Glavnu prepreku napretku Bosne i Hercegovine predstavlja važeći ustav, koji je nametnut i koji se uz pomoć međunarodne zajednice, prije svega SAD, mora mijenjati, rečeno je, između ostalog, u diskusijama na Međunarodnom naučnom okruglom stolu "Evropsko ustrojstvo Bosne i Hercegovine - politički, ekonomski, historijski i kulturni aspekt".
Ovaj naučni skup organizovali su Hrvatsko narodno vijeće, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće i Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99".
Bosanskohercegovački intelektualci smatraju da je integracija BiH u EU istorijski projekat, te da je što prije potrebno napraviti izmjene Ustava, prije svega one koje se odnose na provođenje odluke Suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić - Finci”.
BiH još uvijek ima krhku demokratiju, krhke institucije koje se izgrađuju uz pomoć međunarodne zajednice. Državne institucije su nefunkcionalne, Parlament i Vijeće ministara blokirani, a sudstvo neefikasno.
Ovo su samo neke od ocjena bosanskohercegovačkih intelektualaca koji su se okupili na naučnoj konferenciji čija je tema "Evropsko ustrojstvo Bosne i Hercegovine - politički, ekonomski, historijski i kulturni aspekt".
Predstavnici Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpskog građanskog vijeća, Hrvatskog narodnog vijeća i Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 smatraju da je integracija BiH u EU je istorijski projekat, ali da će Bosni i Hercegovini na tom putu biti potrebna svesrdna i još jača pomoć međunarodne zajednice, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.
Bosna i Hercegovina se mora urediti kao svaka moderna evropska država.
Intenzivnija diplomatska intervencija
Dvoentitetsko uređenje je protivno njenoj istorijskoj prirodi, a stvaranje trećeg entiteta bila bi još gora opcija, smatra predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća fra Luka Markešić.
Luka Markešić, foto: BH Dani
«Novi model urednje mora biti zasnovan na pravdi, principima funkcionalnosti i racionalnosti. Regionalizacija i kantonizacija cijele BiH s najviše tri razine vlasti može ukloniti nepovjerenje i političke napetosti, postojeću neravnopravnost naroda i građana i strah od asimilacije i nestanka. U onim područjima naše zemlje koja su tradicionalno prostorno, ekonomski i kulturno bila zasebne cjeline, a kojima je nanesena posebna nepravda protjerivanjem i raseljavanjem naroda mora se osigurati održivi povratak stvaranjem zasebnih regionalnih ili lokalnih samoupravnih jedinica unutar BiH», rekao je Markešić.
Glavna prepreka napretku BiH je dejtonski ustav, koji je nametnut, kaže prof. Dr. Mesud Sabitović iz Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca. Takav ustav, dodaje on, nisu birali građani, a sadašnja struktura Bosne i Hercegovine nastavlja da generiše stare i proizvodi nove sukobe.
«Članstvo u euroatlantskim integracijama rješava se identitet BiH, ubrzava proces njenog unutrašnjeg efikasnijeg ustrojstva. U protivnom, kao balkanska ničija zemlja, ostavljena van evropskih integracija i van evropskih institucija biće udarana vanjskim snagama i uvijek će živjeti pod sjenkom podjele, ideološkog ekstremizma, stalne neizvjesnosti koja ne može biti u najboljem interesu ni Evrope», kazao je Sabitović.
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, prof. dr. Sulejman Redžić kaže da se BiH već nekoliko godina nalazi u političkoj krizi i da je neminovna međunarodna intervencija, i to prije svega SAD-a.
«Intenzivniju diplomtasku intervenciju tvorca Dejtona 1, SAD-a, jer EU koliko god pokazuje određeni interes još uvijek ima izuzetnih rezrevi prema BiH, čak i predrasuda», rekao je Redžić.
Začepljeni kanali odlučivanja
Prof. dr. Mirko Pejanović smatra da je potrebno da EU uslovi ulazak BiH ustavnim promjenama.
«One bi sad mogle biti u dva segmenta. To je provođenje presude presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić - Finci, i drugo je uvođenje u Ustav evropske klauzule kojom bi se ojačala nadležnost i uloga Parlamenta BiH u donošenju zakona koji se odnose na evropsku pravnu stečevinu. To su uradile sve zemlje koje su prošle evropski integracijski proces i to mora uraditi i naša zemlja", ocjenjuje Pejanović.
Jedna od najnužnijih stvari u BiH je reforma postojećeg ustava. Iako se mnogo govori o tome kako je dejtonski ustav osigurao mir, prof. dr. Ćazim Sadiković smatra da je za mir bio dovoljan i mirovni sporazum, a da se Ustav BiH morao stvarati na posve drugačiji način. Navodi primjer pisanja njemačkog ustava nakon Drugog svjetskog rata.
«Sazvana je ustavotvorna skupština i Njemačka je četiri godine poslije kapitulacije dobila najmoderniji ustav jedne parlamentarne države. Naravno, sve je to rađeno pod strogom međunarodnom kontrolom. Cijelo vrijeme u Njemačkoj su bili politički upravitelji i vojni guverneri», kazao je Sadiković.
Političke reforme na prvom su mjestu, dodaje profesor Sadiković, jer je nemoguće imati razvijenu ekonomiju, a slabu državu.
«Kod nas je problem u državi, u lošoj državi, u lošoj konstrukciji ustava i svemu drugom, i zato imamo stanje kakvo je sada. To je stanje kada sve stagnira, samo se gomilaju društvene teškoće. To je kad su začepljeni kanali odlučivanja, pa se onda zahtjevi društva, zahtjevi građana prelijevaju i idu na sve strane, a ne bih želio da budem loš prorok - ja se plašim da smo upravo u periodu kad će se ti problemi, umjesto u parlamentu i vladi, rješavati na ulici. Negdje se moraju rješavati», zaključuje on.
