Odgovornost da se zaključi crnogorski put prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), prije svega zavisi od onoga što radi crnogorska vlast, ali i politička opozicija i drugi subjekti u društvu, kaže novoimenovani izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, dugogodišnji hrvatski političar, poslanik, ministar vanjskih poslova, te zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa(RSE) Picula između ostalog kaže da će nastojati da uđe odmah u srž problema u Crnoj Gori, razgovarajući sa svim akterima na političkoj i javnoj sceni.
RSE: Činjenica da je Crna Gora najdalje odmakla u pregovorima s EU, ne umanjuje ogroman problem koji ima sa poglavljima 23. i 24. Napadi na novinare se ne rasvjetljavaju, brojne su afere koje dovode u pitanje integritet crnogorskog pravosuđa, nepovjerenje u izborni proces je gotovo nepremostivo… Koliki može biti vaš uticaj da se neke ključne stvari poprave u Crnoj Gori?
Picula: Ja se, prije svega, nadam dobroj saradnji sa svima na crnogorskoj političkoj sceni koji mogu uticati na promjenu stanja koje ste upravo opisali. Pri tome lavovsku odgovornost prije svega ima vlast, odnosno oni koji obnašaju dužnosti u Vladi i parlamentu sa pozicije većine. Ali jednako tako odgovornost za zaključenje crnogorskog puta prema članstvu u EU imaju i drugi akteri, nezavisno da li je riječ o političkoj opoziciji i svima onima koji nisu organizovani kao političke stranke, u vidu nevladinih organizacija i drugih udruženja koja stvaraju jednu vrstu odnosa prema tom cilju (EU) koji, ja se nadam, povezuje političke faktore u Crnoj Gori, nezavisno od pogleda i ideja o tome kako riješiti jednu vrstu blokade ili polarizacije koju karakteriše politički život u Crnoj Gori.
Moje osobno iskustvo, koje ne nosim samo iz Hrvatske, nego i radeći sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU, je takvo da ću nastojati i imam priliku da odmah uđem u srž problema razgovarajući sa svima. Neću se morati dugo upućivati u probleme, jer oni su mi manje više poznati. Ali nadam se da ćemo u jednoj dijaloškoj formi otići korak dalje.
Moguća i druga iznenađenja
RSE: Vi bi trebalo da budete izvjestilac za Crnu Goru do, od strane zvanične Podgorice ali i EU, proklamovanog datuma punopravnog članstva Crne Gore u EU 2025. godine. Mislite li da je to realno?
Picula: Razmišljao sam kako odgovoriti na to pitanje. Vidite, kada je Junker (Žan Klod) prije pet godina kazao da se u njegovom mandatu neće dogoditi proširenje EU, što je izazvalo dosta negativnih reakcija među zemljama Zapadnog Balkana, on nije računao da će se za vrijeme njegovog mandata dogoditi smanjenje EU. Te 2014. godine nije mogao predvidjeti Brexit.
Ja smatram da su moguća i drugačija iznenađenja. Danas izabrana predsjednica Evropske komisije Ursula Von Der Lejen govori o pozitivnom odnosu prema Zapadnom Balkanu. Ali proširenje ne spominje, niti se od nje to očekuje s obzirom na neke opšte prilike. Ali se može dogoditi u idućih pet godina, zašto ne, da neke od država naprave ozbiljan iskorak i da se opšte okolnosti u EU promjene i da se donese politička ocjena o proširenju do 2025. godine ili u tom periodu. Ali za takvo, potencijalno pozitivno iznenađenje, treba doista ozbiljno raditi.
RSE: Prethodni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Čarls Tanok je bio česta meta kritike uglavnom opozicionih stranaka, ali i dijela civilnog sektora koji su ga optuživali da je pristrasan u korist crnogorske vlasti, te da su njegovi izvještaji nerealno prikazivali stanje demokratije u Crnoj Gori. Koliko na vašu poziciju može uticati rad vašeg prethodnika, može li to biti svojevrstan teret?
Picula: Pa ni od koga ne počinje povijest ili brojanje vremena neke nove ere. Tako da ću ja nastaviti posao koji je radio gospodin Čarls Tanok, koji je uživao ugled, prije svega u Evropskom parlamentu, jer je dugo radio na crnogorskom fajlu. I mislim da je on ostavio doista dubok trag. Kao što sam rekao, mislim da odgovornost da se zaključi crnogorski put prema članstvu zavisi od onoga što, prije svega, radi vlast, ali i jednako tako treba biti otvoren i kazati da i politička opozicija može otežati ili olakšati to sporazumjevanje.
