U sedmici uoči Svjetskog dana mira, 21. septembra, Mostarski teatar mladih (MTM) 1974. igranjem svoje predstave „Maslinova grana“ želio je još jednom skrenuti pažnju na podjele, koje su - i skoro dvije decenije nakon rata - prisutne u Mostaru i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Riječ je o predstavi koja slikovito govori o nametnutim podjelama u bh. društvu i želji mladih da žive normalan, svakodnevni život i komunikaciju, međutim, to im ne dozvoljavaju „čuvari“ na nevidljivoj granici, koji ih prisilnim metodama drže odvojenim od „protivničkog“ naroda, tjerajući ih nazad na „njihovu“ stranu.
Kao i nakon svakog igranja „Maslinove grane“ u gradovima širom regiona, tako su i ovaj put mladi iz MTM-a 1974. na liniji podjele u Mostaru posadili stablo masline kao simbol mira, ali tvrde da za tako nešto nemaju podršku, pa ni dozvolu lokalnih vlasti.
U predstavi „Maslinova grana“ Mostarskog teatra mladih 1974. liniju podjele simbolizira mozaik kamenčića koji pozornicu, kao zamišljenu teritoriju, dijele na dva dijela. Nad crtom razdvajanja - takoreći - „stražare“ čuvarice koje i silom sprječavaju bilo kakav kontakt među mladima sa dvije strane podjele. Tako kada dječak s jedne želi krenuti u školu s druge strane linije podjele, evo šta se događa:
Predstava govori o tome kako je živjeti u podijeljenim zajednicama, kaže za naš radio umjetnički direktor Mostarskog teatra mladih 1974. Sead Đulić, ističući da predstavom „Maslinova grana“ mladi šalju jasnu poruku.
„Mislim da su mladi ljudi rekli da im je dosta podjela, dosta im je zidova, vidljivih i nevidljivih, dosta im je priče 'mi' i 'oni', dosta im je priče 'ova' i 'ona' strana.“
U jednom trenutku predstave „Maslinova grana“, čuvarice podjele čak i zajednički slave kada prisile mlade s obje strane nevidljive granice na međusobni sukob.
Predstava završava scenom donošenja u sredinu, na liniju razdvajanja, maslinove grane, kao još antičkog simbola mira.
Umjetnički direktor Mostarskog teatra mladih 1974. Sead Đulić kaže da mladi na kraju predstave šalju jasnu poruku šta ne žele, ali i šta žele. Poslušajmo:
Jedan od protagonista predstave, mladi glumac Ali Kamer Aksoj, smatra da „Maslinova grana“ ima ne samo bosanskohercegovački, nego i značaj za sva društva u svijetu opterećena podjelama.
„Poruka koju naša predstava želi da pošalje svim mladim ljudima u Bosni i Hercegovini, pa i šire, jeste da je jednostavno ne zamaraju podjelama, jer one nama nisu potrebne, one nisu potrebne za razvoj našeg društva. Podjele – NE.“
Predstavom se željelo nešto kazati ne samo mladima, dodaje umjetnički direktor Mostarskog teatra mladih 1974. Sead Đulić:
"Mi građanima Mostara poručujemo: Ljudi, okrenite se sebi i živite normalan život.“
Nakon izvođenjâ predstave „Maslinova grana“, mladi ansambl Mostarskog teatra mladih 1974. je u gradovima zemalja regiona posadio 20 maslina. Dvadeset i prvu su odlučili da posade u Mostaru, na ratnoj liniji razdvajanja, ispod brda Stotina, s kojeg je artiljerijom 9. novembra 1993. godine srušen Stari most.
Međutim, u tom teatru kažu da masline mira sade skoro pa – ilegalno. Glumica i režiserka u MTM-u 1974. Amra Prutina govori:
„To je jedini grad od kojeg smo, kada smo tražili dozvolu za sađenje masline, dobili odgovor – citiraću jedan dio: Zabranjuje se sadnja masline koja simbolizuje mir, slobodu, toleranciju i sve ostalo. Šta su to htjele ove vladajuće stranke da nam poruče, vladari, vlasnici grada, vlastodršci? Da nam se zabranjuje da sadimo mir.“
Ipak, kažu, oni nastavljaju sa sadnjom simbola mira.
„Posadili smo sada jednu maslinu na mjestu gdje smo posadili prvu. Sada se malo manje plašimo jer – niko na nas ne obraća pažnju kad bilo šta radimo, pa smo mi odlučili da budemo primjer kako želimo da posadimo zajedno što više stabala i poručimo da stvarno želimo mir, želimo slobodu u pravom smislu, želimo ljubav.“
