Hrvatski sabor započeo je raspravu o zakonu kojim bi se proglasile ništetne optužnice bivše JNA protiv Hrvata s početka devedesetih, uz koji bi išao i poziv Srbiji da se sporazumom riješe otvorena pitanja procesuiranja ratnih zločina.
Ni nakon niza kritika, od kojih je zasigurno najvažnija ona iz Europske komisije, hrvatska Vlada nije odustala od upućivanja u saborsku proceduru zakona o ništetnosti optužnica bivše JNA protiv Hrvata, ali je u zadnji tren na užem kabinetu dogovoreno ublažavanje teksta zakona, ali i to da uz zakon ide i deklaracija, kojom će se pozvati Srbiju da potpiše sa Hrvatskom ugovor koji bi riješio sva otvorena pitanja oko procesuiranja ratnih zločina.
Ministar uprave Davorin Mlakar o tome zašto uz zakon ide i deklaracija:
“U deklaraciji bi se pozvalo Republiku Srbiju da međunarodnim ugovorom sa Republikom Hrvatskom riješi sva pravosudna pitanja vezana uz ova kaznena djela i na taj način stavi izvan snage odredbe svojih unutarnjih propisa koje dovode do kolizije dva pravna poretka na prostoru Republike Hrvatske.”
To je na tragu nedavne najave ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića da bi ovaj hrvatski zakon bio na snazi tako dugo dok Srbija ne povuče svoj zakon iz 2002. godine, kojim je proširila svoju jurisdikciju i na ostale države sljednice socijalističke Jugoslavije.
Prijedlog hrvatskog zakona već su oštro kritizirali hrvatski predsjednik Ivo Josipović, ali i Europska komisija koja je pozvala na oprez prigodom njegovog donošenja, naglašavajući važnost regionalne suradnje u progonu ratnih zločina.
Mahanje optužnicom u predizborne svrhe
U srijedu uvečer se u polemiku sa hrvatskom premijerkom uključio i srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević, koji je za B92 televiziju kazao kako je sve oko te optužnice dogovorio sa hrvatskim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem, a da je sada hrvatska premijerka vadi iz ladice i maše njom u predizborne svrhe.
U četvrtak je Bajić potvrdio da bi optužnica protiv Vladimira Šeksa i još 43 osobe za navodne ratne zločine nad vukovarskim Srbima 1991-ve završila kod hrvatskih institucija. On prijedlog zakona o ništetnosti također smatra – štetnim:
“To je moje mišljenje, dok je prijedlog zakona. Kada postane zakon, ja ću ga kao svaki legalist morati poštovati. Do tada mogu izraziti svoje mišljenje o njemu- smatram da smeta i da donosi koristi jedino ratnim zločincima koji šetaju okolo.”
Politički analitičar Žarko Puhovski, koji dijeli negativnu ocjenu ovog zakona, ocjenjuje da se tužitelj Vukčević na ovaj način uključio u patriotske igre dviju strana oko ove optužnice.
“Gospodin Vukčević si je dopustio da na televiziji jedne države kao državni odvjetnik, odnosno tužitelj te države polemizira s predsjednicom Vlade druge države. Ja sam potpuno siguran da gospodinu Bajiću – ni da je pijan – ne bi palo na pamet da polemizira s gospodinom Tadićem, jer se te stvari ne rade na taj način. Gospodin Tadić je mogao polemitirati s gospođom Kosor, gospodin Cvetković je mogao polemizirati s gospođom Kosor, ali ne Vukčević. I to pokazuje da smo se našli u situaciji u kojoj su se svi počeli igrati ‘patriotskih igara’ umjesto da se bave pravnim pitanjima za što su plaćeni”, ocjenjuje Žarko Puhovski.
Slično razmišlja i politički analitičar Marinko Čulić, koji podsjeća da je ovaj predizborni ping-pong optužnicama između Zagreba i Beograda nešto već uobičajeno.
