Kozarić: Nadam se da će 2013. u BiH biti godina ekonomije, a ne politike

Za BiH 2012. godina bila je jedna od najtežih od Dejtona do danas. Negativan ekonomski rast, pad investicija, pad industrijske proizvodnje, povećan vanjski dug zemlje - samo su neki od pokazatelja koji govore u prilog ovoj tvrdnji. No, guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže da ipak ne treba biti pesimista, te da bi BiH mogla zabilježiti znatno bolje rezultate ukoliko u ovoj godini bude dovoljno političkog sluha da se njeni potencijali iskoriste.

RSE: Gospodine Kozariću, kako završavamo 2012. godinu? Kakvo nam je stanje u ekonomiji?

Kozarić: 2012. godina nije bila baš godina ekspanzije kad je u pitanju ekonomski život BiH. Završavamo je sa rastom od 0,5 posto, prve su procjene, što je sigurno manje od onoga što smo mi očekivali. Inflacija će biti oko 1,8 posto. Nezaposlenost, koja je najveći problem u BiH, je 28 posto. U cijelom regionu imamo najveću nezaposlenost i mislim da vlasti na svim nivoima trebaju se posvetiti ovom pitanju vrlo ozbiljno - jer očito da ovako visoka nezaposlenost unosi opravdanu nervozu među stanovništvom. Zatim, prosjek plate na nivou BiH je 827 KM.

Također, imamo strani drug od 6,5 milijardi KM - tu je uključen i ovaj novi stend-baj aranžman, i negdje oko 28 posto GDP-a je znači naš javni dug i, ustvari, navjeći problem ovog zaduženja je što upravo ide za zatvaranje budžetskog deficita, a ne ide u kapitalna ulaganja. Također, imamo i deficit tekućeg računa od 8,6 posto GDP-a. I imamo pokrivenost uvoza izvozom od 52 posto. U 2011. godini je bilo 55 posto, znači tu je nešto manje. Pad industrijske proizvodnje je od pet posto. Strane investicije su 583 miliona, slične kao u 2011. godini. Naših deviznih rezervi imamo oko 6,4 milijarde, što govori da su one stabilne i očekujemo da će one biti čak i nešto veće nego što su bile u 2011. godini.

Uglavnom, makroekonomski pokazatelji nisu najuspješniji. Kriza koja se dešava i u regionu i u EU i kod glavnih naših trgovinskih partnera, prije svega Njemačke, Austrije i Slovenije iz EU, i naših susjeda Hrvatske, Srbije i Crne Gore, uglavnom utiče na ovakve pokazatelje jer je situacija slična u cijelom regionu, tako da mogu reći da je ovo bila godina stagnacije i da očekujem da 2013. godina bude ipak bolja za građane BiH.

RSE: Kazali ste da je ekonomski rast puno manji od predviđenog, a predsjedavajući Vijeća ministara nedavno je izjavio da ne možemo očekivati bolji ekonomski rast do 2015. godine, kada on očekuje da će se prilike malo stabilizirati. Kakve su vaše prognoze?

Kozarić: Naše prve prognoze govore da bi ipak 2013. godina trebala da bude bolja od 2012. godine, da bi rast mogao biti negdje oko jedan posto GDP-a, što je bolje nego u 2012. godini. Naravno, kad se sjetimo da je prije krize 2009. godine rast bio između pet i šest posto GDP-a, ova dinamika od jedan posto je također usporena i normalno da 2015. godine očekujemo nešto značajniji iskorak. S druge strane, mislim da će se neke stvari promijeniti kad je u pitanju politička situacija, da ćemo imati stabilniju političku situaciju jer vidimo da se neke stvari prekomponiraju i na državnom nivou, vjerovatno će se riješiti i ova situacija u Federaciji, tako da ekonomija ipak bude u prvom planu - a, nažalost, politika je u 2012. godini igrala glavnu ulogu.

Bolna lekcija

RSE: Kreditni rejting nam je smanjen. Postoji li mogućnost da ga malo popravimo, ili da ga barem stabilizujemo u ovoj godini?

Kozarić: Ovo je jedna bolna lekcija koju smo mi naučili problemom koji smo sami izazavali, a to je kada smo početkom 2012. godine, iako smo imali sredstva, zaustavili par dana servisirati vanjske obaveze, a to nas je koštalo padom kreditnog rejtinga. Sada, poslije usvajanja budžeta i poslije nešto stabilnije situacije i nastavka novog stend baj aranžmana mislim da se stvaraju uslovi da se on nešto poboljša. To je spor proces i svakih šest mjeseci se vrši revizija ekonomije u tom pravcu, tako da mi prvi pregled očekujemo u martu, aprilu mjesecu i tad ćemo znati da li smo stekli povjerenje tih vanjskih kreditnih kuća. Iskreno se nadam da su se stvorili uslovi da se on nešto poboljša.

RSE: Da li su doznake iz inostranstva povećane ili su smanjene s obzirom na krizu u zemljama u okruženju i u EU?

Kozarić: Moram biti iskren da kažem da su naš najbolji izvozni proizvod ljudi i da naši građani još uvijek imaju čvrstu vezu sa BiH - i na tom smo im zahvalni. Za devet mjeseci su poslali u BiH legalnim kanalima 1,54 milijarde, što je više za četiri posto nego u 2011. godini. Jedan od najvećih izvora kako se finansira deficit su upravo doznake iz inozemstva. Samo mislim da vlasti trebaju da ostvare bliži kontakt sa našim ljudima, ne samo da oni budu pošiljaoci novca nego da donose i tehnologiju i novu filozofiju i znanja, i da je to jedna velika šansa - jer, nažalost, druga, treća generacija gubi te snažne veze sa BiH.

RSE: Kakva je godina bila za bankarski sektor?

Kozarić: Bankari su poznati da se snađu i u najtežim vremenima. 2011. godina je bila loša za bankarski sektor, ali 2012. godine naše prve procjene govore da će imati profit preko 120 miliona iako je kreditna aktivnost bila samo pet posto, što jasno govori da su oni promijenili svoju filozofiju i da su se okrenuli uslugama, tako da u strukturi njihovih prihoda 60 posto imaju zaradu od kamata, a 40 posto od usluga platnog prometa, mjenjačkih poslova, elektronskog bankarstva i svega ostalog. Solidna godina u kakvom okruženju rade.

RSE: Iako ste rekli neke prognoze za 2013. godinu, šta možemo još očekivati? Hoće li ta godina biti bolja od ove, ili će isto biti godina stagnacije?

Kozarić: Mogu reći kao građanin BiH, kao neko ko je čvrsto opredijeljen i vjeruje u BiH, da ipak BiH ima određene šanse i da investicije koje su najavljene u koridor 5C, u energetski sektor, u proizvodnju organske hrane, u kapacitete za turizam su šanse koje BiH treba da stavi na dnevni red i da iskoristi prirodne potencijale koje ima, tako da bude jedna bolja godina za građane BiH jer mislim da oni to zaslužuju - jer inače imaju veliko strpljenje i mislim da ne zaslužuju ovakvu situaciju kakva je ona trenutno.