Predsjednik vanparlamentarne Demokratske srpske stranke Ranko Kadić podnio je zahtjev za državljanstvo Srbije u ambasadi Republike Srbije. To je drugi političar koji je pred popis stanovništva u Crnoj Gori najavio da će uskoro posjedovati državljanstvo Srbije, iako je prethodno država na sličan potez odgovorila oduzimanjem državljanstva Predragu Popoviću predsjedniku Narodne stranke.
Poslije dvadesetak minuta koliko je boravio u ambasadi Srbije, predsjednik demokratske srpske stranke Ranko Kadić je rekao da je predao dokumente za sticanje državljanstva republike Srbije i taj svoj čin objasnio protestom zbog diskriminatorskog crnogorskog zakona o državljanstvu kojim je ono prethodno Popoviću oduzeto, kao i svi dokumenti stečeni u Crnoj Gori zbog posjedovanja srpskog državljanstva.
"Svi imaju u Crnoj Gori pravo na dvojno državljanstvo, osim Srba. Ovo treba shvatiti kao protest protvi tog diskriminatorskog zakona i nadam se da će ovo biti poruka i drugim ljudima da se ovaj zakon mora mijenjati", poručio je Kadić.
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić takođe je saopštio da posjeduje državljanstvo Srbije koje je dobio na osnovu izmjena i dopuna srpskog Zakona o državljanstvu, iz septembra 2007, čime je propisano da svi pripadnici srpskog naroda koji nemaju prebivalište u Srbiji mogu da dobiju srpsko državljanstvo.
Mandić nije želio za IN televiziju da iznosi detaljnije podatke o tome kada je dobio državljanstvo Srbije i savjetovao je sve građane Crne Gore koji su nakon referenduma dobili srpsko državljanstvo da ga ne prosljeđuju crnogorskim državnim organima da ne bi došli pod udar zakona o oduzimanju crnogorskog državljanstva.
"Imam potrebu da to kažem, da ponovim da sam ja koji sam gurao taj zakon i koji je izglasan u Skupštini Srbije bio jedan od prvih koji su uzeli to državljanstvo. Ima ga i na hiljade građana Crne Gore. Ja hoću da pozovem svakog građanina Crne Gore, koji je uzeo državljasntvo Srbije, a radi se o velikom broju, da taj odnos koji postoji između nas i države Srbije ne učine javnim, niti da ta dokumenta proslijeđuju bilo kome, pa ni Ministarstvu unutrašnjih poslova", kazao je Mandić.
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za upravne poslove Osman Subašic je potom reagovao i za radio Antena M tokom vikenda rekao da ukoliko je Andrija Mandić srpsko državljstvo dobio nakon 3. juna 2006, i njemu će, kao i Predragu Popoviću lideru Narodne stranke, biti oduzeto crnogorsko državljanstvo.
Inat i sila zakona
Tri i po godine nakon što je u crnogorskoj skupštini objelodanio kako je postao državljanin i Srbije, predsjedniku sada vanparlamentarne Narodne stranke Predragu Popoviću u četvrtak su oduzeti pasoš, lična karta i vozačka dozvola, shodno Zakonu koji ne dopušta drugo državljanstvo onima koji su ga uzeli nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.
Svetozar Jovićević
Komentarišuci pred popisne aktivnosti sa dodjeljivanjem državljanstva Srbije i oduzimanjem crnogorskog državljanstva od strane vlasti u Crnoj Gori, profesor Svetozar Jovićević kaže da te pojave predstavljaju tragikomičnu farsu sa dvije strane pri čemu na jednoj strani prosrpske stranke svojim djelovanjem direktno sprječavaju bilo kakav progres, promjenu aktuelne vlasti i rješavanje stvarnih problema.
"Da su zapravo one svojim ponašanjem u velikoj mjeri prosto omogućile toj vlasti da opstaje toliko koliko opstaju, uprkos svemu što čini svima nama, kako god se osjećali nacionalno ili vjerski. Priznali oni to ili ne, oni su ipak u najvećoj mjeri, čini mi se učinili da se ova vlast održi toliko koliko se održava", rekao je Jovićević.
Profesor Jovićević na drugoj strani vidi problem u tome kojim sredstvima država postupa pokušavajući da riješi velike probleme koji postoje u podijeljenoj Crnoj Gori.
Jovićević kaže da država ne prilazi postojećim problemima sa shvatanjem složenosti situacije, već i država reaguje inaćenjem i silom zakona.
"Prilazi se opet inaćenjem. Opet silom države, silom zakona. Te stvari se ne mogu tako razriješiti, ili se samo mogu prividno razriješiti a zapravo to vam se sjutra ili preksjutra vrati višestruko. Bojim se da će to i sada biti slučaj. Zapravo, mi ne možemo promijeniti to okruženje. Naravno da nije jednostavno tražiti kompromis sa Srbijom takvom kakva jeste, sa njenim imperijalnim težnjama, sa njenim Zakonom o državljanstvu koji koji ima zapravo za cilj da drži pod kontrolom jedan veći dio stanovništva ovog regiona pa tako i Crne Gore, sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je oduvijek bila takva kakva je danas. Nije to sporno. Sporno je kojim vi sredstvima i na koji način odgovrate na to. Da li to činite inaćenjem, silom, često puta ili to činite na neki drugi način koji će vam omogućiti da svoje normalne, sasvim opravdane težnje da sačuvate državu, ali da polazite od toga šta je realnost unutar te države i okolo nje. To bojim se da veoma nedostaje ovoj vlasti", ocjenjuje Jovićević.
