„Mene je iskreno strah. Možda ja imam jak imunitet i pregrmim to ali možda moja djeca i moji roditelji ne budu te sreće“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nikola Nikočević, otac troje djece iz Podgorice. Plaši ga porast broja novooboljelih i nerviraju priče o tome da je virus lažan.
Zabrinutost građana i ukupne javnosti dolazi nakon što je 30. juna registrovano 47 slučajeva COVID-19, što je do sada rekordan broj novooboljelih u Crnoj Gori u jednom danu, od početka epidemije.
Od trenutka kada su otkriveni prvi slučajevi korona virusa 17. marta, do 2. juna kada je proglašen kraj epidemije, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 324 slučajeva COVID-19, od kojih je 9 pacijenata preminulo.
Tokom protekle dvije nedjelje (14 – 30. jun) u Crnoj Gori je registrovano 249 novih slučajeva, a još tri osobe su umrle.
Uspjeh u prvom periodu
Tokom prvog perioda epidemije na snazi su bile stroge mjere i zabrane. Najdrastičniji primjer bilo je stavljanje u karantin opštine Tuzi, nadomak Podgorice, nakon što je u jednom danu otkriveno 15 slučajeva zaraze.
Uprkos tome što broj inficiranih virusom korona iz dana u dan značajno raste, epidemiološke mjere su blage, podrazumijevaju držanje fizičke distance, koja se najčešće ne poštuje, masku u zatvorenim prostorima i apele Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) za pojačanom higijenom.
„Na pijaci u Podgorici gdje dolazi i cirkuliše veliki broj ljudi primijetila sam da mnogi ne nose masku, ne drže distancu i imaju vrlo bliske kontakte. To me iskreno plaši jer imam utisak da ljudi sada misle da kako smo pobijedili virus u prvom naletu da će se to dogoditi opet“, govori Milena Ivanović, prodavačica iz Podgorice.
“Narod se opustio ali ipak mislim da nije vrijeme za ponovne mjere poput onih u prvom naletu korone, kada je sve bilo blokirano i kada je život bukvalno stao”, kaže za tridesetogodišnji Luka Perović iz Bara.
Odbrambeni mehanizmi
„Skloni smo odbrambenom mehanizmu i uvjerenju 'to se meni neće desiti' i oslanjamo se na neku svoju, inadžijsku, stranu“, kaže psihološkinja Aida Perović za RSE.
Opuštenijem ponašanju građana, vjeruje da je doprinijelo i to što većina ljudi nema direktno iskustvo sa virusom u smislu da mu je neko blizak bio zaražen ili preminuo od njegovih posledica, smatra Perović
Zabrinutost je u crnogorskom parlamentu u srijedu izrazio dio poslanika.
O koroni u Parlamentu
Poslanik Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije pitao je ministra zdravlja Kenana Hrapovića da li preuzima odgovornost da tokom izborne kampanje koja je počela neće doći do širenja zaraze:
„Da nam se ne dešava situacija koju imamo u regionu, da dok traje kampanja sve može i sve je u redu, a kad se završi onda imamo ogroman problem sa širenjem zaraze“, pitao je Konjević.
„Zašto baš političke skupove izdvajate iz seta svih aktivnosti sa kojima građani žive? Ja kad bih imao odgovor na to pitanje ja bih se kandidovao za Nobelovu nagradu jer na to pitanje nema odgovor niko na svijetu“, odgovorio je ministar Hrapović, podsjećajući na mjeru NKT od 25. juna o zabrani političkih skupova i javnih okupljanja.
Na adresu ministra zdravlja bilo je i pitanje Ervina Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke da li Crna Gora u riziku da joj se dogodi scenario iz domova zdravlja u Tutinu i Novom Pazaru, gdje su, kakao je kazao, inficirani korona virusom čekali ne samo u hodnicima nego i ispred bolnica.
Ministar je odgovorio da je crnogorsko zdravstvo spremno da se suoči sa virusom na isti način kako su to uradili u prvoj fazi epidemije.
Da li se virus politizuje?
Za pojedine građane ubrzani rast novih infekcija, bez uvođenja strožijih mjera, kako je to bio slučaj u prvom periodu epidemije, izazivaju sumnju da iza svega ima i politike.
„Mislim da struka ovdje nije realna nego da je tu u pitanju politika, kaže Zorka Pavićević, medicinska sestra u penziji ističući da sumnja u rad nadležnih, prije svih Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti:
„Prvo smo za kratko vrijeme došli na nulu, a onda smo ovako brzo došli u situaciju da imamo veliki broj novih slučajeva. Utisak je da se situacija diktira iz nekog centra, kako kome odgovara.“
I penzioner Milutin Vukčević smatra da je NKT „ podlegao politici“
„Naravno da mislim tako jer je nelogično da je u martu bilo desetine manje zaraženih a imali smo vanredne mjere, a sada kada broj vrtoglavo raste ništa od toga. Tu nešto nije u redu“, ističe Milutin.
Rezerve javnosti u vezi sa mjerama NKT, predsjednik skupstinskog Odbora za zdravstvo Suad Numanović za RSE kratko je prokomentarisao:
„Nema nijednog razloga da povjerenje u predložene mjere od strane stručnih lica NKT budu dovedene u pitanje.“
Zašto se negira postojanje virusa?
Psihološkinja Aida Perović navodi da je i negiranje čest odbrambeni mehanizam za stresne situacije. Ljudi koriste i vjerovanja u teorije zavjere, kojima se negira postojanje virusa, kaže Perović:
„Slušali smo da virus ne postoji, ili da je vještački stvoren. Koja god da je teorija zavjere i koliko god da je u skladu sa istinom, ili daleko od nje, ljudi je se sjete kako bi olakšali sebi u tom psihološkom smislu situaciju sa kojom se suočavaju“, navodi Perović.
Nakon što je pojavom prvog slučaja 14. juna okončan period bez korona virusa, uvedena je obaveza nošenja maski u zatvorenom prostoru a od 25. juna su zabranjeni politički i vjerski skupovi.
Rekordnih 47 inficiranih bili su povod da NKT uvede privremene mjere o zabrani svadbi, maturskih proslava i privatnih slavlja. Ove mjere će se preispitati za sedam dana.
Saradnja na tekstu - Aneta Durović, Lela Šćepanović
Facebook Forum