Ovaj naučni skup organizovali su Hrvatsko narodno vijeće, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće i Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99".
Bosanskohercegovački intelektualci smatraju da je integracija BiH u EU istorijski projekat, te da je što prije potrebno napraviti izmjene Ustava, prije svega one koje se odnose na provođenje odluke Suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić - Finci”.
BiH još uvijek ima krhku demokratiju, krhke institucije koje se izgrađuju uz pomoć međunarodne zajednice. Državne institucije su nefunkcionalne, Parlament i Vijeće ministara blokirani, a sudstvo neefikasno.
Ovo su samo neke od ocjena bosanskohercegovačkih intelektualaca koji su se okupili na naučnoj konferenciji čija je tema "Evropsko ustrojstvo Bosne i Hercegovine - politički, ekonomski, historijski i kulturni aspekt".
Predstavnici Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpskog građanskog vijeća, Hrvatskog narodnog vijeća i Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 smatraju da je integracija BiH u EU je istorijski projekat, ali da će Bosni i Hercegovini na tom putu biti potrebna svesrdna i još jača pomoć međunarodne zajednice, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.
Bosna i Hercegovina se mora urediti kao svaka moderna evropska država.
Intenzivnija diplomatska intervencija
Dvoentitetsko uređenje je protivno njenoj istorijskoj prirodi, a stvaranje trećeg entiteta bila bi još gora opcija, smatra predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća fra Luka Markešić.
«Novi model urednje mora biti zasnovan na pravdi, principima funkcionalnosti i racionalnosti. Regionalizacija i kantonizacija cijele BiH s najviše tri razine vlasti može ukloniti nepovjerenje i političke napetosti, postojeću neravnopravnost naroda i građana i strah od asimilacije i nestanka. U onim područjima naše zemlje koja su tradicionalno prostorno, ekonomski i kulturno bila zasebne cjeline, a kojima je nanesena posebna nepravda protjerivanjem i raseljavanjem naroda mora se osigurati održivi povratak stvaranjem zasebnih regionalnih ili lokalnih samoupravnih jedinica unutar BiH», rekao je Markešić.
Glavna prepreka napretku BiH je dejtonski ustav, koji je nametnut, kaže prof. Dr. Mesud Sabitović iz Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca. Takav ustav, dodaje on, nisu birali građani, a sadašnja struktura Bosne i Hercegovine nastavlja da generiše stare i proizvodi nove sukobe.
«Članstvo u euroatlantskim integracijama rješava se identitet BiH, ubrzava proces njenog unutrašnjeg efikasnijeg ustrojstva. U protivnom, kao balkanska ničija zemlja, ostavljena van evropskih integracija i van evropskih institucija biće udarana vanjskim snagama i uvijek će živjeti pod sjenkom podjele, ideološkog ekstremizma, stalne neizvjesnosti koja ne može biti u najboljem interesu ni Evrope», kazao je Sabitović.
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, prof. dr. Sulejman Redžić kaže da se BiH već nekoliko godina nalazi u političkoj krizi i da je neminovna međunarodna intervencija, i to prije svega SAD-a.
«Intenzivniju diplomtasku intervenciju tvorca Dejtona 1, SAD-a, jer EU koliko god pokazuje određeni interes još uvijek ima izuzetnih rezrevi prema BiH, čak i predrasuda», rekao je Redžić.
Začepljeni kanali odlučivanja
Prof. dr. Mirko Pejanović smatra da je potrebno da EU uslovi ulazak BiH ustavnim promjenama.
«One bi sad mogle biti u dva segmenta. To je provođenje presude presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić - Finci, i drugo je uvođenje u Ustav evropske klauzule kojom bi se ojačala nadležnost i uloga Parlamenta BiH u donošenju zakona koji se odnose na evropsku pravnu stečevinu. To su uradile sve zemlje koje su prošle evropski integracijski proces i to mora uraditi i naša zemlja", ocjenjuje Pejanović.
Jedna od najnužnijih stvari u BiH je reforma postojećeg ustava. Iako se mnogo govori o tome kako je dejtonski ustav osigurao mir, prof. dr. Ćazim Sadiković smatra da je za mir bio dovoljan i mirovni sporazum, a da se Ustav BiH morao stvarati na posve drugačiji način. Navodi primjer pisanja njemačkog ustava nakon Drugog svjetskog rata.
«Sazvana je ustavotvorna skupština i Njemačka je četiri godine poslije kapitulacije dobila najmoderniji ustav jedne parlamentarne države. Naravno, sve je to rađeno pod strogom međunarodnom kontrolom. Cijelo vrijeme u Njemačkoj su bili politički upravitelji i vojni guverneri», kazao je Sadiković.
Političke reforme na prvom su mjestu, dodaje profesor Sadiković, jer je nemoguće imati razvijenu ekonomiju, a slabu državu.
«Kod nas je problem u državi, u lošoj državi, u lošoj konstrukciji ustava i svemu drugom, i zato imamo stanje kakvo je sada. To je stanje kada sve stagnira, samo se gomilaju društvene teškoće. To je kad su začepljeni kanali odlučivanja, pa se onda zahtjevi društva, zahtjevi građana prelijevaju i idu na sve strane, a ne bih želio da budem loš prorok - ja se plašim da smo upravo u periodu kad će se ti problemi, umjesto u parlamentu i vladi, rješavati na ulici. Negdje se moraju rješavati», zaključuje on.