“Ali sve to je drugorazredno u odnosu na to jesu li ova 44-vorica s ove strane i XY s one druge strane nekog đavla napravili. To me jedino zanima, a ovo su njihove igre u koje se ne treba dati uvući”, zaključuje Marinko Čulić.
Ni nakon niza kritika, od kojih je zasigurno najvažnija ona iz Europske komisije, hrvatska Vlada nije odustala od upućivanja u saborsku proceduru zakona o ništetnosti optužnica bivše JNA protiv Hrvata, ali je u zadnji tren na užem kabinetu dogovoreno ublažavanje teksta zakona, ali i to da uz zakon ide i deklaracija, kojom će se pozvati Srbiju da potpiše sa Hrvatskom ugovor koji bi riješio sva otvorena pitanja oko procesuiranja ratnih zločina.
Ministar uprave Davorin Mlakar o tome zašto uz zakon ide i deklaracija:
“U deklaraciji bi se pozvalo Republiku Srbiju da međunarodnim ugovorom sa Republikom Hrvatskom riješi sva pravosudna pitanja vezana uz ova kaznena djela i na taj način stavi izvan snage odredbe svojih unutarnjih propisa koje dovode do kolizije dva pravna poretka na prostoru Republike Hrvatske.”
To je na tragu nedavne najave ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića da bi ovaj hrvatski zakon bio na snazi tako dugo dok Srbija ne povuče svoj zakon iz 2002. godine, kojim je proširila svoju jurisdikciju i na ostale države sljednice socijalističke Jugoslavije.
Prijedlog hrvatskog zakona već su oštro kritizirali hrvatski predsjednik Ivo Josipović, ali i Europska komisija koja je pozvala na oprez prigodom njegovog donošenja, naglašavajući važnost regionalne suradnje u progonu ratnih zločina.
Mahanje optužnicom u predizborne svrhe
U srijedu uvečer se u polemiku sa hrvatskom premijerkom uključio i srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević, koji je za B92 televiziju kazao kako je sve oko te optužnice dogovorio sa hrvatskim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem, a da je sada hrvatska premijerka vadi iz ladice i maše njom u predizborne svrhe.
U četvrtak je Bajić potvrdio da bi optužnica protiv Vladimira Šeksa i još 43 osobe za navodne ratne zločine nad vukovarskim Srbima 1991-ve završila kod hrvatskih institucija. On prijedlog zakona o ništetnosti također smatra – štetnim:
“To je moje mišljenje, dok je prijedlog zakona. Kada postane zakon, ja ću ga kao svaki legalist morati poštovati. Do tada mogu izraziti svoje mišljenje o njemu- smatram da smeta i da donosi koristi jedino ratnim zločincima koji šetaju okolo.”
Politički analitičar Žarko Puhovski, koji dijeli negativnu ocjenu ovog zakona, ocjenjuje da se tužitelj Vukčević na ovaj način uključio u patriotske igre dviju strana oko ove optužnice.
“Gospodin Vukčević si je dopustio da na televiziji jedne države kao državni odvjetnik, odnosno tužitelj te države polemizira s predsjednicom Vlade druge države. Ja sam potpuno siguran da gospodinu Bajiću – ni da je pijan – ne bi palo na pamet da polemizira s gospodinom Tadićem, jer se te stvari ne rade na taj način. Gospodin Tadić je mogao polemitirati s gospođom Kosor, gospodin Cvetković je mogao polemizirati s gospođom Kosor, ali ne Vukčević. I to pokazuje da smo se našli u situaciji u kojoj su se svi počeli igrati ‘patriotskih igara’ umjesto da se bave pravnim pitanjima za što su plaćeni”, ocjenjuje Žarko Puhovski.
Slično razmišlja i politički analitičar Marinko Čulić, koji podsjeća da je ovaj predizborni ping-pong optužnicama između Zagreba i Beograda nešto već uobičajeno.
“Ali sve to je drugorazredno u odnosu na to jesu li ova 44-vorica s ove strane i XY s one druge strane nekog đavla napravili. To me jedino zanima, a ovo su njihove igre u koje se ne treba dati uvući”, zaključuje Marinko Čulić.