Ja ću naravno imati svoj stil, dolazim sa svojim pogledima na probleme, dolazim sa svojim iskustvom. To je svim nama blisko koji smo prošli tranziciju u Hrvatskoj, mnogo je tu dodirnih tačaka svih zemalja koje su zadnjih dvadeset ili trideset godina krenule na taj put. I vjerovatno ću donijeti neke novine, ali prije svega sa svima razgovarati i na temeljima vlastitog iskustva i onoga što ću čuti od svojih sagovornika, donijeću vlastite zaključke.
Politika proširenja, prije svega, političko pitanje
RSE: Kako vidite trenutnu poziciju zemalja Zapadnog Balkana u procesu EU integracija? I da li je Hrvatska motivišući faktor za zemlje iz okruženja, s obzirom na dostignute standarde Hrvatske od ulaska u EU?
Picula: Ja bih volio ponoviti nešto što ću ubuduće često isticati. Ja smatram da hrvatskim ulaskom u EU 2013. godine nisu zapravo zaključeni svi procesi hrvatske integracije. Želim biti jasan kad to kažem - da će članstvo u EU biti do kraja moguće iskoristiti za dobrobit građana Hrvatske onog trenutka kada svi naši susjedi sa evropskog jugoistoka budu takođe i članice EU. To se, naravno, odnosi i na Crnu Goru koja je prešla veliki put. No, još nije gotov i mislim da se s vremenom, ukoliko ne dođe do napretka u rješavanju preostalih ali ozbiljnih problema, može razviti osjećaj frustriranosti na svim stranama. I među nosiocima vlasti, kao i, naravno, u političkoj opoziciji.
Ja ću naravno nastojati da učinim sve što mogu da se politika proširenja, prije svega u Evropskom parlamentu gdje djelujem, ali sa određenim uticajem i na Evropsku komisiju, da se zapravo ponovo vrati kao jedan od prioriteta EU. Jer smatram da politika proširenja nije samo tehničko pitanje, ono je prije svega političko pitanje koje je u ranijim periodima osiguralo uticaj EU na prostorima na koje se širila. I mislim da je to danas jednako vrijedno kao i prije dvadeset i trideset godina. No, pogledajmo činjenicama u oči, u proteklih pet ili više godina, politika proširenja je nekako ostajala sa strane. Stvari su se događale, ali ne onakvim tempom kakav smo htjeli mi u Evropskom parlamentu, a siguran sam da je dosta frustracija i na Zapadnom Balkanu.
Raduje najava novog visokog predstavnika za zajedničku sigurnosnu i vanjsku politiku, naravno ako proces imenovanja bude dovršen do kraja, gospodina Borela, koji je jasno kazao da Zapadni Balkan mora biti prioritet vanjske politike EU. Jer ako se govori o nekoj geopolitičkoj komisiji onda se mora pokazati spremnost da se rješavaju problemi u neposrednoj blizini EU, a ne ostajati negdje sa strane. Jer ako ne možemo riješiti tu vrstu problema, kako ćemo biti uticajni na globalnom nivou? Da li će ta najava gospodina Borela biti do kraja dosljedno sprovedena vanjska politika EU ostaje da se vidi, ali najave su dobre.
RSE: Koliko će na evropske aspiracije Crne Gore, a i ostalih zemalja regiona, uticati odnosi u samoj EU?
Picula: Svakako da hoće. Nema nikakve sumnje da je u proteklom periodu Evropski parlament, pa i Evropska komisija, bila na strani proširenja. Ono gdje ja vidim problem, to je odnos Evropskog vijeća prema politici proširenja. Dakle jednog od tri glavna tijela EU, u kome su premijeri vlada koje na dalju politiku proširenja ne gledaju blagonaklono. Naravno, prije svega ravnajući se prema vlastitim nacionalnim interesima. Poznat je stav, na primjer, francuskog predsjednika, koji je rekao da nema od proširenja ništa dok se EU sama ne konsoliduje i ne pronađe rješenje za probleme koji je muče već nekoliko godina.
