što nas veže.

RSE: Hrvatska je završila pregovore s Europskom unijom, dobila konačan datum – srpanj 2013. godine, međutim, gradovi iz Hrvatske dolaze od Tuzle prepisivati kako zapravo početi živjeti i živjeti po europskim standardima. Kakva je danas suradnja Tuzle i Vukovara?

Imamović: Ja sam imao želju da pružim ruku Vukovaru. Najveće tragedije u ovom regionu dogodile su se u Srebrenici i Vukovaru. Mi smo imali projekata vezanih za Srebrenicu, više puta sam boravio u Srebrenici, ali sam – kao čovjek - imao želju da se poklonim žrtvama Vukovara i da uradim nešto. Predložio sam gradonačelniku Vukovara da zajedno uradimo projekat prekogranične saradnje, i mi smo, naravno, zajedno pobijedili i osvojili sredstva i za Vukovar i za Tuzlu. Mi nešto prepišemo od njih, oni nešto od nas, zapravo umrežimo naše energije, naša znanja. Zajedno smo jači. Tako se pobjeđuje u evropskim fondovima.

RSE: Koliko je važno da u jednoj takvoj prijateljskoj suradnji granice uopće ne postoje?

Imamović: Veoma važno. One su suvišne. Evropa treba smoći snage da nema granica. Zajedno sebi život možemo učiniti boljim. Ono što je najvažnije za građane Bosne i Hercegovine jeste da uđemo u Evropsku uniju, znači, da uđemo i u NATO i Evropsku uniju, da ostvarimo te uslove, jer mi smo zemlja sa velikom evropskom tradicijom. I samo treba te tradicije spojiti, te energije umrežiti. Ja vjerujem da čitav jugoistok Evrope - umjesto problem Evrope - može biti novom energijom Evrope