I dalje nema političke volje za obračun sa korupcijom

Da bi bila pokrenuta odlučna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, potrebni su i kapaciteti u institucijama koje se bore protiv ovih pojava. Da li policija, tužilaštvo i pravosuđe imaju dovoljno znanja i kapaciteta da se bore protiv najviših oblika korupcije i kriminala?

I najnovije poruke iz Brisela ukazuju da Crna Gora treba da pojača borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kako bi bila spremna za otvaranje 23. poglavlja koji se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.

Ono što ukazuju oponenti crnogorske vlasti je da vlast nema političke volje za pojačanu borbu protiv korupcije, međutim vrlo često se postavlja pitanje postojanja kapaciteta u crnogorskim institucijama za obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

Na nedostatak kapaciteta ovih dana je ukazao i šef misije OEBS-a u Crnoj Gori Šarunas Adamovičius - da je problem korupcije i organizovanog kriminala jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava Crna Gora, da su pod posebnim rizikom od nastanka korupcije između ostalog sistem oporezivanja, javne nabavke, urbanizam i prostorno planiranje, izdvanje građevinskih dozvola i vođenje katastarskih knjiga.

Crna Gora bi trebalo, po njegovom mišljenju, da se suoči sa nedostatkom kapaciteta za gonjenje korupcije.

"Potreba je za dodatnim naporima u edukaciji i podizanja svijesti javnosti o korupciji, nedostatak profesionalnih kapaciteta za efikasno gonjenje i procesuiranje predmeta sa elementima korupcije i konačno stavljanje većeg fokusa na represivne mjere a ne na prevenciju", kaže Adamovičius.

Centralizacija i loša ustavna rješenja

Pored ovoga, nedavna izjava direktorke MANS-a Vanje Ćalović o tome da je premijer Igor Lukšić saopštio kako tužilaštvo nema dovoljno znanja za obradu eventualne korupcije u Elektroprivredi Crne Gore, takođe može da govori da su kapaciteti institucija limitirani te da postoji svijet o tome.

Na pitanje da li se institucije - posebno policija, tužilaštvo i pravosuđe suočavaju sa nedostatkom kapaciteta za borbu protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, predsjednik Senata Udruženja pravnika Stanko Marić navodi primjer u kome se to najbolje vidi:

"Toliko ima slučajeva da je više nemoguće utvrditi broj, gdje je policija procesuirala za recimo milionske pronevjere, utaje, krađe, pljačke i tako dalje, a gdje tužilac optuži za to ali kaže nije to deset nego pet miliona, a onda sud utvrdi da nema ni centa i na kraju nema od toga ništa ili se proces vodi godinama. Od toga nema ništa, to je samo retorika, zamajavanje domaće i međunarodne javnosti jer tu nema nikakvog ozbiljnog posla da se na tom planu nešto ozbiljno radi."

Prema riječima Stanka Marića, ključni razlog koji podstiče korupciju, a istovremeno umanjuje kapacitete institucija da se bore protiv te pojave, se nalazi u sve većoj centralizaciji vlasti i loših ustavnih rješenja.

"Kada se iz jednog centra vode procesi, kada se odlučuje o svemu, odakle se navodno kontroliše sve, onda tu nema ni kontrole ni odgovornosti, niti borbe proti korupcije", kaže Marić.

Na pitanje postoje li u ovom trenutku mehanizmi kojima bi se mogao pojačati kapacitet institucija koje bi trebalo da otkrivaju i procesuiraju slučajeve organizovanog kriminala i korupcije, Marić kaže da su ustavne promjene osnov za nezavisnost pravosudnih institucija.

"Postojeće ustavne norme su suprotne osnovnom ustavnom opredjeljenju da svako ima pravo na suđenje u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom. Neće valjda neko nekoga ubijediti da je sud nezavisan ako ga bira politička većina? A zašto oni neće nezavisno sudstvo zato jer bi u tom slučaju takav tužilac, nezavistan tužilac koji podjednako odgovara svima i građanima i vlasti i opoziciji iz fijoke izvadio mnoge predmete", zaključuje Marić.