Poslije dvadesetak minuta koliko je boravio u ambasadi Srbije, predsjednik demokratske srpske stranke Ranko Kadić je rekao da je predao dokumente za sticanje državljanstva republike Srbije i taj svoj čin objasnio protestom zbog diskriminatorskog crnogorskog zakona o državljanstvu kojim je ono prethodno Popoviću oduzeto, kao i svi dokumenti stečeni u Crnoj Gori zbog posjedovanja srpskog državljanstva.
"Svi imaju u Crnoj Gori pravo na dvojno državljanstvo, osim Srba. Ovo treba shvatiti kao protest protvi tog diskriminatorskog zakona i nadam se da će ovo biti poruka i drugim ljudima da se ovaj zakon mora mijenjati", poručio je Kadić.
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić takođe je saopštio da posjeduje državljanstvo Srbije koje je dobio na osnovu izmjena i dopuna srpskog Zakona o državljanstvu, iz septembra 2007, čime je propisano da svi pripadnici srpskog naroda koji nemaju prebivalište u Srbiji mogu da dobiju srpsko državljanstvo.
Mandić nije želio za IN televiziju da iznosi detaljnije podatke o tome kada je dobio državljanstvo Srbije i savjetovao je sve građane Crne Gore koji su nakon referenduma dobili srpsko državljanstvo da ga ne prosljeđuju crnogorskim državnim organima da ne bi došli pod udar zakona o oduzimanju crnogorskog državljanstva.
"Imam potrebu da to kažem, da ponovim da sam ja koji sam gurao taj zakon i koji je izglasan u Skupštini Srbije bio jedan od prvih koji su uzeli to državljanstvo. Ima ga i na hiljade građana Crne Gore. Ja hoću da pozovem svakog građanina Crne Gore, koji je uzeo državljasntvo Srbije, a radi se o velikom broju, da taj odnos koji postoji između nas i države Srbije ne učine javnim, niti da ta dokumenta proslijeđuju bilo kome, pa ni Ministarstvu unutrašnjih poslova", kazao je Mandić.
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za upravne poslove Osman Subašic je potom reagovao i za radio Antena M tokom vikenda rekao da ukoliko je Andrija Mandić srpsko državljstvo dobio nakon 3. juna 2006, i njemu će, kao i Predragu Popoviću lideru Narodne stranke, biti oduzeto crnogorsko državljanstvo.
Inat i sila zakona
Tri i po godine nakon što je u crnogorskoj skupštini objelodanio kako je postao državljanin i Srbije, predsjedniku sada vanparlamentarne Narodne stranke Predragu Popoviću u četvrtak su oduzeti pasoš, lična karta i vozačka dozvola, shodno Zakonu koji ne dopušta drugo državljanstvo onima koji su ga uzeli nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.
Komentarišuci pred popisne aktivnosti sa dodjeljivanjem državljanstva Srbije i oduzimanjem crnogorskog državljanstva od strane vlasti u Crnoj Gori, profesor Svetozar Jovićević kaže da te pojave predstavljaju tragikomičnu farsu sa dvije strane pri čemu na jednoj strani prosrpske stranke svojim djelovanjem direktno sprječavaju bilo kakav progres, promjenu aktuelne vlasti i rješavanje stvarnih problema.
"Da su zapravo one svojim ponašanjem u velikoj mjeri prosto omogućile toj vlasti da opstaje toliko koliko opstaju, uprkos svemu što čini svima nama, kako god se osjećali nacionalno ili vjerski. Priznali oni to ili ne, oni su ipak u najvećoj mjeri, čini mi se učinili da se ova vlast održi toliko koliko se održava", rekao je Jovićević.
Profesor Jovićević na drugoj strani vidi problem u tome kojim sredstvima država postupa pokušavajući da riješi velike probleme koji postoje u podijeljenoj Crnoj Gori.
Jovićević kaže da država ne prilazi postojećim problemima sa shvatanjem složenosti situacije, već i država reaguje inaćenjem i silom zakona.
"Prilazi se opet inaćenjem. Opet silom države, silom zakona. Te stvari se ne mogu tako razriješiti, ili se samo mogu prividno razriješiti a zapravo to vam se sjutra ili preksjutra vrati višestruko. Bojim se da će to i sada biti slučaj. Zapravo, mi ne možemo promijeniti to okruženje. Naravno da nije jednostavno tražiti kompromis sa Srbijom takvom kakva jeste, sa njenim imperijalnim težnjama, sa njenim Zakonom o državljanstvu koji koji ima zapravo za cilj da drži pod kontrolom jedan veći dio stanovništva ovog regiona pa tako i Crne Gore, sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je oduvijek bila takva kakva je danas. Nije to sporno. Sporno je kojim vi sredstvima i na koji način odgovrate na to. Da li to činite inaćenjem, silom, često puta ili to činite na neki drugi način koji će vam omogućiti da svoje normalne, sasvim opravdane težnje da sačuvate državu, ali da polazite od toga šta je realnost unutar te države i okolo nje. To bojim se da veoma nedostaje ovoj vlasti", ocjenjuje Jovićević.