Međutim, ja smatram da se ta vrsta otpora Vijeća može u vremenima koja dolaze ipak na neki način mijenjati, ali će morati da dolazi dosta dobrih argumenata za nas koji podržavamo politiku proširenja iz samih vlada.
Njihova privrženost reformama, privrženost poštovanju vladavini prava, nezavisnost pravosuđa, jedan evropski odnos prema medijima, novinarima, kao i sve ono što znači evropska pravna i politička tekovina… ukoliko se to bude događalo u Crnoj Gori, ali i u nekim drugim državama, tada ćemo i mi u Evropskom parlamentu moći živahnije i uvjerljivije braniti to nastojanje da se dogode pozitivni pomaci uprkos očekivanjima narednih pet godina.
Pokušaji uticaja sila izvan EU
RSE: Krajem prošle sedmice je Evropski parlament donio rezoluciju kojom je osudio "agresivne akcije trećih zemalja koje žele da potkopaju temelje evropskih demokratija i suverenitet zemalja Zapadnog Balkana koje su u procesu pristupanja EU". U Rezoluciji se konstatuje snažan porast ruske propagande. Koliko je Crna Gora pod rizikom takvih prijetnji, s obzirom da imamo već konstatovan pokušaj miješanja u parlamentarne izbore 2016. godine?
Picula: S obzirom na događaje od 2016. godine na sam izborni dan, pa do ovog pravosudnog epiloga i sudskih presuda, zapravo mi u kontinuitetu pratimo pokušaje sila izvan EU, vladinih ili nevladinih aktera, da utiču na političke procese u zemljama članicama. I tokom, naravno, samih izbornih kampanja, ali i djelovanje i izvan nekog izbornog procesa, plasirajući različite oblike dezinformacija, kako u samoj EU tako i kada posebno ciljaju na neke prominentne evropske političare i organizacije.
Ova Rezolucija Evropskog parlamenta, prije svega, konstatuje jedno političko stanje koje je sada, na žalost, potpuno sazrelo da se na njega mora politički reagovati. Naime, analiziraući protekle izbore za Evropski parlament u maju ove godine konstatovano je da gotovo dvije trećine građana EU izražava bojazan da bi upravo takva jedna vrsta nastavka plasmana lažnih vijesti ili dezinformacija mogla ili već utiče na rezultate izbornih kampanja.
Ako je cilj da su svi izbori i fer i pošteni, tada mora važiti pretpostavka da građani, birači, dobijaju nedeformisane, autentične informacije o političkim takmacima. Budući da se to ne događa, da je konstatovan upliv stranih vladinih i nevladinih aktera, tada je ocijenjeno da se doista mora povesti puno više brige, ko učestvuje u izbornim utrkama, ko ih finansira, na koji način se plasiraju informacije, čija je odgovornost ako se konstatuje da su informacije lažne.
Dakle, Evropski parlament konstatuje činjenicu da se digitalizacijom povećala mogućnost, prije svega, demokratskog izjašnjavanja i pojačanja vitaliteta svih koji žele učestvovati u političkom procesu. Ali jednako tako, digitalizacija može uticati, ne nužno i ne u korist jačanja demokratije, nego u cilju njenog limitiranja.
RSE: Dobro poznajete zemlje regiona, hoće će to biti otežavajuća ili olakšavajuća okolnost u vašem predstojećem poslu izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru?
Picula: Mislim da može biti samo dodatno dobra okolnost što dolazim iz Hrvatske koja je najmlađa evropska članica i nosim sigurno i političko iskustvo tokom procesa pristupanja Hrvatske EU, obnašajući razne dužnosti, između ostalog i ministra vanjskih poslova u Vladi koja je službeno podnijela kandidaturu Hrvatske za članstvo u EU. Ja sam svakako svojim šestogodišnjim iskustvom zastupnika u Evropskom parlamentu dobro upoznao prilike ili neprilike, kako ko gleda, koje vladaju na Zapadnom Balkanu. I mislim da je to jedna od dužnosti kojoj se ja osobito radujem, jer mislim da sve ono što sam prošao kao zastupnik i političar iz Hrvatske mogu graditi, prije svega, kao oblik pomoći ili sugestija i zemljama koje doista sa Hrvatskom dijele taj isti cilj, a to je članstvo u EU. Prema tome to je jedna, prije svega pozitivna i stimulativna okolnost i vjerujem da će biti ugrađena u ono što ću raditi idućih pet godina.
Facebook Forum