"Humanost u akciji BiH" podstiče demokratske vrijednosti kod mladih

Podrobnije se informisati i shvatiti da je princip aktivnog građanstva temelj demokratskog društva, namjera je programa fondacije Humanost u akciji BiH. Neformalnom edukacijom studenti iz osam bh. gradova će u narednih osam mjeseci naučiti kako da i sami podstiču demokratske vrijednosti najprije u lokalnoj, pa i u široj zajednici.

„Svjesni smo situacije kakva jeste i da su mladi jako pasivni, nezainteresovani, puni predrasuda, ne znaju kako drugi ljudi razmišljaju. Mislim da ne treba samo sjediti i gledati stvari kako se odvijaju. Treba da prihvatimo odgovornost. Biti aktivan – ne samo u svojoj zajednici, već biti aktivan tako što ćemo analizirati, kritizirati, djelovati na području cijele države i susjednih država i na taj način ostvariti jedno jedinstvo.“

Ovo su riječi Jovane Kljajić studentkinje novinarstva u Banja Luci. Poput ostalih učesnika programa fondacije Humanost u akciji BiH, ni Jovana nije članica organizacije civilnog društva. Došla je svojevoljno da više nauči o demokratskim vrijednostima i to od osoba koje su i same pokušale riješiti brojne probleme sredine u kojoj žive.

Ukupno je 15 polaznika iz Banje Luke, Busovače, Lukavca, Mostara, Mrkonjić Grada, Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Tuzle.

„Želim i ja sam naučiti kako mogu druge građane motivirati, kako da njima pomognem da oni mogu postati aktivni građani. Mislim da će mi to pomoću ove organizacije uspjeti jer oni nas inspiriraju kako da sami pokrenemo te programe i sami skupljamo te aktiviste i širimo mrežu“, kaže student Tin Marković koji dolazi iz grada na Neretvi.

Među učesnicima je i Tuzlak Salem Suljić.

„Veoma je interesantno i poučno. Većinom diskutujemo o pitanju demokratije u našoj zemlji. Želimo povezati sve mlade, nije bitna nacionalnost, vjera. Većina mladih je nezainteresovana da radi, kažu: 'Gdje ćeš to, to je bez veze'.“

Brojni su predavači programa. Ivan Rozić je apsolvent ekonomije i član udruženja Plus. U javnosti je poznatiji kao organizator Čokoladnih nereda u Mostaru koji su bili reakcija na huliganske ispade nakon utakmice održane u junu ove godine.

„Bh. mladost puno brže sazrijeva od ljudi u zapadnim zemljama. Naravno da postoji taj segment osamostaljenja, gdje su ovi iz zapadnih zemalja puno napredniji od nas – oni već u srednju školu idu u neki drugi grad, u neku drugu državu i počinju se odmah osamostaljivati. Problemi s kojima se oni suočavaju nemaju gotovo ništa zajedničkog s problemima sa kojima se mi suočavamo i sa pričama koje slušamo svaki dan, što od medija, što od roditelja ili prijatelja. Moraš, prisiljen si, da što prije stasaš, razviješ se i formiraš neka svoja mišljenja. Mislim da još uvijek fali konkretne akcije, ali po ovim mlađim generacijama koje vidim, to se sve više i više mijenja. Mladi počinju nekako shvaćati da moraju uzeti stvar u svoje ruke“, ističe Rozić.

Pored teorijskog znanja, zadatak predavača je i da razmjenom iskustava često inertnu i pasivnu omladinu motivišu na akciju, kaže za RSE Tijana Bjeljac.

„Generalno, nezaposlenost je velika a socijalna sigurnost ne postoji, jer još uvijek mi kao društvo nismo na tom nivou da mi radimo iz neke humanosti, altruizma, da radimo za opšte dobro, pa onda bar dajte da radimo za sebe i da tako nekako motivišemo mlade da bi se taj neki životni standard podigao na viši nivo, da bismo mogli pričati o nekim drugim vrstama volontiranja“, navodi Bjeljac.

Program „Podsticanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva među mladima“ kreirala je fondacija Humanost u akciji BiH. Od 2008. godine do danas fondacija je edukovala 45 bh. studenata kroz ljetne programe u sestrinskim organizacijama u Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj.

„Mislim da je svijest još uvijek nedovoljno razvijena, ali smo se mi zaista, zaista potrudili da im objasnimo neke osnovne principe funkcionisanja demokratskog društva i kako oni sebe mogu u tom društvu ostvariti, dati im do znanja da je svaki njihov korak jako bitan, iako oni možda smatraju da ono što oni rade ne može doprinijeti nekim promjenama“, kaže izvršna direktorka fondacije Elma Hodžić.

Ove sedmice decembra odvijala se prva faza programa. Do kraja jula 2013. godine, trebalo bi se realizovati i ostale četiri faze, ističe projektna koordinatorka Dajana Džindo.

„Svako od učesnika radiće istraživanja o problemima koji pogađaju mlade u njihovoj užoj i široj zajednici. Nakon toga oni će da prođu trening projektnog i finansijskog menadžmenta gdje će opisati svoj projektni prijedlog na osnovu onoga što su istraživali, da bi nakon toga imali tri mjeseca da implementiraju taj svoj projekat i na kraju da predstave rezultate drugim mladim ljudima. Time bi zatvorili jedan krug koji pokreće studenta iz uloge pasivnog slušatelja svih informacija do toga da on sam postane uzor nekome i motiviše nekog drugog da također postane aktivan.“

Namjera ovog programa je i da razvije jedinstven stav mladih ljudi - da su demokratske vrijednosti i aktivno građanstvo put koji Bosnu i Hercegovinu vodi naprijed.